Šta je novo?

Toplovod Obrenovac - Novi Beograd

stanislaw

Higher intermediate
Učlanjen(a)
13.09.2011.
Poruke
1.787
Pohvaljen
1.595
Nikako nisam uspeo da pronađem na forumu temu za ovu staru priču, a mislim da tema zaslužuje da postoji sada kada je izašao članak o inicijativi gradskih toplana na naslovnici Beobuilda.

Konkretno, ja se sećam da je na forumu već spominjano kako je u doba gradonačelnika Bogdanovića projekat toplovoda zvanično sahranjen. Nakon što su devedesetih već raskopani blokovi 45, 70, 44 i 70a, za Bogdanovićevog vakta su cevi već položene kroz ove blokove izvađene i prodate u staro gvožđe. Od tog doba je ova zaorana trasa koliko-toliko i pokrpljena, mada uz trajne ožiljke u ovom delu Novog Beograda.
Rečeno je da neizbežni toplotni gubici duž više od 20 kilometara toplovodne trase od Obrenovca do Novog Beograda od cele priče čine jednog beznadežnog belog slona.

Međutim, sada se iz elektrana javljaju sa novim ocenama da obavljene modernizacije blokova u TE Nikola Tesla A stvaraju pretpostavke za realizaciju, da dogrevanje tople vode dopremljene iz Obrenovca na gas u toplani Novi Beograd ne bi bilo problem i da bi upotreba celog ovog mehanizma za dogrevanje Beograda u periodima vršne potrošnje bila i te kako rentabilna i ekonomična.

Sad ja kao laik moram da pitam ko je ovde lud i ko čini zločin nad Beogradom, onaj ko je četiri kilometra duplih cevi ispod posavskih blokova Novog Beograda otpremio u železaru, ili onaj koji bi sve da raskopava Jovo nanovo? Da li je moguće da dvadeset godina nadležne službe u Beogradu ne mogu da raščiste da li je nešto prvorazredni javni interes, ili promašena investicija?
 
Према мојим сазнањима, губитак топлоте од Обреновца до НБ постоји, али наводно постоје и технолошка решења - напредни материјали за производњу цеви - којима се губитак може ублажити, а, ако се вода баш не охлади, могуће ју је у топлани и догревати, а и тако би била остварена уштеда. Стварни проблем је, како сам чуо, заиста био у ТЕНТ-у, односно у ЕПС-у, јер није имао интерес да смањује удео снаге коју користи за производњу електричне енергије. Какве то сад везе има са ремонтом блокова, не бих умео да објасним.
 
Aha, znači govoriš o tome da postoji izvestan trade-off, koliko snage termoelektrane odlazi na struju a koliko na toplu vodu?
Ali u ranijoj iteraciji projekta to se uopšte nije predstavljalo kao ili-ili, već da kao redovni otpadni produkt proizvodnje električne energije topla voda ističe u Savu, odnosno da je to potpuno besplatna topla voda koja se samo može sprovesti u cevovod, kad bi cevovod postojao.
I da se svejedno još od osnivanja termoelektrane Obrenovac greje na tu besplatnu toplu vodu.

Prema dečjoj slikovnici, u ložište termoelektrane se uduvava vazduh radi sagorevanja uglja, čime se greje voda u kotlu, pa se isušivanjem vodene pare izvodi energija koja okreće elektrogenerator na parnu turbinu, a topla voda se prospe patkicama u Savu da im ne bude hladno.
E sad, ako u praksi nije baš ovako, već bi morala da se smanjuje angažovana snaga u parnoj turbini da bi ostajalo više tople vode, onda je to već nešto drugo. Onda se zaista postavlja pitanje ima li smisla ložiti kotao u Obrenovcu i pumpati toplu vodu 20km do Beograda koja bi se u novobeogradskoj toplani svejedno dogrevala na gas, umesto da se sve radi u gasnom kotlu direktno na Novom Beogradu.

Nama je još od doba Čovića stvarana drukčija slika, da se radi o praktično besplatnoj toploj vodi koja je neizbežan nusprodukt rada kotla u ložištu obrenovačke termoelektrane.
 
Е, да, али мени су касије овако испричали. Ограђујем се у потпуности, јер нисам стручан.

Едит: Поприлично сам сигуран да је још ономад набављена скупа опрема за те сврхе од "Алстома", што би значило да је ипак неопходан некакав рад, а тиме и снага неког од блокова ТЕНТ-а.
 
Ja sam imao praksu u TENT-u tokom studija. Kogeneracija smanjuje toplotnu energiju koja se dobija i generalno je mnogo efikasnija kod elektrana na gas nego na ugalj. Toliko se otprilike sećam. :D
Inače, na šta mislite da se greje Obrenovac? Pa na toplu vodu iz TENT-a.

Postojanje termoenergetskog giganta "Nikola Tesla" u neposrednoj blizini grada, nametnulo je ideju za izgradnjom jedinstvenog sistema daljinskog grejanja gde se kao energent koristi vrela voda iz režima pare srednjeg pritiska.

http://www.toplovodobrenovac.org.rs/istorijat.html

A sada da me ubijete sa Termodinakom i parama raznih pritisaka zaboravih, moraću da obnovim gradivo.
 
E, pa to je to. Kogeneracija ima svoju cenu, a još od Čovićevog vremena nama je ponavljano kako je to praktično besplatna topla voda, kojom se maltene niko ne zakida na toplotnoj energiji, izuzev patkica iz Save.

Bacio sam pogled na ono što je Earthmoving pisao na temi Centralno grejanje, nažalost nisam našao nijedan jak argument da se reimplementira projekat sahranjen pre više od 10 godina, osim ideje da se sagoreva malo više kolubarskog uglja da bi se trošilo malo manje uvoznog gasa, ali uz smanjenje angažovane snage generatora TENT-a (što bi u periodima vršnog opterećenja vodilo ka uvoženju malo više struje).

Dakle ne vidim jasnu računicu, odnosno bojim se da je nemoguće izvesti je, jer niko ne može da predvidi durogoročne fluktuacije cena različitih energenata. Ispada da je isplativost ovakvog projekta čista kocka.
 
Bilo bi lepo da neko nadlezan zaista da racunicu: troskovi gradnje, vreme koriscenja, cena grejanja, kolka temperatura vode stize u TO NBg, koji bi % bio ovaj izvor energije u ukupno potrebnoj ... Ili mozda ja tu studiju nisam video.
 
Fora je sto su odlucili da kupe dio nedostajuceg bloka tenta i ujedno urade mogucnost za toplu vodu ima sve to vec objasnjeno negdje na bb samo treba nebiti ljen i iskopati temu
 
Jel vam palo na pamet, da se time (smanjenjem proizvodnje elektricne energije, a povecanjem toplotne) i posledicno manjim uvozom gasa, pored boljeg platnog bilansa osiguravamo i od 'previranja' oko snadbevanja gasom?
Nije davno bilo kada su Rusi zavrnuli gas Ukrajincima, a ovi da bi podmirili svoje potrebe, zavrnuli isto toliko ostatku Evrope koji se ovim gasovodom snadbevao.
Danas je situacija po pouzdanosti snadbevanja malo bolja jer imamo svoje skladiste, ali i malo losija jer je zbog politickih igara na relaciji istok-zapad vrlo lako moguce da dodje do prekida snadbevanja ovim energentom na neko odredjeno vreme.
Lignit, sa druge strane je nas, domaci. Kada nam ga treba vise, vise cemo ga eksplatisati. Dosta jednostavno, zar ne? ;)

I jedno pitanje, vezano za doticnu pricu. Zasto samo toplana NBG?
Jer toplana na Ceraku je jos bliza od NBG, a pri tom bi se toplovod mogao preko ostruznickog mosta prevesti natrag na desnu obalu Save. U kasnijim fazama imamo i mogucnost prikljucenja i drugih manjih toplana, kao sto su zeleznik i sremcica.
To sve pod uslovom da su kapaciteti dovoljni.

Sent from my LG-D320 using Tapatalk
 
Nek krenu sa TO NBg pa da vidimo kako radi :) Ako funkcionise, posle mogu I druge
 
Nece doci do smanjenja proizvodnje jer ce zavrsiti blok koji sad nije u funkciji
 
Toplovod bi bio dugačak oko 40 km (+/-).
Ne bi bila obična cev, već izolovana, i to sa izolacijom složenijom (i skupljom) od običnog gradskog toplovoda.
Na putanji bi morale da rade pumpe da održe pritisak - i troše struju.
Takođe, voda bi morala da se dogreva - i to troši struju.
Ono što se u ovoj priči previđa: taj 40-kilometarski toplovod bi bio u funkciji samo tokom grejne sezone, što je zvanično 15. oktobar - 15. april, a isporuka toplotne enrgije potrošačima je obavezna kada su temperature ispod 12 C. Kao što znamo, to u praksi nikada ne traje tih 6 meseci, već 4 meseca, i to sa prekidima.

Meni ovo nikada nije delovalo kao rentabilna ideja, čak ni dugoročno, a naročito posle objašnjenja ljudi koji su završili termotehniku.
Više mi je delovalo kao nečija fiks-ideja i još jedan faraonski građevinski poduhvat, kakvi ovde lako nađu plodno tle.
Bolje je za tu vodu naći neku primenu u blizini elektrane... samo to nije baš tako grandiozno...

Veća temperatura u prostorijama (ili manja potrošnja energije za istu tempretauru) u postojećem sistemu se može dobiti i na druge načine.
Primer: ispiranje pod pritiskom od zaostalog taloga rebara starih radijatora (uz ugradnju slavina). Živ sam svedok koliko su topliji radijatori u bloku blizu Toplane NBG stari 20 godina nakon samo jednog ispiranja. Ima i drugih ideja i rešenja...

Mi patimo od grandomanije, lako nam je podvaliti mamutske i skupe projekte sa dubioznom isplativoću.
Tako smo pravili podmornice (!?!) zanosili se idejom o lovcu-bombarderu (rezultat - Orao), nadzvučnom presretaču (YU Supersonik), a u najboljem slučaju smo bili u stanju da po licenci sklapamo Golfove ili Kadete (što samo po sebi nije loše, ali pričam o sagledavanju mogućnosti i isplativosti).




Samo bih da podsetim još uvek nije popravljeno stepenište na keju u bloku 45, razrušeno zbog postavljanja cevi
viewtopic.php?f=23&t=1372&start=75&hilit=stepeniste+na+keju

Trivia: kada su uklonili cevi, danima su kiperima dovozili zemlju za zatrpavanje kanala.
Kada su ga konačno zatrpali, primetili su da padina savskog nasipa i dalje nije ravna - to je bila zemlja iz iskopa kada je pravljen kanal :bash:
 
Да смо ово имали изграђено 80-их не би се смрзавали по зградама током санкција. Или гасна криза пре коју годину. Све земље теже енергетској независности, а неке ситуације у животу ти покажу да колико то заправо вреди.

:violina:
 
Samo si zaboravio da sa ivom vidim iz tenta ne bi mogao da se gereješ jer nije dovoljno topla i rezultat bi bio ponovno smrzavanje.

Послато са SM-J710F уз помоћ Тапатока
 
Ako nije dovoljno topla onda je hladnoca ali ne I smrzavanje ;) Umesto kratkih rukava zimi po kuci - dzemper.
Ali mozda bi se takva niza temperatura vode mogla kompenzovati vecim brojem radijatora po kuci.
 
Preneo bih jedan dobar komentar sa portala B92. Što su spoljne temperature niže, to je hladnija i "besplatna" otpadna voda iz termoelektrane, dakle onda kada je najpotrebnija:

Kao radnik TENT-a, iznosim sledeće činjenice:

-temperatura vode koja se baca je celih 15 stepeni u ovom periodu a leti oko 40 stepeni
- Obrenovac za grejanje troši oko 80 MW energije (za toliko manje se proizvede struje koja je višestruko skuplja)-
- Beograd bi za grejanje trošio 300 MW minimum a to je jedan blok manje iz el. energetskog sistema (što znači da je neko smislio da kupimo struju zimi a tada je svo znamo, cenaaaa.....)
- Transport toplotne energije do Bg-a (na oko 80 bar-a i 200 stepeni cevi bi svako malo pucale)
 
Komentar je nebulozan i po tome se vidi da nije radnik TENT-a u pitanju...

Sent from my LG-D320 using Tapatalk
 
Kakav komentar, temperatura vode je 15 stepeni, ali transportovace se 200 :)
 
Već smo pričali o tome, i Kostolac skida paru sa turbine i šalje je Požarevcu i okolnim selima. E sad, ono što gospodin ne razume jeste to da je jeftinije grejati direktno nego strujom jer su manji gubitci. Cevi neće pucati ako su kvalitetne, Požarevačke ne pucaju, sistem radi stabilno. Pucaju u zemlji tamo gde su traljavo urađene ali to je druga priča i uglavnom su sekundarni vodovi u pitanju.
I taj argument cene struje, ugalj je vlasništvo naroda kao i sama elektrana.
 
Шта би све било потребно на нивоу мреже и на нивоу зграда, па да та топла вода лети може да се користи за хлађење? Зна ли неко, макар оквирно?
 
Duhovit odgovor bi bio - da se ta topla voda iz Obrenovca ohladi :D

Počeo sam da razmišljam o tome i onda su misli krenule na 10 strana :D , nije mi struka, ne umem da dobro objasnim, ali evo nekog razmišljanja.
Voda kao rashladni fluid u prostoriji: ok, koristi se u HVACovima sa regulacijom, ventilatorima itd, ali to nisu radijatori i to je na nivou pojedinačnih zgrada, a ne gradska mreža. Potpuno su drugačije instalacije.
Kolika bi trebala da bude temperatura na rebrima naših starih radijatora da bi se rashladila prostorija, stan, cela zgrada? Kolika je željena tempreatura u prostoriji, kako i čime se reguliše? Kad sistem počinje da hladi, na 30 Celzijusa i više? Ako bi se odlučili za vodu (a sistem nije predviđen za to), trebalo bi krenuti od toga. I onda ako hoćeš da spustiš temperaturu sa npr 30 na 20 u radijatoru bi trebalo da voda koja teče bude 10 ili niže...
Trebalo bi da se pumpa mnogo hladna voda. Znam da si pitao ozbiljno, ali što više razmišljam sve mi je, izvini - apsurdno, kao koncept, pre razmišljanja o tehničkim stvarima.
Uostalom, leto je vreme remonta sistema, kada se voda ispušta.
 
Vrh