Šta je novo?

Kineske kompanije u redu za posao

trialin

Advanced
Učlanjen(a)
20.11.2008.
Poruke
3.082
Pohvaljen
4.709
Beograd -- Kako izabrati među kineskim građevinskim kompanijama koje u sve većem broju kucaju na vrata naših Ministarstava i lokalnih samouprava.

Kineska država je odvojila fond od 10 milijardi dolara da po preferencijalnim uslovima pomogne razvoj energetike i infrastrukture u zemljama Jugoistočne Evrope.

To se svakako može posmatrati kao pomoć u izvornom smislu pošto su procedure za navedene državne kredite jednostavnije i brže, projekti se prioritiziraju po potrebama Srbije a ne finasijera, a u izvođenje se uključuju kineski izvođači od kojih očekujemo da budu jeftiniji od zapadnih koji pobeđuju na tenderima finansiranim od strane Svetske banke, EBRD i EIB-a.

Zato smo već navikli da svaki dan čujemo o novom projektu, novom kilometru puta, novoj hidro ili termocentrali, ali i o novoj kineskoj izvođačkoj firmi čiji su predstavnici došli iz velike Kine u malu Srbiju otvarajući novo tržište za svoje usluge. Aktuelno pitanje je kojim se sve kriterijumima treba voditi pri izboru izvođača sa dalekog istoka.

Igre velikih brojeva često mogu zavarati. Nešto što je za Kinu malo, za nas je ogromno, njihove “male” regionalne kompanije za nas mogu biti nestvarno velike. Osim samih kompanija, potrebno je dobro poznavanje i kineske poslovne prakse, njihovog tržišta i običaja, kako bi se napravila i razumela razlika među kompanijama. Dobar glas se daleko čuje a loš još dalje, pa zato moramo i mi osluškivati i dobro proceniti kome poveravamo strateške projekte i zašto.

Sve je krenulo sa Međudržavnim ugovorom između Srbije i Kine potpisanim u Pekingu 2009. godine. Odmah je nominovan sa naše strane projekat revitalizacije termoelektrane ”Kostolac B”. Interesantno je da je projektom, u prvoj fazi vrednim 250 miliona evra, obuhvaćena izgradnja sistema za odsumporavanje – što ima za cilj dostizanje ekoloških standarda postavljenih direktivama Evropske Unije. Za izvođača je odabran China Machinery Engineering Corporation – CMEC. CMEC je pre skoro 30 godina bila prva kompanija koja je izvela energetski projekat u inostranstvu uz kredit kineske države, a nalazi se duži niz godina na listi ENR 225 – najmerodavnijoj listi 225 najvećih svetskih izvođača.

EPS i konzorcijum kineskih kompanija China Environmental Energy Holdings (CEE) i Shenzhen Energy Group (SEC), potpisali su 2011. Protokol o izgradnji trećeg bloka TE ”Nikola Tesla B“ i otvaranju kopa Radljevo. U stručnoj javnosti se procenilo da je jedina referenca navedenih kompanija da dobiju priliku za razvoj ovog 2 milijarde evra vrednog projekta činjenica da je vlasnik kompanije CEE bio tadašnji sponzor našeg najpoznatijeg sportiste, a svrha potpisivanja – predizborna kampanja. CEE se bavio manjim projektima iz oblasti solarne energije, dok je SEC radio termo projekte isključivo lokalno oko grada Shenzen koji je i njegov osnivač.

Pocetkom 2012. EPS je sklopio sa kanadsko-kineskim konzorcijumom Lavalin i China Nuclear Power Engineering Co – CNPEC, Memorandum o saradnji za razvoj projekta reverzibilne hidrocentrale "Bistrica", čija je vrednost procenjena na oko 600 miliona evra. Reference poznatog Lavalina nisu sporne, dok se postavlja pitanje da li CNPEC-a ima reference u hidrogradnji potrebne za ovako veliki projekat. I koji je zapravo smisao angažovanja kompanije koja se bavi nuklearnim postrojenjima na jednom ovakvom projektu, pored toliko respektabilnih kineskih hidroenergetkih kompanija.

Ako Dunav ne stiže do Kine, Kina je stigla do Dunava. "Kineski most" u Zemunu gradi China Road and Bridge Corporation – CRBC, na osnovu ugovora potpisanog 2009. godine. U međuvremenu se saznalo da se CRBC nalazi na "crnoj listi" Svetske banke – listi kompanija koje su uhvaćene u internacionalnoj korupciji. Po nedavnim vestima iz Makedonije, tamošnja Vlada je raskinula saradnju sa navedenom kompanijom nakon dobijanja izveštaja Svetske banke.

S druge strane, u Srbiju je došla najrespektabilnija kineska kompanija Sinohydro, kojoj je tekst posvetio ugledni Financial Times a o njoj je pisao B92. Navedena kompanija sa 130.000 zaposlenih, koja se bavi svim vrstama energetskih i infrastrukturnih projekata, zainteresovana je za Koridor XI i Moravski koridor, a otvorila je Evropsku kancelariju upravo u Beogradu. Nalaze se na 14. mestu ENR 225 liste, a na drugom među kineskim kompanijama u internacionalnim poslovima.

China State Construction Engineering Corporation – CSCEC, izrazila je takođe interesovanje za projekte u Srbiji. Ova velika kompanija sa ENR 225 liste se bavi visokogradnjom – oblakoderima i hotelskim kompleksima, i ovde teško može naći projekat u skladu sa svojom ekspertizom. Ali teško da će i dobiti šansu pošto se takođe nalazi na crnoj listi Svetske banke, uz CRBC kao još jedna među 14 kažnjenih kineskih kompanija. Crna lista inače broji preko 300 kompanija iz celog sveta.

U Srbiju su trbuhom za kruhom jureći koridore koje će Kina finansirati sa preko milijardu evra, došle i neke manje kompanije putogradnje takozvane "provincijske" kompanije, kao što su Chongqing International Construction Corporation - CICO i Shandong Hi-Speed Group. CICO se u pokrajinskoj Vladi interesovao za koridor Novi Sad-Loznica. Shandong se sa druge strane prijavio na prakticno sve koridore “u ponudi”, iako podaci na njihovom sajtu ukazuju da su prvenstveno diversifikovana investiciona kompanija a ne građevinska firma i da u građevinskom delu grupe imaju svega 4.500 zaposlenih. Ova kompanija je ipak poznata u svetu, ali po pogrešnom predračunu troškova gradnje sada već čuvenog Qingdao Haiwan mosta, koji su naručili za potrebe svoje provincije. Shandongovi inženjeri su predračunali troškove na milijardu evra, a konačni trošak gradnje je izašao na neverovatni pet ili šest puta veći iznos! Ovo je odgovor i najbolji dokaz da "nije svejedno", i da je pravi izbor izvođačke kompanije presudan.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php ... _id=664385
 
Negde sam vec napisao da je ova "volja" (citaj: interes) kineza za gradnjom u Srbiji jedinstvena prilika da se zemlja modernizuje, odnosno realizuju planovi poboljsnja i izgradnje infrastrukture & co. Ako sa zemusnkim mostom ide sve po planu ne znam zbog cega to ne bi bio slucaj i sa ostalim projektima? Qingdao Haiwan most je ipak jedno makro cudo od arhitekture, u Srbiji sigurno nece biti slicnih poduhvata u skorije vreme, pa tako ni tolikog rizika. Pitanje je, naravno, za koju cenu? Kineski interesi se ne zavrsavaju samo na tome da ljudima nadju nesto da rade.
 
Мислим да је Кини циљ да овде заврши више инфраструктурних пројеката различите врсте (аутопутеви, мостови, пруге) да би им служили као отскочна даска за друге европске државе у којима постоје сумње у квалитет кинеске грађевинске индустрије. Имају вишак пара из трговинског суфицита и могу да дају јефтине кредите. Србија му дође показни полигон.

Морски мост у Ћингдау није меродаван јер је био пионирски подухват, и није неуобичајено да коначни трошкови буду већи од пројектованих. Овде није потребно да се гради ништа посебно.
 
Да поновим,Кинезима на концесију дати државу Србију да је обнове и изграде. :)

Ево,хоће и прокоп да раде. Нису нормални. :D Само да не усеремо ово и да нас они једноставно не прескоче због наше неспособности.
 
На помолу је најгори посао у историји Србије:


Kinezi pozvani da grade Koridor 11 (Novosti)
T. SPALEVIĆ | 23. septembar 2013. 21:35
MINISTARSTVO građevinarstva pozvalo je kineske kompanije da učestvuju na tenderu za izbor koncesionara za izgradnju i održavanje tri deonice na auto-putu Beograd - južni Jadran. Reč je o delovima Koridora 11 u dužini od 151,7 kilometara. Rok za dostavljanje dokumentacije je 25. oktobar, a prijave za kvalifikaciju biće otvorene 28. oktobra u Ministarstvu.
Predmet koncesije je finansiranje, izgradnja, korišćenje i održavanje auto-puta od petlje Surčin do Obrenovca u dužini oko 17,6 kilometara uključujući i novi most na Savi, kao i deonice od Preljine do Požege u dužini oko 31 kilometar. Ali, koncesionar će na korišćenje (naplaćivaće putarinu) i održavanje dobiti i deo od Obrenovaca do Preljine u dužini od oko 103 kilometra, čija se izgradnja finansira iz budžeta, azerbejdžanskog i kineskog kredita.

U Ministarstvu kažu da koncesija može maksimalno da traje 50 godina, ali da će se u ovom projektu ići na znatno kraći period i to će biti predmet pregovora. Poziv je upućen kineskim firmama, a Kina ima posebne investicione fonodove za javno-privatna partnerstva i koncesije.
- Najbolje rešenje bi bilo da smo uzeli kredite za izgradnju ove dve deonice, ali to u ovom trenutku nije moguće, jer je Srbija prezadužena - ističe Miodrag Jocić, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva. - Auto-put moramo da izgradimo, jer crna statistika kaže da je u poslednjih nekoliko decenija na Ibarskoj magistrali nastradalo oko 18.000 učesnika u saobraćaju. Auto-put od Obrenovca do Preljine, koji se gradi iz budžeta i kredita ne bi imao veliki broj vozila ako ulaz na auto-put nije u Beogradu. Koristili smo softver Svetske banke i došli do nekoliko scenarija kako najbrže da završimo ovaj deo Koridora 11 i jedino moguće rešenje u ovom trenutku je da damo koncesiju za izgradnju dve deonice, od Surčinske petlje do Obrenovca i od Preljine do Požege, ali na održavanje i korišćenje koncesionaru mora da se da i deo od Obrenovca do Preljine. Predlog Ministarstva građevinarstva dobio je „zeleno svetlo“ Vlade Srbije i zaista je ovo jedini način da u najkraćem mogućem roku imamo auto-put.


Како је лепо и Кинезима, и свима осталима, да послују у оваквој идиотској творевини на пола пута до банана државе.
 
Класичан криминал,одричемо се профита од већ изграђених деоница. А камата само од азербекџанског кредита је укупне вредности од 60 милиона евра.

Иначе,ми смо давно прешли пут до банане.Сад идемо дубље,у непознато. :)
 
И мислио сам да идемо одоздо, и да ћемо бити срећни кад постанемо банана држава.

У овом случају, држава кредитом гради 100 километара пута (по тешком терену), а концесионар треба да изгради два пута мање, од тога бар половину кроз равницу - притом, држава да отплаћује кредит Алијеву, а концесионар да узима паре од наплате путарине. Па, да ли су ови људи нормални?
 
Kada je bila priča pre nekoliko godina da Velja hoće da za K11 da na koncesiju put sve to Horgoša, bunio sam se.
Sada je slična situacija - koncesija na već izgrađene deonice (ili će biti uskoro izgrađene uz pomoć kredita) je van svake pameti.

Da im se da koncesija za deo sve do Prijepolja ako treba - nema problema, ali da sve i grade sami (iz svojih izvora, ne kredita koje uzme Srbija)
 
Auto put neće ići do prijepolja. Od požege ide dalje ka arilju i ivanjici pa boljare gde ulazi u cg. Planiran je i jedan krak od požege ka ue i dalje ka višegradu. Izvesno je da će najverovatnije auto put biti ugovorn do požege, a ako budemo imali sreće biće ugovorena i deonica koja bi spajala k10 sa takozvanim k11 i to deonica preljina pojate.

Послато са GT-N7100 користећи Тапаталк 4
 
А ја се надам да нећемо видети никада аутопут до ЦГ јер једноставно није исплатив. И овако је оправданост упитна а сви заборављају пругу Београд - Бар која је запостављена. Као и у случају београдског метроа и овај пројекат је оправдан на основама тренутно лоших саобраћајних токова. Кад се већ заглибило треба завршити тај аутопут до Пожеге/Ужица,повезати к11 и к10 и то је крај. И онако више од тога нећемо ни моћи да изградимо јер ћемо грцати у дуговима.За то време ће нам железнице бити у расулу а Србија економски и политички на коленима.

Све иде по плану. :kafa:
 
Ја се бојим да ћемо видети аутопут до Црне Горе, али да ћемо притом Кинезима дати да наплаћују путарину на аутопуту Београд - Ниш...
 
možda auto put do cg i nije isplativ, ali s obzirom da veliki procenat stanovnika vodi poreklo odatle, i da je to naša glavna destinacija za letovanje, kao i to da bližih odnosa nemamo ni sa jednom drugom državom, auto put do cg je strateški važan da se izgradi pa makar i nemao ekonomski interes.
 
Evo da ponovimo ovu sliku:

srb-aadt-2011.jpg


Do Požege ima opravdanost sigurno, u svakom slučaju.

A za dalje, možda finansijski ne, ali bezbednosno svakako da.
A i kada Crna gora napravi svoj deo, moraće da se nekako to spoji.

Što se tiče pruge, svakako je treba remontovati i koristiti što intenzivnije.
 
по мени, све што је жуто треба да буде минимум магистрала 2+2, првенствено због безбедности
 
A za taj proračun su koristili softver Svetske banke! I unapred se znalo da će rezultati biti takvi kada je Svetska banka u pitanju. Nadam se da će pasti na ovoj glupoj koncesiji i da nikada neće zaživeti. Zapenili da se povežu sa Crnom Gorom a ona nam je, čini mi se, nikada dalja.
Slažem se sa Delijom da treba auto - put fždo Požege ili Užica i to onda povezati sa K10 a za dalje u neka sretnija vremena. I ovo je finansijski trenutno previše.
 
Светска банка је злочиначка организација која вршља по свету у потрази за слабашним пленом.Нас су нашли.
MilisaV":ip5skg8u je napisao(la):
možda auto put do cg i nije isplativ,
Не можда него сигурно није исплатив,поготово не у условима ремонтоване пруге Београд-Бар која једина ту може донети профит.
MilisaV":ip5skg8u je napisao(la):
ali s obzirom da veliki procenat stanovnika vodi poreklo odatle,
Па? То нема апсолутно никаквог утицаја на економску оправдност ауто-пута. Бројке у овом случају су јасне а крвна зрнца да брјимо нећемо.
MilisaV":ip5skg8u je napisao(la):
i da je to naša glavna destinacija za letovanje,
Није више од ове године. Народ се дозвао памети.
MilisaV":ip5skg8u je napisao(la):
kao i to da bližih odnosa nemamo ni sa jednom drugom državom, auto put do cg je strateški važan da se izgradi pa makar i nemao ekonomski interes.
Ми имамо катастрофалне односе са Црном Гором јер је она тако желела,јер је управо на сукобу са свиме што је српско градила своју државу и нову нацију. Са друге стране Србија има одличне односе према Црногорцима као појединцима.Но то је и логично пошто многе секторе и институције у Србији држе управо Црногорци. Стратешки је важно да се Ауто-пут до ЦГ не изгради јер:
- За такав подухват немамо средства таман и и да је економски оправдан. (а није)
- Стратешки битан правац на том потезу је већ изграђен у виду пруге.
- Та пруга би по свој логици морала да буде приоритет.
- Ту пруга је за разлику од аутопута на истом правцу економски оправдана
mekbejn":ip5skg8u je napisao(la):
A za dalje, možda finansijski ne, ali bezbednosno svakako da.
Климав аргумент,На аутопутевима се гине исто ако не и више него на добро испланираним и одражаваним магистралним путевима. У сваком случају,можда бих и поверовао у добре намере да су предвидели макар брзи пут тј 2+2 уместо класичног аутопута на тој спорној деоници. И то би донело уштеде од барем 20%,што би се мерило у стотинама милиона евра.
mekbejn":ip5skg8u je napisao(la):
A i kada Crna gora napravi svoj deo, moraće da se nekako to spoji.
И ако дочекамо ту 2098. годину када ЦГ направи свој део аутопута то нас апсолутно не обавезује да и са наше стране имамо исти профил.
mekbejn":ip5skg8u je napisao(la):
Što se tiče pruge, svakako je treba remontovati i koristiti što intenzivnije.
Што се тиче пруге требало ју је комплетно ремонтовати пре него што се забо први ашов на траси такозваног К11.Е онда би подаци о економској оправданости аутопута као и они о друмској оптерећености постојећег пута били драстично промењени.
 
Delija":gdig3fc4 je napisao(la):
mekbejn":gdig3fc4 je napisao(la):
A za dalje, možda finansijski ne, ali bezbednosno svakako da.
Климав аргумент,На аутопутевима се гине исто ако не и више него на добро испланираним и одражаваним магистралним путевима. У сваком случају,можда бих и поверовао у добре намере да су предвидели макар брзи пут тј 2+2 уместо класичног аутопута на тој спорној деоници. И то би донело уштеде од барем 20%,што би се мерило у стотинама милиона евра.

A, što je to ''klimav argument''? Imaš neke statistike, analize ili samo onako...kuckaš?
Zašto po toj Evropi prave autoputeve ako oni nisu bezbedniji za odvijanje saobraćaja od ''dobro isplaniranih i održavanih magistralnih puteva''?
Je l' magistralni put ograđen žicom?
Koja je razlika u uključenju na magistralni put u odnosu na autoput i uopšte u ukrštanju sa drugim saobraćajnicama?
Koja je razlika u dozvoljenoj max brzini na autoputu u odnosu na magistralni put? A, zašto postoji razlika u korist autoputa ako već na njemu nije ništa bezbednije?
Znaš li za neki magistralni put u Evropi na kome nema ograničenja brzine? A, znaš li za neke autoputeve gde nema ograničenja brzine?

Još jedna stvar...
Država nije preduzeće. Cilj države nije da ostvari profit.
Zato nije od značaja logika po kojoj država treba da ulaže pare samo tamo gde se to isplati. To je logika za preduzeća, ali ne za države. Država je tu da ulaže novac svih nas i u one projekte gde se to nikada neće isplatiti, ali postoji opšta potreba za tim ulaganjima, opšta korist. Konkretno ovde je ta korist u vidu efikasnijeg, bržeg, komfornijeg i pre svega bezbednijeg odvijanja saobraćaja.
 
Ne mogu da verujem da uopste diskutujete o tome da li je bolje imati magistralni- ili autoput. Ne samo sto je autoput bezbedniji, nego se i brze i jeftinije stigne. Ne znam sta tu ima da se diskutuje. Svi veci gradovi u Srbiji i granicni prelazi bi trebali da budu povezan autoputevima, kao sto je u zapadnoj Evropi.
 
Magistralni put koji je približno bezbedan kao autoput(poput onih u Austriji ili Nemačkoj) ne postoji u Srbiji i za tako nešto je potrebno imati malo jaču državu da bi to moglo da funkcioniše.
 
Држава није предузеће али ће свеједно банкротирати због оваквих пројеката.

Аутопутеви се граде због свог капацитета.Тамо где нема оптерећења за аутопут нема ни аутопута,барем је тако по тој западној Европи на коју се позивате.

Док се цео свет окреће жечезницама ми заглибљујумо у презадуживање државе. Поред толико приоритетнијих пројката држава је на све те кредите за "К11" издвојила и огромне паре из буџета за тај аутопут.А тако нешто се није десило одавно. Дакле држава третира пут који треутно нема никакав међународни статус као приоритет приоритета,притом запостављајући далеко важнији и профитабилнији комад инфраструктуре на истом потезу каква је пруга Београд - Бар. А она би у свом пројектованом стању још више смањила иначе за аутопут, мало друмско оптерећење. Па чак и пруга у таквом,јадном стању доноси велике паре Србији транспортом аутомобила из ФАС-а.

А са друге стране међународно и стратешки битнији друмски и железнички К10 се траљаво изводе,пруга је у катастрофалном стању а алтернатива кроз Румунију и Бугарску се приводи крају.

ПС: Није тачно да је сваки већи гранични прелаз у западној Европи повезан аутопутем. Као што није тачно да ни теоретски било који гранични прелаз ка ЦГ може бити велик,чак ни по регионалним стандардима.
 
Логично је да се предузимају подухвати који доносе корист. То је у овом случају пруга. Е када би кроз такву рационалност кроз много времена постигли уштеде и профит. Исти би могао да се пласира за повезивање Српских градова и туристичких потенцијала на овој траси. До таквих времена ( ако их буде ) не сме бити луксузирања.
Замисли, стићи ће неко брже у Кокин брод колима...какво угађање, Вељин дечачки сан.
 
Delija i ti i ja znamo da AP beograd-požega ima ekonomsku opravdanos, kao i bezbedonosnu opravdanost (smanjenje ljudskih žrtava). A kad bi gledali da ovim putev prevashodno putuju srbi, a ne strani državljani kao na deonicama niš-bugarska granoca i niš-makedonska granica, i to tokom cele godine ne samo leti, opravdanost ove deonice je ogromna. I to će se napraviti, a do CG otom potom, ali treba imati projekte u fioci kad se za to stvore uslovi

I veoma mi je drago što se pravi ovak AP i nadam se da će ga napraviti sve do požege, kao i deonoce pojate-preljina i ša-ns.

Послато са GT-N7100 користећи Тапаталк 4
 
Па је причам о деоници до ЦГ која није нити ће бити оправдана. Чак би и за 2+2 то било дискутабилно.

Оно са чиме се такође не слажем је понашање државе која деонице до Пожеге третира као главни приоритет а има толико критичнијих и важнијих праваца за које је морала одавно да издвоји средства из буџета.Поред тога,сматрам да не би остало много од те оправданости и до Пожеге да је пруга Београд-Бар у пројектованом стању а возови на нивоу достојном човека.

Никако не могу да се помирим са тим погрешним приоритетима када реално стање и бројке указују на то да су приоритети морали бити ипак другачији. Овај сценарио задуживања "кандидата" за колонизацију преко градње превелике и прескупе мреже аутопутева је већ виђен на примеру неколико земаља. Све оне су се увидевши то окренуле железницама.Но,и у томе има подоста политике...
 
Koje si bitnije deonice? Ozbiljno pitam. Za deonicu preljina-požega jos i možemo da diskutujemo ali za sve ostale mislim da nema šta da pričamo.

Послато са GT-N7100 користећи Тапаталк 4
 
Vrh