Šta je novo?

"Metro na vodi"

CrazySerb

Intermediate
Učlanjen(a)
10.02.2007.
Poruke
139
Pohvaljen
9
Sta bi nam sve trebalo da ova stara/nova ideja zazivi, tj. da vidi svetlost dana barem u nekom ogranicenom obliku?

IMG_7738Large.jpg



Interesantna stvar, "TTC", javna firma zaduzena za gradski prevoz u Torontu je pre nekih nedelju dana takodje najavila plan za slican vodeni transport, koji bi prevozio putnike od istocnih i zapadnih krajeva grada direktno do centralnih "hubova" brzim brodovima.

Za sada, reakcija gradjana i gradskih celnika je u najboljem slucaju mlaka, toliko da su najvece gradske novine u petak objavile ovu karikaturu:

TTC.jpg
 
Do skoro nisam znao, ali u Hamburgu postoji vodeni autobus - ima svoje linije, sa brojevima, ima svoje dokove i odlican je nacin prevoza za grad koji se nalazi na dve strane jedne ogromne reke, a pritom ima samo dva mosta koja spajaju obale!

U ovaj projekat mora da se ukljuci i Grad - izgradnja infrastrukture, pristanista, uklopljavanje u sistem GSP-a itd. U tom slucaju bi ideja bila interesantna, ali je problem Beograda sto grad nije na vodi (osim Novog i Zemuna) tako da ljudi moraju da se nekako prevezu do obale pa onda tek dalje.
 
Meni metro na vodi ima smisla samo za one koji bi recimo putovali od blokova na Nbgd-u pa do recimo Dorcola ili Pancevca i naravno Zemuna. Meni koji dolazim iz pravca zarkova daleko bolje resenje za prevoz na novi beograd je most trenutno gazela a u buducnosti i novi most preko ade. Ne kazem da ne treba da se uvede redovan vodeni saobracaj cak sta vise preporucljiv je ali uz sva svoja ogranicenja moze biti funkcionalan i koristan na pojedinim relacijama
 
Nenad":20qbzp7s je napisao(la):
.... problem Beograda sto grad nije na vodi (osim Novog i Zemuna) ....
.
Jeste na rekama, ali 'ne živi' na njima.....osim dela Zemuna.

Pitanje je da li ima potrebe za takvim javnim prevozom, a izgleda da nema.
Šetnje brodićima su u oblasti turizma i izleta, a za to ima potrebe....i korisnika.

Neka linija bi morala da se nadovezuje na postojeće bas-linije,nap. sa
zemunskog keja kod okretnice 88-ce pa do ...."25.maj" ( Dorćol) i pančevca(Luka bgd.).

Na Savi od marine kod Ade do Pristaništa Bgd.......Možda treba pokušati sa ovih 5 stanica.
 
Metro na vodi je izvanredna stvar pogotovu u Beogradu koji ima toliko vode oko sebe. Prednosti su pre svega brzina i to ne zbog brzine broda već zbog izostanka raskrsnica, kolona i semafora. Druga prednost je kapacitet koji je praktično neograničen. Velika prednost je i bezbednost putovanja pošto nema onih poznatih opasnosti koje postoje kod svakog drumskog (uličnog) saobraćaja. Procenjujem da bi na liniji blok 45 - savsko pristanište brod išao oko 20 minuta. Isto toliko bi trajala voznja savsko pristanište - Zemun. Istina, putnici bi morali doći do obale reke odnosno pristaništa. Ali ni ostali vidovi saobraćaja ne dovode putnika direktno do kuće odnosno radnog mesta. Od savskog pristaništa idu mnoge tramvajske linije u skoro sve delove grada. Druga stvar je sa zičarama. Njih treba podići u Beogradu, one su atrakcija i voznja njima je vrlo interesantna. Međutim, kabine mogu da prime manji broj putnika i ne mogu igrati vazniju ulogu u gradskom saobraćaju.
 
Pogled na Beograd najlepši sa reke

Thumb_bgusce.jpg


Svečanost iskorišćena za dodelu nagrada za najbolji TV spot leta, vodi "akva gala"
I ako ove zime udari minus, "Bela flota" nautičko-turističkog preduzeća "Metro na vodi" neće stati.

Noćnim krstarenjem beogradskim rekama, upriličenim za veliki broj zvanica, i uz zvuke Štrausovih valcera i himnu prestonice, "Beograde, Beograde, na ušću dveju reka ispod Avale", ozvaničen je početak turističke sezone jesen-zima 2007/2008 na Dunavu i Savi.

"Bela flota" preduzeća "Metro na vodi", svakodnevno plovi rekama Beograda, a u toku ove godine hiljade domaćih i stranih turista uživalo je u pogledu na prestonicu sa Save i Dunava. Ova flota broji dva putnička broda i četiri splav-restorana koji rade tokom cele godine, bez obzira na vremenske uslove. Međutim, "Bela flota" će u narednoj godini biti uvećana za još dva turistička broda - jedan dužine 18,61 metra koji prima čak 130 putnika, dok će drugi ekskluzivni brod-hotel, površine 2.000 kvadratnih metara sa kapacitetom 150 ležajeva, biti velika podrška turističkoj ponudi Beograda i Srbije.

Svečanost početka sezone na rekama iskorišćena je da Udruženje ekonomskih propagandista Srbije (UEPS) uruči specijalno priznanje za najbolji propagandni TV spot u 2007. godini. Prestižni trofej pripao je reklami za vodu "akva gala", u kojoj učestvuje treći teniser planete Novak Đoković.

Trofej je uručio Tihomir Todorović, predsednik UEPS, a plaketu i simbolični pozlaćeni teniski reket dobili su Milka Forcan, potpredsednica "Delta holdinga", proizvođača vode "akva gala", kao i autor i režiser televizijskog spota Igor Kušić.

Autor:
Tatjana Balaban Đukić
 
Beograd dobija rečni gradski saobraćaj
V. Latas |||| - 30.10.2007. - 22:43
Planirano je da „GSP brodići” krenu sledeće godine, a povezivali bi stari i Novi Beograd...
Kako bi se smanjile gužve u saobraćaju, sledeće godine, kada zbog rekonstrukcije most Gazela ne bude u funkcije, gradski čelnici planiraju uvođenje javnog gradskog prevoza na rekama, saznaje „24 sata”. Gradski menadžer Bojan Stanojević potvrdio je da se još radi na određivanju trasa rečnog saobraćaja koji će povezivati Novi Beograd i Stari grad, a posle Nove Godine će doći do prvih rešenja.
bg.jpg

PLOVIDBA - U toku je izrada plana koji će odrediti pogodna mesta za pristanište plovila kojim će se prevoziti putnici.
- Bitno je da na tim mestima bude omugućen prilaz i autobusima GSP-a koji bi na dalje destinacije prevozili putnike - kaže Bojan Stanojević.
Dragan Stefanović, sekretar za saobraćaj Privredne komore Beograd, kaže da reke treba iskoristiti za javni saobraćaj, kako bi se smanjile gužve tokom rekonstrukcija, ali da je veoma bitno da i od obale postoji dobra povezanost ka daljim destinacijama.
- Nije dovoljno samo da odvezemo ljude sa jedne obale na drugu, potrebno je povezati te obale do drugih mesta u gradu autobusima i, gde je to moguće, pokretnim stepenicama - objašnjava Stefanović.
Gradski čelnici planiraju da javni gradski saobraćaj na rekama uvrste u tarifni sistem drumskog javnog saobraćaja.
- Pokušaćemo da rečni saobraćaj organizujemo tako da oni koji kupe markicu mogu bez dodatnih nadoknada da koriste plovila. Trudićemo se da na taj način povežemo stari i Novi Beograd, jer će ta ruta biti posebno kritična u vreme kada Gazela bude zatvorena zbog radova - kaže Stanojević.
Stanojević tvrdi da su dosadašnja posmatranja saobraćaja pokazala da je veliki problem što u 80 odsto automobila koji prelaze most putuje samo jedna osoba.
- Rešenje sa alternativnim rečnim saobraćajem će pomoći samo onima koji putuju javnim gradskim prevozom. Problem gužve u saobraćaju u našem gradu se može rešiti tek sa izgradnjom još jednog mosta - objašnjava Stanojević.
U našem gradu do sada javni saobraćaj na rekama nije ozbiljnije zaživeo.On postoji samo na liniji između Ade Međice i Novog Beograda, gde čamci prevoze putnike do njihovih vikendica i nazad.
Izvor: 24sata
Link: http://www.24sata.co.yu/vesti.php?id=15467
 
ovo je lepa vest, ali pitanje je koje će brodove koristiti. Metro na vodi se neće koristiti umesto autobusa ili tramvaja ako je spor.
U Beogradu su se ranije koristili hydrofoil brodovi (http://en.wikipedia.org/wiki/Hydrofoil) koji se od običnih razlikuju po tome što imaju peraja koja se nalaze pod vodom. Kada brod dostigne određenu brzinu, on se ceo izdiže iz vode i klizi po tim perajima. Ranije su postojale linije čak do Kladova i Golupca, i bilo je sjajno gledati ih kako usporavaju i spuštaju se na vodu kod ušća.

Beograd je imao ruske hydrofoil brodove:

Raketa:


Meteor:


Još uvek postoji jedan meteor, možete ga videti u bloku 70a, prekoputa pristaništa na adi. Izvučen je napolje i tu stoji već desetak godina, iskreno se nadam da će ga popraviti i pustiti u saobraćaj, to su bile brze mašine.

E sad, zamislite da vam od bloka 45 do pančevačkog mosta treba oko 10 minuta, primamljivo zar ne? :p
 
Ja se secam ovih hidro glisera iz Hrvatske i uvek su me totalno fascinirali. Sa druge strane, cesto sam ih koristio i dok sam bio u Rusiji (u Petrogradu, osecaj je fenomenalan - preporucujem :) )

Mediji stalno pominju guzve za vreme rekonstrukcije Gazele, a zaboravlja se da ce se i Pancevac obnavljati u isto verme (valjda).
Ovaj sistem brodova bi dobro dosao da se onda i ljudi sa banatske strane prevoze do beogradske i direktno do Zemuna ili NBG ili do Savskog mosta.

Jedino ste me "brine" je gde ce nabaviti brodove i ko ce to finansirati?
 
Cale mi prica kako se Meteorom ranije do Nove Gradiske stizalo za oko pola sata.
 
bigvlada":a98l5pi7 je napisao(la):
.. U Beogradu su se ranije koristili hydrofoil brodovi ...
E sad, zamislite da vam od bloka 45 do pančevačkog mosta treba oko 10 minuta, primamljivo zar ne? :p
Bravoo ! .. za ovo podsećanje, pa ja ih i zaboravio. ( skleroza ? :) )

- 'Raketom' sa išao na đačku exkurziju do Kladova i to PRE pregrađivanja Dunava.
Isprepadali smo se kad smo prolazili Veliki i Mali kazan, jer na jednom mestu je
reka bila široka samo oko 100met. i 'ključala je' - otuda i ta imena.
Ni danas mi nije jasno 'ko i šta' je nateralo Dunav koji je tu bio širok oko 1.5km.
da se sam 'sabije i suzi' kako bi se pretvorio u brzake kakve ima samo planinska reka.

- 'Meteorom' sa išao od Poreča do Venecije za 45min. - ide ko' avion.
A, imao je i avionska sedišta, pa kad se digne na 'krila' - samo što ne leti.

Grad ovaj vid saobraćaja treba da ponudi privatnicima ... pod uslovom da budu 'Rakete' i 'Meteori'.:)
 
Raketa:

Accommodation: 64 or 66 (depending on the model)
Length: 27 meters (90 feet)
Width: 5 meters (17 feet)
Draft: 1.8 meter (6 feet) (displacement mode), 1.1 meter (3.7 feet) (foilbourne)
Maximum speed: 70 km/hour (actual), 60-65 km/hour (33 knots) (expluatational)
Power of engine : 1000 or 900 horsepower (depending on the model)
Propulsion: propeller

Voskhod (aka. Meteor):

Accommodation: 71 passengers
Length: 27.6 meters (92 feet)
Width: 6.4 meters (21 feet)
Draft (displacement mode): 2.1 meter (7 feet)
Draft (foilbourne): 1.1 meter (3.7 feet)
Cruising speed: 60 km/h (33 knots)
Engine power: 810 kW (1090 horsepower)
Range: 500 km

Superfoil (http://www.morye.crimea.ua/en/superfoil301.html)


Length overal, m 30,90
Beam max (including fenders above foils), m 8,6
Full Displacement, t 85
Crew 6
Passengers 200
Main engines, kW 12V4000M71 2x1.850 kW
Speed service, knots 48-50
Range at speed service, nm 250

Lastochka M (http://www.volga-shipyard.com/index.php?lang=eng&section=products&catid=4&craft_id=24)


Length overall, m 29.97
Breadth overall, m 7.13
Draft hullborne, m 2.2
Draft foilborne, m 1.15
Full-load displacement, t 36.76
Nominal output of main engines, kW 2x990
Navigation Range, miles 270
Cruising speed, knots 45
Passengers, persons 75-86
Crew, persons 4

ovo je link ka sličnim brodovima: http://www.riverships.ru/english/types/?grp=3

Primetite kako nijedan ne ide ispod 60 na sat (krstareća brzina - ne verujem da je prosečna za autobus toliko) i ne nosi ispod 60 putnika. Svaki od ovih brodova bi i te kako mogao da se kači sa autobusima a da ne pominjem tramvaje. Po dva mala i jedan veliki (onaj što nosi 200 putnika) za svaku liniju i nema problema :D
 
Ako se ja dobro sećam nekih priči, problem sa tim brodovima je bio što su se vrlo brzo kvarili, ili ih nisu dobro održavali, pa su ih valjda već 80ih izbacili iz uporabe?
 
Ma, kakvi kvarili ... nego ih nisu redovno održavali i remontovali, nego
samo gas i juri po Dunavu .... bezali su čamci od njih, iako ne dizu veliki talas.

Posla par decenija, zatrebali su i delovi, pa su onda skidali sa jedne od
tri 'Rakete', pa sa druge .... i na kraju su bile parkirane pored 'Beton hale'.
 
Potrebno je i edukovati ljude kako da se ponašaju u tome. Npr. trebalo bi da ispred svakog sedišta budu pojasevi za spasavanje kao i jasna uputstva na više jezika (hmm, ili neki dobar sistem simbola) šta raditi u slučaju nezgode.

Još jedna stvar koja mi je pala na pamet (pošto su uglavnom sedišta po četiri), da se postavi jedna boca sa kiseonikom sa četiri creva, tako da ako brod potone, a neki od putnika ostanu zaglavljeni na sedištu, imaju još nekih 10-15 minuta tokom kojih mogu da ih spasu.

Za osnovu za dizajn stanica (pristaništa) mogu da uzmu montažno - demontažno pristanište u bloku 45. To je verovatno ranije bilo predviđeno za to - to je ono veliko žuto što se podiže i spušta sa plimom i osekom. Sada je pretvoreno u pozorište (teatar na Savi). To je mnogo jeftinije od kamenih ili betonskih pristaništa a može se i premeštati prema potrebi.

Neka postave jedno i u Novom Sadu i ne treba nam autoput, stići ćemo brže :)
Btw. rusi prave i kargo varijante, tako da bi to možda bila dobra alternativa za kamionski saobraćaj, tamo gde se može primeniti.
 
bigvlada":1pugu6hj je napisao(la):
Potrebno je i edukovati ljude kako da se ponašaju u tome. Npr. trebalo bi da ispred svakog sedišta budu pojasevi za spasavanje kao i jasna uputstva na više jezika (hmm, ili neki dobar sistem simbola) šta raditi u slučaju nezgode.

Još jedna stvar koja mi je pala na pamet (pošto su uglavnom sedišta po četiri), da se postavi jedna boca sa kiseonikom sa četiri creva, tako da ako brod potone, a neki od putnika ostanu zaglavljeni na sedištu, imaju još nekih 10-15 minuta tokom kojih mogu da ih spasu.

Za osnovu za dizajn stanica (pristaništa) mogu da uzmu montažno - demontažno pristanište u bloku 45. To je verovatno ranije bilo predviđeno za to - to je ono veliko žuto što se podiže i spušta sa plimom i osekom. Sada je pretvoreno u pozorište (teatar na Savi). To je mnogo jeftinije od kamenih ili betonskih pristaništa a može se i premeštati prema potrebi.

Neka postave jedno i u Novom Sadu i ne treba nam autoput, stići ćemo brže :)
Btw. rusi prave i kargo varijante, tako da bi to možda bila dobra alternativa za kamionski saobraćaj, tamo gde se može primeniti.
Ma u svakom slucaju. Kod nas se recni saobracaj definitivno premalo koristi a misljenja sam i ja da on ima veliki potencijal. Treba se samo nesto inicijalnih para uloziti u infrastrukturu i za prvo vreme popravku tih par brodova i da se krene sa prevozom. Kakav bi trip bio iz Zemuna ili NBG-a do Dunav venca :) Visjnicke banje ili mozda cak i Vince.
 
Трајектима преко Саве и Дунава
Град планира увођење ових пловила на линијама Борча – Земун и Чукарица – Нови Београд, као и постављање два понтонска моста
Поводом најављенe обновe Панчевачког моста и „Газеле”, која би требало да почне следеће године, и оправке Старог савског моста која траје скоро два месеца, градске власти озбиљно разматрају могућност успостављања речног саобраћаја, пре свега увођењем трајекта. Према речима надлежних, на тај начин би се знатно смањила саобраћајна гужва која годинама мучи житеље главног града. Идеја је још у фази разматрања, али би ускоро требало да буде израђена студија уз помоћ стручњака Саобраћајног факултета. Спуштањем Београда на реке, наш град би се на неки начин приближио европским метрополама, попут Будимпеште или Амстердама, у којима речни саобраћај увелико успешно функционише.

Жељко Ђукановић, директор Дирекције за јавни превоз, сматра да би увођење трајекта могло да у значајној мери олакша Београђанима превоз преко река.

– Грађани са неизвесношћу прелазе Бранков мост, или „Газелу”, јер никада не знају хоће ли бити застоја и колико ће времена провести заглављени на мосту. Због тога би увођење трајекта могло да буде добра алтернатива – наводи Ђукановић.

Он каже да би трајекти требало да превозе не само путнике, већ и аутомобиле, али и да послуже као средства за транспорт робе, како би на тај начин остварили своју намену.

– Када неко из Борче пође за Земун, он мора да прође најпре Панчевачким мостом, потом Булеваром деспота Стефана, па да се преко најужег центра упути ка Бранковом мосту. Уместо тога, било би много практичније да се трајектом превезе директно с једне обале Дунава на другу – сматра Ђукановић.

Према његовим речима, трајекти би решили проблем и житеља Чукарице, који до Новог Београда више не би морали да иду преко „Газеле”, што би смањило гужве на овом мосту.

– Увођењем трајектне линије од Пристаништа до новобеоградске стране Саве, растеретио би се и саобраћај на Бранковом мосту – наводи Ђукановић.

Уколико буде остварена идеја о речном саобраћају, трајекти ће, према најавама из Дирекције за јавни превоз, постати део интегрисаног тарифног система. То значи да би грађани са претплатничким маркицама које важе за ГСП могли да користе услуге трајекта.

Идеју о спуштању Београда на реке подржава и Зоран Радмиловић, професор Саобраћајног факултета, који сматра да наш град уопште не користи своје природне потенцијале – Саву и Дунав. Међутим, он тврди да би, без претходних припрема, увођење трајекта у речни саобраћај изазвало још веће гужве у копненом саобраћају.

– Ми немамо добре спојне тачке које би повезале обалу и копно. Зато је неопходно најпре одредити локације за трајектна стајалишта, јер проблем не представљају реке, већ копно – истиче Радмиловић.

Он сматра да би решење у центру града могло да буде постављање жичаре која би се простирала од Пристаништа до Калемегдана, како би се на тај начин избегла гужва у железничком саобраћају, премда се Пристаниште налази непосредно уз пругу.

– Ваљало би, за почетак, увести једну експерименталну трајектну линију како би се видело да ли овај вид саобраћаја може Београђанима да олакша свакодневне муке – каже Радмиловић.

У склопу решења проблема у саобраћају градске власти разматрају и идеју о изградњи два привремена моста који би требало да буду у функцији за време поправке „Газеле” и Панчевачког моста.

Ненад Бајић, шеф Одељења за односе с јавношћу Дирекције за грађевинско земљиште, каже да би предлог о постављању понтонских мостова до краја месеца могао да се нађе на дневном реду Скупштине града, а уколико буде усвојен, Београд би следеће године добио два нова прелаза преко река.

Међутим, стручњаци Саобраћајног факултета сматрају да би овакво решење било најјевтиније, али и најлошије. Како наводе, привремени мостови би паралисали речни саобраћај, а појавила би се и велика опасност у случају да мостови заледе.

– Посебно би лоша ситуација била на Дунаву, јер је то међународна река којом саобраћају бродови из Немачке, Аустрије, Русије, Украјине и њима не би одговарало да Дунав буде блокиран како би се поправио Панчевачки мост – сматрају на Саобраћајном факултету.

Од почетка прошлог века, па све до „процвата” друмског саобраћаја 70-их година Савом и Дунавом је дневно саобраћало на десетине путничких бродова који су Београд повезивали са Земуном, Обреновцем, Кладовом, Шапцем, као и са градовима у бившој Југославији. Уклањањем олупина и нелегално постављених сплавова створили би се услови за повратак Београда на реке и био би решен проблем у копненом саобраћају. Речни саобраћај је значајан и са становишта очувања животне средине, јер знатно мање загађује околину од копненог.


Никола Миковић
[објављено: 05.12.2007.]
Izvor: Politika Online
Link: http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=49939
 
:lol:
Što bi rekao prof. Zec na jednom predavanju, "Lakše si ti prošao kroz Berlinski zid, nego što ćeš preći preko Save.."...
 
Milance":cqmioqy0 je napisao(la):
Ma u svakom slucaju. Kod nas se recni saobracaj definitivno premalo koristi a misljenja sam i ja da on ima veliki potencijal. Treba se samo nesto inicijalnih para uloziti u infrastrukturu i za prvo vreme popravku tih par brodova i da se krene sa prevozom. Kakav bi trip bio iz Zemuna ili NBG-a do Dunav venca :) Visjnicke banje ili mozda cak i Vince.
Apsolutno sam za uvođenje ovakvog vida prevoza. Zamislite ovakvu liniju za recimo Boljevce, Progar, Obrenovac, Kupinovo, Banovce, Vinču, ili liniju BG-Pančevo-Smederevo.

Odavno je poznato da je rečni saobraćaj najjeftiniji, najatraktivniji i još mnogo toga naj.

Takođe sam za ideju da se nabavi nekoliko trajekt brodića koji bi saobraćali kad se budu radili Gazela i Pančevac.
 
da, jedino će napraviti grešku i kupiti obične dizel brodove, verovatno polovne, koji su spori i malog kapaciteta. Mogu da se kladim da ćemo proći isto kao sa švedskim lokomotivama. Ili će prevoznike sa ade da preimenuju u metro na vodi. :|
 
Negde sam procitao da jedna domaca firma uveliko radi na dizajnu i proizvodnji putnickih recnih brodova, samo ne znam sada za koji tacno projeket...ovaj novi ili za ranije predlozeni turisticki brodski sistem opstine Surcin.

Firma koja se spominjala , ako me pamcenje sluzi, je "Minel Kotlogradnja" - mada na njihovom sajtu nisam nasao nista o tome?
 
Evo kako su to rešili Holanđani. Narod tamo voli takve brodove.

Novi Voskhod-2M-FFF


kokpit Voskhoda


Ovo je hydrofoil holandske kompanije Connexx, imaju tri ovakva broda


ovo je proslava, žena na slici je MILIONITI putnik koji se vozi Voskhodom



Ubedljivo najisplatljiviji dizajn je stara sovjetska kometa, koja troši 220 litara dizela na sat pri brzini od 32 čvora, dok su godišnji troškovi održavanja između 12000 i 15000 dolara. Pošto je ovo noviji dizajn, verujem da su ove brojke u najmanju ruku jednake. Jednu možete i dalje videti na suvom u bloku 70a. Bilo bi dobro da je poprave i koriste kao test model za izradu studije izvodljivosti kao i potrebnih vremena vožnje između različitih tačaka u gradu. Samo Beograd ima 200 kilometara obale, kao Crna Gora, glupo je da to ne koristimo na pravi način.


Malo o cenama:

Na ruti od Amsterdama do jednog sela pored Harlema (u Holandiji, ne u Njujorku :) ), dugoj 29 kilometara (putovanje traje 25 minuta) cene su (zaokružio sam) 5 evra u jednom pravcu, 9 povratna, 40 za 5 vožnji, 140 mesečna i 1400 evra godišnja karta. Postoje popusti, kao i mesta za kućne ljubimce i bicikle.

Druga ruta je od Helsinkija do Talina, dakle preko Baltičkog mora, cena je 27 evra u jednom pravcu i 42 evra povratna karta.

Ovo je mreža linija od Roterdama do Dordrehta


Summa summarum, kupiti i uvesti bilo šta drugo sem hydrofoil brodova je čisto bacanje para i gubljenje vremena. Hydrofoil može da se takmiči sa autobusima, klasični brodovi ne mogu.
 
:lol: :lol:
POstoje takvi autobusi/kamioni američke vojske koji se koriste npr. u Sijetlu za ture... Mislim da to nije jedino vozilo am. vojske mkoje bi nam dobro došlo, imaju oni sigurno još nekih "žestokih terenaca" za Beograd... :)
 
Vrh