Šta je novo?

Urbanizam

Zuma

Expert
Učlanjen(a)
19.05.2009.
Poruke
9.910
Pohvaljen
24.015
Gledajući spisak tema nisam uspeo da nađem neku koja bi se bavila samim urbanizmom.

Šta su nova saznanja o poželjnim principima planiranja i organizacije velikih gradova? A u okviru toga, koje su to konkretne urbane vrednosti koje bi mi trebali smatrati naročito poželjnim baš u Beogradu? Zatim, koji su to kritični urbani kvaliteti čiji se nedostatak najviše oseća, a šta su mu naveće prirodne prednosti koje bi trebalo forsirati? Takođe, postoji li neka tradicija i kultura Beograda, ili možda poželjan način života najbolje prilagođen našem mentalitetu, koji bi mi kroz urbanističke odluke trebali naročito čuvati i podsticati? Šta su najveće opasnosti po te vrednosti, uzevši u obzir uobičajenu praksu? Kako na najbolji način konkretizovati tako postavljene urbanističke ciljeve?
 
Prve poruke bi trebale biti neki najširi okvir za ovako široko postavljene ciljeve ove teme. Međutim to je ispalo poprilično težak zadatak. Naime izgleda da se urbanizam danas posmatra tako široko da se maltene svodi na najšire moguće postavljene globalne ciljeve čitavog sveta. Jer, iako gradovi zauzimaju svega 2% površine kopna, oni generišu 70% društvenog proizvoda, potroše 60% energije, emituju 70% gasova staklene bašte i generišu 70% đubreta. Pa tako gradovi već maltene JESU Svet, a i ako nisu, na najboljem su putu da to postanu. Tako da se danas neophodnim delom urbanističkih principa smatra maltene sve, počevši od recikliranja kišnice, čuvanja globalnog ciklusa vode, političke pravdnosti u raspodeli resursa, pa i psihologije ljudi. Zbog toga sam na kraju, kao manje-više krovni teorijski dokument iz koga kasnije u dobroj meri proizilaze razni savremeni urbanistički principi, naišao na citiranje jednog od nekoliko najopštijih dokumenata Ujedinjenih Nacija vezan za održivi razvoj. Pa da krenem od toga. Izvinite na Engleskom, ali nema smisla da sve ovo prevodim.


Sustainable Development Goals

The Sustainable Development Goals (SDGs) are a collection of 17 global goals set by the United Nations. The broad goals are interrelated though each has its own targets to achieve. The total number of targets is 169. The SDGs cover a broad range of social and economic development issues. These include poverty, hunger, health, education, climate change, gender equality, water, sanitation, energy, urbanization, environment and social justice.

The SDGs are also known as "Transforming our World: the 2030 Agenda for Sustainable Development" or 2030 Agenda in short. They are also known as the Global Goals for Sustainable Development.

The goals were developed to replace the Millennium Development Goals (MDGs) which ended in 2015. Unlike the MDGs, the SDG framework does not distinguish between "developed" and "developing" nations. Instead, the goals apply to all countries.

Paragraph 54 of United Nations General Assembly Resolution A/RES/70/1 of 25 September 2015 contains the goals and targets. The UN-led process involved its 193 Member States and global civil society. The resolution is a broad intergovernmental agreement that acts as the Post-2015 Development Agenda.

The SDGs build on the principles agreed upon in Resolution A/RES/66/288, entitled "The Future We Want". This was a non-binding document released as a result of Rio+20 Conference held in 2012.

The 17 goals

2.01 Goal 01: No Poverty
2.02 Goal 02: Zero Hunger
2.03 Goal 03: Good Health and Well-Being for people
2.04 Goal 04: Quality Education
2.05 Goal 05: Gender Equality
2.06 Goal 06: Clean Water and Sanitation
2.07 Goal 07: Affordable and Clean Energy
2.08 Goal 08: Decent Work and Economic Growth
2.09 Goal 09: Industry, Innovation and Infrastructure
2.10 Goal 10: Reduced Inequalities
2.11 Goal 11: Sustainable Cities and Communities
2.12 Goal 12: Responsible Consumption and Production
2.13 Goal 13: Climate Action
2.14 Goal 14: Life Below Water
2.15 Goal 15: Life on Land
2.16 Goal 16: Peace, Justice and Strong Institutions
2.17 Goal 17: Partnerships for the Goals

787px-Sustainable_Development_Goals_chart.svg.png


SDG-pyramid.jpg


https://en.wikipedia.org/wiki/Sustainab ... ment_Goals

Transforming our world: the 2030 Agenda for Sustainable Development
https://sustainabledevelopment.un.org/p ... ngourworld
 
Sledeći nivo "krovnih" urbanih dokumenata bi verovatno mogao biti "The New Urban Agenda" Ujedinjenih Nacija:

HABITAT III: UN conference agrees new urban development agenda creating sustainable, equitable cities for all
https://news.un.org/en/story/2016/10/54 ... a-creating

Habitat III
https://en.wikipedia.org/wiki/Habitat_III

The Habitat III Conference reinvigorates the global commitment to sustainable urbanization, to focus on the implementation of a “New Urban Agenda”.

Habitat III was one of the first United Nations global summits after the adoption of the Post-2015 Development Agenda. It gave the opportunity to open discussions on important urban challenges and questions, such as how to plan and manage cities, towns and villages for sustainable development. The discussion of these questions shape the implementation of new global development and climate change goals. In particular the conference elaborates on Goal #11 of the Sustainable Development Goals: "Make cities and human settlements inclusive, safe, resilient, and sustainable."

The New Urban Agenda: Key Commitments
https://www.un.org/sustainabledevelopme ... banagenda/

The New Urban Agenda:
http://habitat3.org/the-new-urban-agenda/

Izuzetan audio snimak sa uvodom u čitavu problematiku. 2 sata i 25 minuta. Kad ne budete imali pametnijeg posla, samo se zavalite u fotelju i slušajte. Divan, jasan i seksi glas:

http://habitat3.org/wp-content/uploads/ ... nglish.mp3
 
I posle ove početne teorije, nešto mnogo konkretnije. Čitava besplatna knjiga koju su preporučili na ovogodišnjoj BINI (gde bi inače trebali da budete).

Autori (Mistra Urban Futures) imaju ogromno iskustvo iz najvećih gradova čitavog sveta. Zastupaju tezu da se osnovne poželjne karakteristike održivog grada mogu redukovati na samo tri za koje se na kraju ispostavi da su zaista najvažnije, tj da su neophodna osnova ostalih. Održiv grad po njima mora biti:

- Pristupačan
- Zelen
- Pravedan za sve

Rethinking sustainable cities: Accessible, green and fair
https://oapen.org/search?identifier=613676

Home page
https://www.mistraurbanfutures.org/en
 
Velike su razlike u poimanju životnog stambenog prostora svuda u svetu
tako sve češce vidjam NOVE Bgstambene prostore za koje se akcentuje vrsta-sobnost bez obzira na NEdovoljan broj pratecih kvadrata
Pa danas u Bgd pod pojmom dvosobnog stana prisutna je velika razlika u tom kvadratnom rasponu ...

Glavno pitanje kuda i u kom pravcu smo se to uputili :roll:

Klaustofobičan urbanizan
,, .... Ovi sićušni stanovi unutar stanova su poznati kao „mrtvačke kabine“. Prvobitno jednosobni stanovi, podeljeni su na jedinice, koje su zatim podeljenje na kabine pregrađene drvetom....
....Hong Kong je poznat po šopingu, morskoj hrani i finansijskim institucijama. On je ostrvska metropola okupana bojama i svetlošću, ali je takođe i klasična dihotomija bogatstva i siromaštva: epicentar nekih od najgorih uslova života na svetu.... ,,
izvor Vice https://www.vice.com/rs/article/8xkpvv/ ... e=vicetwsr
:sesir:
file.php
 
13. Beogradska internacionalna nedelja arhitekture - BINA (10-31.5.2018.)

25.05. Petak
OKRUGLI STO
/ Urbanistički zavod Beograda, Palmotićeva 30
14.00–16.00
O planiranju i izgradnji grada u komunikaciji
između arhitekata projektanata i urbanista
/ Moderator: Milica Joksić
 
Kulturni centar Beograda

GRAD JEDNAKIH MOGUĆNOSTI - okrugli sto
Socijalna, ekonomska, ekološka i kulturna održivost naših gradova
moderatori: Natalija Ostojić, Maja Lalić
učesnici: Sonja Liht, Milena Rikanović, Zorana Mihajlović, Eva Vaništa Lazarević, Goran Trivan, Miodrag Počuč, Kosana Beker (Un Woman, Žad)
http://www.kcb.org.rs
 
Protest pešaka protiv gradskog prostora koji su im uzeli automobili.


Pravda za pešake!
 
Већина правила постоје али се не пошују, поготово око паркинга. Ја сам искрено за казнену варијанту где би свака зграда направљена после доношења правилника одмах била проглашена законски непостојаном, па нека преграђују и заграђују.

Још једна ствар је зеленило или паркови који или се не одржавају (паркови између зграда на Коњарнику) или их уопште нема. Град треба поделити на сићушне целине и третирати их потпуно одвојено и тако градити град од дна до врха а не стављати свеобухватни план па онда детаљисати. Тако ће се свуда обезбедити потребан садржај
 
Debata „Urbanistička politika – razvoj i učešće građana“
Da li je Beograd kapitulirao kao grad

Svedoci smo višedecenijske uzurpacije javnog prostora i to sa urednim dozvolama.
Piše: I. Nikoletić 21. juna 2018. 23.29
Istinomer

Ni jedan arhitekta ili urbanista nije izgubio licencu zato što je priojektovao protivno zakonu, ni jedan službenik nije dobio otkaz zato što je davao saglasnosti za različita dokumenta. Zakon o ozakonjenju bespravno izgrađenih objekata omogućio je da sve može da se legalizuje, izgradite objekat na pisti aerodroma, moći ćete da ga legalizujete, tako će biti i sa objektom na Kopaoniku- rekla je juče profesorka Arhitektonskog i Geografskog fakulteta u penziji Ksenija Petovar, na tribini fondacija Centar za demokratiju i Fridrih Ebert, pod nazivom „Urbanistička politika – razvoj i učešće građana“.

Ona je dodala da institut javne rasprave postoji oko 40 godina, ali da čak ne postoji ni obaveza komisije da obrazloži zašto je neka primedba odbijena.

– Instituti „javni uvid“ i „rani javni uvid“ su najobičnije floskule koje nikoga ne obavezuju i to se videlo kada je objavljen projekat „Beograd na vodi“. Bile su stotine primedbi a ni jedan odgovor na bilo koje relevantno pitanje nismo dobili. Standardi i urbanistički normativi koji su nekada bili uspostavljeni za projektovanje i izgradnju danas ne postoje, niko ih ne poštuje, a smatra se da je glavna odlika planova poslednjih 20 godina to što su fleksibilni. „Fleksibilan“ znači „radi šta hoćeš“ i onda se postavljan pitanje zašto se plan uopšte i donosi- rekla je Petovar.

Da urbanistička politika u Srbiji više ne postoji „jer se rade jeftine imitacije planova“, saglasan je i arhitekta i urbanista Marin Krešić, koji podvlači i da je „gašenju“ struke doprinelo njeno ćutanje i pristajanje na takav odnos vlasti prema urbanizmu.

– Beograd je poznat po ekscesima kao što su kriminalni i bespravni „Beograd na vodi“, amaterski osmišljeni metro, besmislica oko izmeštanja železničke stanice, štetočinski planovi na Makiškom izvorištu, senzacije koje se stavljaju u prvi plan kao cirkuske atrakcije, jarboli, žičare, fontane, Slavija, otimanje priobalja. Sve odluke koje se tiču Beograda donose se diskreciono, u uskom krugu ljudi, krše se ljudska prava i princip pravne države. Vlast je donela izmene i dopune Generalnog plana Beograda koji je i stručno neodrživ i pravno nemoguć. Isti je i sa Prostornim planom područja posebne namene, jer ne može Vlada da komercijalne interese proglašava javnim, a i takvi planovi se ne rade u gradovima. Da bi to sve nekako prošlo, donet je i lex specialis. Kad rade u Beogradu rade po „Marfijevim zakonima“, i struka tu ne može ništa- izričit je bio Krešić.

On je dodao da urbanizam u našoj zemlji ima korene i da su nekada raspisivani konkurski za izbor najboljih rešenja.

– Naprednjačka vlast je u svim svojim zakonima izbušila rupe i koristi te rupe. U praksi je razbila principe po kojima se koristi javno dobro i javno zemljište, zloupotrebila je prirodne resurse koji pripadaju svima nama, izbacila je struku iz učešća u urbanizmu, i ignorantskim odnosom i nepostupanjem po zakonima onemogućila je učešće građanima u odlučivanju- rekao je Krešić.

Arhitekta Bojan Kovačević osudio je aktuelno izmeštanje železničke stanice u Prokop, polaske međunarodnih vozova za Crnu Goru „iz tamo neke staničice u Topčideru“, ali je istovremeno i naglasio da je to „tema koja se vrti decenijama, a gde je sada vlast preterala svaku meru“.

– Beograd na vodi predvodi svu ovu nesreću i urbanistički haos. Problem je što na prostoru na kome se siluje ta gradnja ima vrlo malo neposredno oštećenih građana. S druge strane, imamo veliki deo građana koji je prepoznao upropašćavanje šanse koju Beograd ima na tom mestu, koje je čuvano decenijama za neke druge namene- rekao je Kovačević.

On je dodao da na pitanje finansijskih parametara vezanih za Beograd na vodi ni jedan odgovor ne može da se dobije, ali da za veliki broj sličnih projekata odgovornost snosi i ranija vlast, koja je mnoge od njih započela.

– U Gradu je pre nekoliko meseci bio sastanak o mogućnostima gradnje na Ratnom ostrvu, i to gradnje hotela luks kategorije, golf terena i privatnih vila. Zainteresovani investitor je preduzeće Igl hils. Da li onda treba da vam kažem odakle ideja Siniši Malom da se stari tramvajski most prebaci u Zemun i poveže Ratno ostrvo sa obalom? Reakcija na tu vest nije bilo jer je naša javnost anestezirana- napomenuo je Kovačević.

Na temu građanskog aktivizma kada su u pitanju bitne urbanističke odluke, Kovačević smatra da u njihovo donošenje ne treba svi ni da budu uključeni.

– Mi jako mnogo nominalnih Beograđana častimo pojmom „građanin“. Možda nije politički korektno, ali stanovnici velikog dela Beograda nemaju ni potrebnog znanja niti kredibilitet da odlučuju svojim glasom o temama o kojima danas govorimo. S druge strane, protesti i inicijative koje su građani pokretali a ostali bez ikakvog odgovora pokazuju da su građani zapravo nemoćni- kazao je Kovačević i dodao da struka snosi deo odgovornosti te da je „tešku bruku esnaf arhitekata sebi dopustio“. „Sede u institucijama i odlučuju, ne bune se jer se boje za radno mesto, i njima se prašta zato što su „jadni ljudi zabrinuti za egzistenciju“, što je potpuno nedopustivo“, naveo je Kovačević.

Vujović: Živimo u višepartijskoj kleptokratiji

U Srbiji je na delu stabilokratija i višepartijska kleptokratija, gde se rukovodi partijama koje su pretplaćene na dobijanje izbora. Zato ne treba zanemariti kumulativno dejstvo kada građani nisu neivni, jer su nosioci bespravne gradnje na obodima Beograda ili u manjim gradovima. Niko od političara ne pominje u predizbornoj kampanji legalizaciju i bespravnu gradnju jer to ne odgovara ni jednima ni drugima, rekao je sociolog Sreten Vujović.

Bakić: Urbanističko-investitorski terorizam

U Beogradu ne postoji urbanistička politika, planski razvoj, nema građana i njihovog učešća. Beograd je završena priča, uništen za dugo. Sada imamo na delu urbanističko- investitorski terorizam. A kada je teror u pitanju, onda mora da postoji otpor, građanska dužnost je da reagujete i da se bunite. Možemo da zaustavimo Beograd na vodi, da se vrati Beo voz da se stanica ne ugasi. Ima mesta otporu, inače smo samo jedan kapitulirani grad, rekao je arhitekta Dragoljub Bakić.

Kovačević: Na granici zdrave pameti

Izloženi smo permanentnom pljusku priča praznoslovlja o novim simbolima Beograda. Svaki investitor koji prekardaši kapacitet to proglašava za novi simbol grada. Mnogi ljudi su se ovde našli u poslovnom smislu jer znaju kako da „proguraju“ neke priče. U Beogradu se vrši svojevrsna Diznilendizacija koja ima svrhu da privuče turiste, ali njena cena je često na granici zdrave pameti- kazao je Bojan Kovačević.

https://www.danas.rs/beograd/da-li-je-b ... -kao-grad/
 
Arhitekte "Hajdž Lajn" u Njujorku uskoro u Beogradu

Gradovi se razvijaju u humanom duhu i prioritet se daje pešacima, biciklistima i gradskom prevozu i to jeste pravac u kojem se i Beograd razvija, kaže Folić.
Izvor: Tanjug četvrtak, 19.07.2018. | 09:39

Gradski urbanista Milutin Folić, koji učestvuje na Moskovskom urbanom forumu, najvećem svetskom forumu te vrste koji se održava od 17. do 22. jula, izjavio je da je forum prilika za otkrivanje novih trendova u razvoju svetskih metropola.

"Gradovi se danas razvijaju u humanom duhu i prioritet se daje pešacima, biciklistima i javnom gradskom prevozu i to jeste pravac u kojem se i Beograd danas razvija", istakao je Folić.

On je dodao da Beograd ima još mnogo toga da uradi kako bi stao rame uz rame sa svetskim metropolama, a da je jedan od najboljih primera upravo Moskva koja je za samo pet godina od automobilskog grada postala grad za ljude.

"Inspirator ovih promena i u Moskvi je bio danski arhitekta Jan Gel, koji je nedavno boravio u Beogradu i učestvovao u formiranju strategije za naš grad", rekao je Folić.

Prema njegovim rečima, taj forum je i prilika za konkretne projekte, pa je održan konstruktivan sastanak sa arhitektama koji su napravili dva najpoznatija svetska javna prostora - „High Line" u Njujorku i najnoviji park „Zarađe" u Moskvi koji je već postao simbol grada.

"Arhitekte dizajnerskog studija „Diller Scofidio + Renfro" prihvatili su da dođu u posetu Beogradu i sagledaju mogućnost da učestvuju u uređenju Linijskog parka, koji će u Beogradu biti napravljen na prostoru gde danas prolazi pruga od Pančevačkog mosta do Kalemegdana", kaže Folić.

Takođe, kako je rekao, razgovarao je i sa predstavnicima grada zaduženim za razvoj metroa, koji su ponudili Beogradu pomoć u sprovođenju tog najvećeg infrastrukturnog projekta.

Učesnicima foruma u Moskvi obratio se predsednik Rusije Vladimir Putin, a gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin predstavio je na koji način se Moskva u prethodnih nekoliko godina promenila iz grada za automobile u grad za ljude i koji su dalji planovi na uređenju i razvoju grada.

Na forumu su svoju viziju razvoja svetskih metropola izneli svetski arhitekti Rem Kolhas, Elizabet Diller, Čarls Renfro...

Tokom trajanja kongresa stručnjaci iz Rusije i inostranstva zajedno sa gradonačelnicima najvećih svetskih gradova, urbanolozima, sociolozima, ekonomistima i članovima vlasti razgovarali su o najboljim rešenjima za gradski razvoj i efikasnom urbanističkom modelu.

https://www.b92.net/biz/vesti/srbija.ph ... 20Beogradu
 
"Gradovi se danas razvijaju u humanom duhu i prioritet se daje pešacima, biciklistima i javnom gradskom prevozu i to jeste pravac u kojem se i Beograd danas razvija", istakao je Folić.

On je dodao da Beograd ima još mnogo toga da uradi kako bi stao rame uz rame sa svetskim metropolama, a da je jedan od najboljih primera upravo Moskva koja je za samo pet godina od automobilskog grada postala grad za ljude.

"Inspirator ovih promena i u Moskvi je bio danski arhitekta Jan Gel, koji je nedavno boravio u Beogradu i učestvovao u formiranju strategije za naš grad", rekao je Folić.

Зумо драги, политичара се највише треба плашити кад говоре оно што би желео да чујеш. Посебно оваквих политичара.
Наиме, главни инфраструктурни пројекти који се управо изводе у Москви су две "хорде" (југозападна и северозападна) и једна "рокада" (јужна) - три градска аутопута укупне вредности веће од шест милијарди долара.

Никада се у Москви, заправо, није оволико улагало у аутомобилски саобраћај. Ево и мапе:

https://stroi.mos.ru/uploads/media/main ... be48b.jpeg

То што раде у центру је супер, али неће променити суштину превеликог града који захтева дупло гушћу метро мрежу да би људи радо оставили кола испред зграде (ко је у Москви преседао из метроа у тролејбус, ни Сибир му неће тешко пасти).

Сада ће наши генијални умови махати оматорелим Јаном Гелом и његовом бицикл-идеологијом (религијом?) - која, узгред, и у Данској рађа све већи отпор - у суштини радећи све супротно.
 
Veoma dobro zapažanje i jednostavna formulacija jednog bitnog razloga zbog kojeg posetiocima Beograd izgleda privlačan: "zavodljiv osećaj života na otvorenom". Drugim rečima, izrazito su važne javne površine jer je upravo to naša komparativna prednost, pa bi upravo njih trebalo posebno razvijati.

"Nisu Beograd samo splavovi, evo šta mu daje posebnu atmosferu"

Beograd nije najočiglednija destinacija za posetu tokom leta, ali sigurno zna kako da usija sezonu, piše list "London ivning standard", a kao glavni razlog za posetu srpskoj prestonici navodi "zavodljiv osećaj života na otvorenom".

"Nisu samo noćne žurke na splavovima i barovima usidrenim duž reka Dunava i Save to što Beogradu daje prijatno uzbudljivu atmosferu. Niti su to brojni festivali, koji se održavaju praktično tokom cele godine. To je zavodljiv osećaj života na otvorenom - na terasama kafea, u mnogobrojnim parkovima u gradu, u nebrojenim baštama barova, u biskopima na otvorenom - prosto je nemoguće ne uživati u tome", navodi novinarka lista Meri Novaković.

https://www.b92.net/putovanja/zanimljiv ... id=1437929
 
Ovo bi valjda trebao da bude krovni i najopštiji dokument planiranog razvoja Beograda.

Strategija razvoja Grada Beograda do 2021.

1. Strategija razvoja Grada Beograda do 2021.
http://www.beograd.rs/images/file/8482b ... 365819.pdf

2. Strategija razvoja Grada Beograda, prilog 1 - Analiza stanja
http://www.beograd.rs/images/file/a8e9d ... 649260.pdf

3. Strategija razvoja Grada Beograda, prilog 2 - Akcioni plan
http://www.beograd.rs/images/file/8f495 ... 213843.pdf

4. Strategija razvoja Grada Beograda, prilog 3 - Dokumenta EU
http://www.beograd.rs/images/file/b70f0 ... 423368.pdf

( http://www.beograd.rs/lat/gradska-vlast ... do-2021_2/ )
 
Музеј града Београда позива Вас на промоцију књиге Мере града - Карте и планови из Збирке за архитектуру и урбанизам Музеја града Београда

Уторак, 27. новембар 2018, у 18 часова
Конак кнегиње Љубице, Кнеза Симе Марковића 8, Београд

:arrow: http://www.mgb.org.rs/desavanja/vesti-n ... mere-grada
 
Malo južnije haos

Zimi je navodno 40% ulica u Užicu neupotrebljivo. Jedni će reći - Egzotika. Drugi - Urbanistički genocid. Užice, Monte Karlo u Srbiji, naučno-fantastične ulice iz kojih deca beže kao zečevi. Živeli!
Hvala grupi Turisti za predivnu pesmu napravljenu specijalno za Marka Žvaku.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=pzULurRz1Vo[/youtube]

komentar

Мој зет има кућу у овој улици (са почетка снимка). Не одваја новац за школовање деце, већ искључиво за ламелу...
 
Да нам је држава нормална поразбијале би се те мале улице у нормалне, али сиротиња раја. Ако ће Београд да се среди за 100, онда ће Ужице за 120 година (осим ако и ту не прекршимо неке основни правилности, у овом случају да је раст економски углавном експоненцијалан)
 
Vrh