Šta je novo?

Легализација дивље градње

Влада

Advanced
Učlanjen(a)
21.12.2006.
Poruke
2.423
Pohvaljen
24
Lokacija
Дорћол
Nenad":3b7fugwr je napisao(la):
I urbanisti krivi za nelegalnu gradnju

Dignu tri sprata, pa traže dozvolu

Na klizištu Palilule, na mestu gde treba da prođe put ka novom mostu preko Ade Huje, 50 odsto zemljišta zauzeto je bespravno podignutim kućama. Divlja gradnja u Beogradu umesto da se uvede u red još je više „podivljala“. Kad bi država danas odlučila da joj stane na put, trebalo bi joj, kažu stručnjaci, 30 do 40 godina da grad urbanistički upristoji. Investitori, sa druge strane, kažu da je uzrok divlje gradnje najviše u prekomernom čekanju na dozvole.
Kaluđerica, Busije, Plavi horizonti, Grmovac... gotovo svi rubni delovi grada nelegalno su izgrađeni u poslednjih dvadesetak godina. Bespravnim nadziđivanjem, doziđivanjem i zidanjem preko dozvoljenih gabarita naružen je i sam centar grada.
- Zidanje bez dozvole u gradu je postao manir. Neplanskom gradnjom napadnut je ceo grad. Poznajem ljude koji nelegalno zidaju, a od divlje gradnje nije pošteđeno ni Dedinje. Danas se čak savetuje investitorima da prvo sazidaju a onda traže dozvolu - kaže za „Blic“ Ružca Bogdanović, predsednica Društva urbanista Beograda.

Patrola po gradilištima
Novinari „Blica“ obišli su prethodnih dana gradilišta u centru, na Vračaru i Savskom vencu. Sva gradilišta imaju urednu građevinsku dozvolu, čiji je broj istaknut na tabli sa obaveštenjem šta se gradi i koji su rokovi, a od investitora se može čuti potpuno drugačija priča nego od urbanista. Oni, tvrde da je uzrok divlje gradnje u velikomj meri u dugoj proceduri za dobijanje dozvola.
Iako bi investitor, koji je pripremio sve papire i napravio projekat zgrade u skladu sa urbanističkim planom, morao u roku od 15 dana da dobije dozvolu za gradnju, u praksi se na dozvolu za početak izgradnje čekaju oko godinu i po dana, dok pribavljanje ostalih odobrenja od javnih i komunalnih preduzeća traje i po dve godine. Kako kaže Zoran Nešić, vlasnik kompanije „Kataduzo“ koja gradi stambeno - poslovni objekat u Igmanskoj 10, za pribavljanje svih potrebnih dozvola i odobrenja njihovoj kompaniji bilo je potrebno godinu i dva meseca, ne računajući dogovore sa vlasnicima parcele, na kojoj grade.

Dozvole čekaju duže od godine
- U Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove se ne zna nikada koliko dugo se čeka na neki dokument. Uglavnom je sve proizvoljno „kad dobiješ, dobićeš“. Onoga trenutka kada u Sekretarijatu instaliraju kompjuter u kome će biti unesene sve informacije o tome šta je i gde dozvoljeno, haos sa gradnjom će biti rešen- tvrdi Nešić, koji je najviše problema imao sa dobijanjem dozvola za protivpožarnu zaštitu i odobrenje iz Sekretarijata za saobraćaj.
Nemaju ni svi investitori podjednake muke prilikom dobijanja svih potrebnih dozvola. Beograđani, koji su sa gradskim arhitektom veoma žučno diskutovali na blogu B92 o divljoj gradnji, ubeđeni su da je vlast, pre svega opštinska, odgovorna za urbanistički haos, da ruši selektivno onima koji nemaju da je „podmažu“ i da je korumpirana.
Urbanisti ističu da se Beograd na evropskoj mapi estetski i vizuelno već čita kao mesto van tokova savremene civilizacije. Stranci se veoma čude takvoj „gradnji“ u prestonici. U evropskim metropolama uglavnom nema divljih naselja, a tamo gde se pojave radi se o sklepanim udžericama.

Pet miliona nelegalnih kvadrata
U gradu ne postoji precizan podatak koliko ima nelegalno sazidanih kvadrata. Do kraja 2003. godine, za legalizaciju je predato 109.000 predmeta, sa ukupno pet miliona kvadrata.
- U gradu postoje tri vrste nelegalnih graditelja: očajnici koji su zidali da bi došli do krova nad glavom, drugi su bili u prilici da sazidaju po 300-400 kvadrata, a treći su profiteri, koji su zidali da bi prodali stanove. Grad nema mehanizme da poruši bilo šta jer je populistički zakon o legalizaciji omogućio svima njima da ulaskom u proces legalizacije spreče rušenje - kaže za „Blic“ Đorđe Bobić, glavni gradski arhitekta.
Zakon o legalizaciji, donet sa idejom da se u legalne tokove uvede sve što je „divlje“, u praksi je zaštitio nelegalne graditelje, pa čak i podstakao bespravnu gradnju.
Autor: Svetlana Palić, Nataša Korlat, Marija Škrbić | 10.07.2007 - 10:09
Izvor: Blic Online
Link: http://www.blic.co.yu/beograd.php?id=7971
Milance":3b7fugwr je napisao(la):
Jel bi znao neko da mi objasni cemu sluzi taj zakon o legalizaciji divlje gradnje. Zbog cega je on donesen? Koje su to pozitivne stvari koje su prevagnule kod donosenja doticnog zakona. Ja trenutno vidim samo negatinve posledice pa bih voleo da znam i koje su one druge.
Nenad":3b7fugwr je napisao(la):
^^ Zakon je donesen da bi mogli da ti traze da ih potplatis ako zelis da ti legalizuju objekat! O legalizaciji se prica vec godinama, a nije se maknulo ni milimetar, a divlje se gradi na sveeeee strane!!
dedinje":3b7fugwr je napisao(la):
Pozitivne strane zakona o legalizaciji divlje gradnje ne mozeš da vidiš zato što ih nema. Ta legalizacije divlje gradnje je nešto kao legalizacija krađe, pljačke itd. Ovaj zakon će pre svega potstaći korupciju jer će biti legalizovani prvenstveno oni objekti čiji će vlasnici dobro platiti opštonskim funkcionerima. Divlja gradnja teško unakazuje Beograd zadnjih 20 godina. Umesto da se protiv nje vodi bespoštedna borba vidimo donosi se zakon o legalizaciji. Još jedno razočarenje za one koji su očekivali da će biti bolje posle 5 oktobra.
Milance":3b7fugwr je napisao(la):
Ne ne shvatam! Zbunjen sam potpuno. Ne zelim da prihvatim da je to cela istina!! Ajde nek proba jos neko da objasni zakon i pozitivne strane istog u protivnom idem da skocim sa brankovog mosta!!! Mozda ga onda nazovu milancetov most!! :D Salu na stranu ovo je neverovatno! Jezivo sam razocaran odnosom vlasti ka Beogradu.
Nenad":3b7fugwr je napisao(la):
Milance, zemlja je u pitanju, nije samo Beograd! Nelegalno se gradi svugde, svi imaju neke veze i svi ce da ti pozovu nacelnika, ministra, predsednika, ujedinjene nacije i NASA-u, samo ako pokusas da im srusis kucu, trafiku, tarabu!

Ne znam koliko si vec u Nemackoj, ali potpuno razumem zasto ti je situacija u Srbiji nepojmljiva!

Uzmi recimo Ovcarsko Kablarsku klisuru, koja je zakonom zasticeno dobro! Gradi se na sve strane! uzmi Taru! Isti primer! Beograd se prosirio megalomanski u proslih 15 godina i sve nelegalno! Svugde se samo grabi, niko nikoga ne pita! Mislim da je u Beogradu sruseno jaaaako malo objekata u odnosu na onih 5 miliona nelegalnih kvadrata koji se pominju samo na teritoriji Grada!

Vlast ne staje tome na put zato sto od toga ima koristi! Evo, idi u neku opstinu u Beogradu i kazi kako zelis da legalizujes kucu na Banjici recimo pa ces odmah da cujes koliko ce te kostati (toliko za gradjevinsko zemljisto, toliko za kvadrate, a ovoliko za "good will" sto ce ona brkata da ti lupi tri pecata!).

Zakon se verovatno ne primenjuje kako treba jer se stranke nisu dogovorile ko ce ubirati harac na legalizaciju, a naravno, kao sto ti je verovatno i jasno, nijedna ne zeli da se toga odrekne!

E pa sad.. sve u krug!
Bloq72":3b7fugwr je napisao(la):
I ja mislim da se nazalost svodi na to...kao i zakon o extraprofitu.
Da se iskami koja para u budzet,lopovluk"opere" i "pospeshi"korupcija u birokratiji.
Влада":3b7fugwr je napisao(la):
У целој овој причи треба имати у виду да је крајњи рок за подношење пријава за легализацију био новембар 2003. а да су у децембру били избори после којих је на место Министра за капиталне инвестиције дошао човек који је у предизборној кампањи био највећи противник донетог закона. Даље омогућено је да се као пријава за легализацију поднесе само молба а да се документација може допунити и касније а без комплетне документације се наравно не може одлучивати...
Дакле популизам и страх од губитка гласова, тј. попуштање "дивљацима" нас је довело до овде.
Ево и једног чланка из Гласа (8. април 2006.) који може додатно приказати какви су односи по овом питању.
Predložene izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji podelile stručnjake
Sukob građevinara zbog divlje gradnje
Dragoslav Šumarac: Pospešuje se nova bespravna gradnja. Nenad Bogdanović: Dodatna centralizacija

BEOGRAD - Republički poslanici uskoro će odlučivati o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, čiji je predlagač Ministarstvo za kapitalne investicije. Ako budu usvojeni, promenjeni propisi će dovesti do centralizacije urbanističke vlasti, a specifičnu težinu i najviše polemika donosi predlog o produženju roka za legalizaciju "divlje" gradnje.

Dragoslav Šumarac, bivši ministar građevine u vladi koja je donela ovaj zakon, smatra da će "predložene promene samo pokvariti aktuelna rešenja, iako su većinom 'kozmetičke' prirode". Prema njegovim rečima, aktuelni zakon je donet kako bi privukao investicije i uključio struku u odlučivanje o planiranju i izgradnji, dok će, kako ističe, ovim promenama taj princip biti napušten.

- Predložene izmene su retrogradnog karaktera jer su suprotne principima decentralizacije, demokratičnosti i afirmaciji struke. Njima se uspostavlja ponovna centralizacija, uvodi se odlučivanje uprave po pitanjima struke, čime se daje prostor upravi za korupciju i odugovlačenje procesa pribavljanja odobrenja za gradnju - smatra Šumarac.

Prema njegovom mišljenju, novi rok od šest meseci za prijavu objekata za legalizaciju "direktno pospešuje novu bespravnu gradnju" jer se "time samo legalizuje dosadašnje kršenje zakona i svesno stvara mogućnost nove bespravne gradnje i njene naknadne legalizacije", iako izmene predviđaju da se za legalizaciju mogu prijaviti samo objekti sagrađeni pre 13. maja 2003.

I gradonačelnik Beograda Nenad Bogdanović, kritikujući predložene izmene, rekao je da su one pokazatelj "dodatne centralizacije" u donošenju odluka koje se tiču građenja. Bogdanović je istakao da je legalizacija na području Beograda uglavnom završena i da je rešeno oko 90 odsto takvih zahteva.

Uzrok odugovlačenja

On je ocenio da najveći problem pri legalizaciji čine nerešena imovinska pitanja - zbog nacionalizacije ili zato što promene vlasništva nisu uvedene u zemljišne knjige, posebno u slučajevima kada je objekat bez knjiženja više puta promenio vlasnika. Gradonačelnik je takođe rekao da legalizacija mora i da se plati, što bi mogao biti uzrok sporije legalizacije bespravno podignutih objekata.

Međutim, Šumarac smatra da je spora legalizacija isključivo krivica ove vlade, a ne manjkavosti zakona ili cene, dodajući da njegova vlada nije imala vremena da završi ovaj proces, pošto je sišla sa vlasti samo dva meseca posle donošenja zakona.

I gradski arhitekta Beograda Đorđe Bobić smatra da predlog Ministarstva "nije dobar". Prema njegovim rečima, do novembra 2003. godine samo u Beogradu je prijavljeno oko 120.000 slučajeva bespravne gradnje.

- Devedeset odsto predmeta je obrađeno, a taj veliki posao su obavile opštine. Sve slučajeve je obradila komisija i tada je tačno definisano šta može biti legalizovano, a šta ne može - rekao je Bobić.
Stav gradskog arhitekte deli i Branka Bošnjak, član Gradskog veća zadužena za urbanizam.

Poziv graditeljima

- Uložili smo puno truda da iskorenimo divlju gradnju posle novembra 2003. godine. Međutim, novi zakon je direktan poziv divljim graditeljima da nastave posao. Situacija je najgora u rubnim zonama grada, gde imamo i najviše takvih slučajeva - rekao je Bobić.

Sporni rokovi

- Trebalo bi makar smanjiti rokove. Ako je rok za prijavu šest meseci, to je više nego dovoljno vremena da se izgradi višespratnica. "Preduzimljivi" investitor samo treba da kaže da je objekat sagrađen pre 13. maja 2003. godine. Beograd je pošteđen; u svakom slučaju, u boljoj je situaciji jer je 11. maja 2003. napravljen detaljan orto-foto snimak prestonice ili snimak iz vazduha. Na snimku, koji je vrlo detaljan, sve se vidi, ali u unutrašnjosti to nisu uradili. Priča da je raspisivanje novog konkursa za legalizaciju prevashodno u interesu običnih građana je demagogija, jer će tu najviše profitirati urbanistička mafija - rekla je Bošnjakova.

Jedna od novina koje donosi novi zakon biće i ukidanje članova o stostrukoj nadoknadi za korišćenje građevinskog zemljišta na kojem se nalaze nelegalni objekti. Ti članovi, inače, nikada nisu ni primenjeni jer su takse bile nerealne.

- Ovo je dobar potez. Niko se ne plaši zakona koji se ne primenjuje. Stari zakon je propisivao da se naknada plaća od trenutka kad se dobije rešenje o rušenju, bez obzira na žalbu. Poslanički klub G17 će predložiti da se plaća desetostruka naknada i to bi važilo samo za one koji su dobili rešenje o rušenju, a ne i u onim slučajevima koji su u proceduri. Realnim taksama postigao bi se najbolji efekat jer bi one obeshrabrile sve koji hoće da prekrše zakon - objasnila je Branka Bošnjak.

Dodatna birokratizacija

- Novim propisima predviđeno je da ministar za kapitalne investicije daje saglasnost za prostorne planove opština, kao da je on stručniji od urbanista koji se na terenu bave ovim poslom, što predstavlja povratak na centralističko odlučivanje. Izmene uvode dodatnu birokratizaciju, jer će uprava proveravati glavne projekte, uplićući se u struku i odugovlačeći procedure. Uvode se planovi parcelacije, koji će ponovo urbanističke planove učiniti nerealnim i ugušiti investitorske inicijative zbog nemogućnosti rešavanja imovinsko-pravnih odnosa - tvrdi Šumarac.


Lakše do dozvola

Ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić rekao je u Skupštini Srbije da će izmene zakona znatno pojednostaviti proceduru i omogućiti građanima da lakše i jeftinije dođu do građevinskih i upotrebnih dozvola za bespravno podignute objekte.

Prema predlogu izmena, cena legalizacije biće u nadležnosti lokalne samouprave, a trebalo bi da bude prilagođena platežnoj sposobnosti podnosilaca zahteva.

Predloženo je i brisanje odredbe o plaćanju visoke naknade za korišćenje zemljišta za objekte koji neće moći da budu legalizovani, a opštine treba same da urede pravila o utvrđivanju nadoknade za zemljište.
P. B. - A. D. M.
извор Глас јавности
линк http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/2006/04/08/srpski/D06040801.shtml
 
Legalizacija
Poslove vezane za legalizaciju objekata izgrađenih odnosno rekonstruisanih bez
građevinske dozvole do 13. maja 2003. godine Direkcija obavlja za područje 10 gradskih opština:
Voždovac, Vračar, Zvezdara, Zemun, Novi Beograd, Palilula, Rakovica, Savski venac, Stari grad i Čukarica.

Za teritorije opština koje se nalaze van teritorije Generalnog plana Beograda 2021.
primenjuju se Pravila i uslovi za zaštitu javnog, odnosno opšteg interesa. ...itd.
Direkcija : http://www.beoland.com/zemljiste/legalizacija.asp

Jedan objekat sam legalizovao ( i prodao ), a drugi mi je u postupku legalizacije.
Radio sam neko vreme sa prijateljem arhitektom ( bivši nečelnik urbanističkog odelenja Zemun)
na izradi 'Idejnih projekata' za legalizaciju i pripremu potrebne dokumentacije.

Država je u jednom trenutku odlučila da legalizuje, pod određenim uslovima, oko
1.000.000 nelegalno izgrađenih objekata u Srbiji.
Nije mogla sve to da sruši i otera ljude na sud....Nerealan bi bio takav potez.
Procedura je jasna, što se tiče zakona, a primena je nešto drugo.

Narod se snalazi kao kod svakog zakona koji mu ne odgovara.
To ne bi mogao da radi, da Inspekcija radi svoj posao kako treba.
Ništa neobično u državi Srbiji, mito i kopupcija, između novih investitora i nadležnih.
 
Ko koči izdavanje dozvola?
Sva čekanja plaća kupac

Autor: Marija Škrbić, Nataša Korlat | 11.07.2007. - 10:38

Na godišnjem nivou u Beogradu dozvole za gradnju u proseku zatraži više od 20.000 investitora. Zahteva bi kažu investitori bilo daleko više, kad bi procedura u Sekretrijatu za urbanizam i građevisko zemljište, kao i u javnim i komunalnim preduzećima bila brža i manje komplikovana. Ovako umesto za 15 dana, dozvole dobijaju za godinu -dve, zbog čega je broj izgrađenih stanova mali, a cena kvadrata skuplja.
- Na dozvole sam čekao skoro dve godine. Ne znam šta me je više kočilo, da li Elektrodistribucija, PTT ili toplane. Glavni projekat mora da dobije saglasnost svih komunalnih preduzeća. Međutim, njihove službe nisu dobro uhodane - priča Vojkan Nikolić, suinvestitor zgrade u Stanka Vraza 31.

Gubitak najmanje 12 odsto
Ipak, najviše žalbi može se čuti na račun Sekretarijata za urbanizam i građevinske poslove gde se, kažu investitori, gubi najviše vremena.
- Zbog saglasnosti na projekat koji daje Sekretarijat, dozvole sam čekao godinu dana. Na gubitku smo najmanje 12 odsto. Čekao sam ne zato što u projektu nešto nije bilo u redu, već što je povećan broj predmeta, a nema dovoljno službenika koji na vreme mogu da ih pregledaju- kaže Ranko Suša, vlasnik kompanije „Enerdži konsalting i inženjering“, suinvestitor zgrade u Dimitrija Tucovića 28 a.
Iako su pre početka gradnje imali odobrenje od EDB- a, investitori u Sredačkoj ulici tek posle godinu dana gradnje saznali su gde im je priključak za struju. To je odložilo završetak izgradnje za tri meseca.
- Stanarima, sa kojima smo potpisali ugovore, moraćemo da plaćamo stanarinu sve dok radovi ne budu završeni, tako da će se i to odraziti na cenu stanova. Novac nam nepotrebno otiče i na korišćenje trotoara, a samo za protekla tri meseca Sekretrijatu za saobraćaj platili smo 600.000 dinara-kaže Ž. Ivković iz „Kuće kom“ i dodaje da je zbog kašnjenja sa dozvolama cena stana skuplja.

Legalno je sporo
Svi investitori sa kojima smo razgovarali složili su se da duga procedura poskupljuje cenu kvadrata.
- Novac pripremljen za gradnju zbog čekanja na dozvole stoji više od godinu dana i pošto na tome gubim, moram da nadoknadim kroz veću cenu kvadrata - kaže Zoran Nešić, investitor u Igmanskoj 10.
Sekretar za urbanizam i građevinske poslove, Nenad Komatina ne poriče da je procedura spora i komplikovana, ali kaže i da je zahvaljujući tome u poslednjih nekoliko godina uveden red u gradnju, na čemu su i insistirale gradske vlasti.

Nenad Komatina: Sa „čistim“ papirima dozvola se dobija za sedam dana

U Beogradu investitori niču kao pečurke posle kiše, pa gotovo da nema ćoška na kome se nešto ne gradi. Međutim, da bi se krenulo u gradnju mora da se ispoštuje zakonska procedura. Veliki investitori koji dugo grade u Beogradu brzo završe sav posao, jer im je poznato šta im je sve potrebno od dokumenata, dok oni manji retko kada imaju sve papire na broju - kaže Komatina i dodaje da mnogi od njih neretko mole da im se izda dozvola, uz komentar da će potrebne saglasnosti dobiti u hodu.
Prema njegovim rečima, do ovoga ne bi dolazilo kada bi svi investitori Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove podnosili „čist“ predmet. On tvrdi da bi svi investitori dozvolu za gradnju dobili za sedam, a prijavu radova za 15 dana, ukoliko bi imali uredne papire.

Nema planova za sve delove grada

Urbanistički planovi nisu urađeni za sve delove grada i to usporava dobijanje dozvola za gradnju. Posao bi išao brže i da su planovi uneti u kompjutersku bazu podataka, međutim, za to je potreban novac. Gradska uprava ima to u planu. Za sada su dobro pokriveni Vračar i Zvezdara, a delimično Palilula i Savski venac, dok za na primer Novi Beograd i Stari grad novi planovi još nisu urađeni - kaže Nenad Komatina.
Izvor: Blic Online
Link: http://www.blic.co.yu/beograd.php?id=8062
 
Није баш легализација али...
U Bloku 70 otvorena kancelarija za katastarske usluge
Svi papiri za deset minuta
Autor: S. Tasić | 26.07.2007. - 10:52
katastar.jpg

Novobeograđani će, umesto u Zemunu, kao do sada, vlasnički list i kopiju plana placa, stana ili kuće moći da dobiju u komšiluku, Bloku 70. U njemu će 1. septembra početi da radi opštinska Služba za katastar nepokretnosti. Poslove, zbog kojih su do sada morali da stoje u dugim redovima, stanovnici ovog dela grada će ubuduće moći da završe za samo nekoliko minuta.

Jučerašnjim potpisivanjem ugovora o saradnji opštine Novi Beograd i Republičkog geodetsmkog zavoda stvoreni su uslovi da u Opštinskom uslužnom centru, u Ulici Jurija Gagarina 81, počne da radi Služba katastra nepokretnosti. U njoj će novobeograđanima, u tri kancelarije, biti na raspolaganju 14 ljudi Republičkog geodetskog zavoda.
- Otvaranje ove službe bilo je najavljeno još prošle godine, kao deo projekta „Korak bliže građanima“. Kod nas odavno već nema redova i građani sve poslove, kad sakupe potrebnu dokumentaciju, završavaju za manje od 10 minuta. Ne vidim zašto tako ne bi bilo i sa poslovima vezanim za katastar - rekao je Željko Ožegović, predsednik opštine Novi Beograd.

Kad je Zoran B. početkom godine odlučio da kreditom reši svoje stambeno pitanje, veću je glavobolju imao vlasnik stana koji je hteo da ga proda, nego on koji je kupovao.
- Zgrada u kojoj je stan je odavno bila uvedena u evidenciju katastra nepokretnosti. Ipak, bivši vlasnik je potrošio mnogo vremena da prikupi sve potrebne papire i da u Zemunu sačeka na vlasnički list - priča Zoran B.

Njegov prijatelj nije bio te sreće, pa već godinu dana po Novom Beogradu obijaja pragove.
- Prvo nisam mogao da nađem stan koji je uknjuižen kao bih dobio kredit. Sad takvih stanova ima na pretek, ali su preskupi - priča Jovica M.

Za unošenje objekata u katastar nepokretnosti, Novi Beograd je podeljen na dva dela, desno i levo od Stare pruge. Do sada je na njemu, od 160.000 stanova, uknjiženo 100.000 koji se nalaze u savskim blokovima, uz autoput i na Bežaniji do Vinogradarske ulice. U Republičkom geodetskom zavodu očekuju da će preostali stanovi biti u evidenciji do kraja sledeće godine. Pošto su krediti najčešći način na koji sugrađani rešavaju svoje stambeno pitanje, kako kažu agenti nekretnina, nastala je prava pomama za novobeogradskim stanovima i cena kvadrata je od početka godine skočila za 200 i više evra.

Dokumenta potrebna za knjiženje
Ako zgrada u kojoj se nalazi stan nije uknjižena, potrebno je pribaviti građevinsku i upotrebnu dozvolu, ugovor i dokaz o vlasništvu ili pravu upotrebe zemljišta, prijemni list i kopiju plana. Za uknjiženje stana potreban je ugovor o otkupu stana, regulisan porez na promet, potvrda da je stan isplaćen u celosti i kopija lične karte.

I Zemuncima će biti lakše
Oko 700 Novobeograđana je mesečno išlo po valsnički list ili kopiju plana nepokretnosti u Zemun, koji je osim za svoju teritoriju, bio nadležani i za Batajnicu, Zemun polja i Ugrinovaca, 50 zaposlenih u ovoj službi nije moglo da postigne sve što se od njih očekivalo. Na papire se dugo čekalo, a od sedam zemunskih katastarskih opština nijedna nije kompletirana.
извор Блиц
линк http://www.blic.co.yu/beograd.php?id=9184
 
Divlja gradnja državu košta 50 miliona evra
Od ukupno 430,000 nelegalnih objekata legalizovano svega 10 odsto.

Prema rečima Dragoslava Šumarca, predsednika Inžinjerske kompre za Blic, jedan od glavnih razloga takvog stanja je korupcija.- "Samo u Beogradu ima sto hiljada nelegalnih objekata, a ako uzmete prosečnu veličinu od 50 kvadrata i pomnožite sa sto evra po kvadratu, dobijete pedeset miliona evra, odnosno jedan most na Adi koji je izgubljen na legalizaciji", objašnjava Šumarac.

Inače, Inženjerska komora Srbije osnovala je sud časti i nesavesnim građevincima oduzima licence za rad. Do sada su oduzete svega četiri licence, a prema pravilniku ovaj dokument može se oduzeti od šest meseci do tri godine. Zanimljivo je da divlju gradnju komori mogu da prijave svi građani. Profesor Šumarac kaže da ima 18.000 licenciranih članova, a trenutno se radi na tome da domaće licence budu priznate i u drugim evropskim državama. Komora sa resornim ministarstvom radi na pravilniku koji će precizirati kako treba da izgleda građevinski projekat.

"Vi sada imate projekte od pet strana i od sto strana. Hoćemo da napravimo kriterijume od korica do proračuna. U Evropi se planira i projektuje i po godinu dana, a radovi se izvode za pola godine. Kod nas je obrnuto. Napravi se šturi projekat, a onda se tokom građenja vrši preprojektovanje", kaže Šumarac.
Izvor: EM Online
Link: http://www.ekonomist.co.yu/ekonews/...datey=2007&datem=08&dated=15&id=11473#id11473
 
Вишестраначка комисија за легализацију
Општина Савски венац требало би да утврди да ли објекти који послују са привременим дозволама на Дедињу и Сењаку треба да буду легализовани или порушени
Новоформирана међустраначка комисија општине Савски венац, у наредном периоду, до усвајања новог плана детаљне регулације, требало би да пронађе решење за власнике привремених локала у Блоку 1 на Дедињу (преко пута зграде „Пинка”) и Блоку 20 ( код ресторана „Шехер”) и утврди да ли је у интересу житеља овог подручја да на тим местима буду подигнути библиотека, отворена позорница, пијаца, услужно-комерцијални центар и паркинзи, односно комплекс за потребе дипломатских служби, кампус за смештај тек пристиглих дипломата и музеј сликара Владимира Величковића, као што је планирано, или садашње трговинске и угоститељске радње треба да остану ту такве какве јесу.

Подсетимо, власници објеката скоро двадесет година послују са привременим дозволама на земљишту чији су власници општина, град, Република и физичка лица, то јест стари власници. Будући да садашњи Закон о планирању и изградњи не познаје категорију привремених објеката, они фактички представљају неизграђено грађевинско земљиште. Сходно томе, Општинска и Градска управа су пре четири године расписале архитектонски конкурс за уређење поменутих блокова, а првонаграђени радови управо су основ за сачињавање плана детаљне регулације. Власници локала поднели су, међутим, захтеве за легализацију и упутили тужбе против општинског руководства, јер су сматрали да је конкурс незаконито расписан.

Тај проблем, према речима Томислава Ђорђевића, председника општине (из Демократске странке), прилично је исполитизован, па је формирана вишестраначка комисија на чијем челу је одборник из СПС-а.

– Први пут су све странке јединствене, односно сви чланови комисије су се сложили да је императив општи интерес и да постојеће стање не може да буде стално. Превазишли су страначке оквире и преузели обавезу да разговарају са власницима привремених објеката и пронађу одрживо решење. Чланови комисије у наредном периоду треба да утврде и известе Општинско веће да ли је у интересу 45.000 становника Савског венца да привремени објекти остану на тим местима и њихових петнаестак власника убира велики профит, или је то изградња библиотеке, летње позорнице, музеја ,биоскопа, отворене и затворене пијаце, за шта су се изјаснили путем анкете, спроведене пре архитектонског конкурса. Имамо и судску пресуду да су општина и град легално расписали конкурс –објашњава Ђорђевић.

Постоји више модела према којима би власници локала, додаје, могли да остану на поменутим ексклузивним локацијама. Један од начина је да узму у закуп земљиште и као инвеститори зидају оно што је предвиђено планом детаљне регулације, или ће под повлашћеним условима купити локале код неког другог инвеститора. Захтеви за легализацију не могу да буду решавани, како истиче, док нови детаљни план не ступи на снагу.

– Верујем да ће одлуку комисије подржати општински одборници, а коначна одлука је на Градској скупштини. Оног тренутка када буде усвојен план отвара се могућност да багери ступе на сцену. Не желимо да се понашамо бахато, нећемо да уклањамо објекте све док се не исцрпе сва преговарачка средства и док све жалбе не буду окончане. Власници локала знају да је програм плана на усвајању и да што пре комисији треба да понуде свој предлог – наглашава председник општине.
М. Авакумовић

--------------------------------------------------------------------------

Не траже милостињу

Власници локала, каже Александар Николић, власник објекта у Блоку 1 на углу улица Незнаног јунака и Булевара кнеза Александра Карођерђевића, захтевају да општина поступи према закону, тако што ће им легализовати објекте или уручити решења за рушење.

Николић истиче да локали имају привремене дозволе са неограниченим роком трајања до привођења земљишта намени. Власници су пре четири године поднели захтеве за легализацију, али, каже, одговоре још нису добили.

– Не тражимо никакву милостињу, што смо и рекли на састанку са члановима комисије. Ако закон налаже да нас поруше, нека то и учине. Болница и школа су јавни интерес, али не и планиране десетине хиљада квадрата пословног простора и паркинзи. Када добијемо решења за рушење, жалићемо се суду, па нека он донесе коначну одлуку. Регулациони план просторне целине Дедиње из 2000. године је још на снази. На основу тог документа наши објекти испуњавају услове за легализацију и укњижбу, јер он у Блоку 1 предвиђа 10.000 квадрата пословног простора –тврди Николић.

Наш саговорник сматра да за власнике локала није прихватљива опција да купују нове локале по повлашћеној цени, јер су у садашње објекте уложили доста новца и платили прикључке за воду, струју, канализацију.
М. У. А.
[објављено: 15.10.2007.]
Izvor: Politika Online
Link: http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=44221
 
Уторак, 25. децембар 2007.
Највише обрађених предмета у поступку легализације

Према извештају Дирекције за грађевинско земљиште и изградњу Београда, општина Вождовац обрадила је највише предмета у вези с легализацијом дивље градње. Општина је упутила Дирекцији 901 предмет за закључење уговора о накнади за грађевинско земљиште. Од приспелих обрађених предмета закључено је 869 уговора, према којима је издата дозвола за градњу.

Општинска управа Вождовца дала је приоритет овом питању још 2004. године, када су формирани Одсек за легализацију и комисија састављена од стручних лица из области грађевине и архитектуре. Од 2003. до 2007. године поднето је 18.711 захтева за легализацију, али велики број њих нема потребну документацију. Грађани могу да закажу консултације о томе која им документација недостаје с надлежнима у општини позивом на број 2440-059 и 2441-071.
izvor Grad Beograd
link http://www.beograd.org.yu/cms/view.php?id=1302066
 
Centralni registar nekretnina još nije završen
Uknjiženo 60 odsto
Autor: Svetlana Palić | 25.02.2008 - 06:46

U centralni katastar nepokretnosti, tokom poslednje tri godine, uknjiženo je 60 odsto nekretnina u Beogradu. Do 2010. godine, kako je planirano, biće završnen ceo posao, rekao je za „Blic“ Zoran Krejović, direktor Republičkog geodetskog zavoda.

- Uknjižba nepokretnosti završena je u opštinama Stari grad, Vračar, Savski venac, Novi Beograd i Stara Rakovica. Ove godine u planu su Zvezdara i Palilula. Do 2010. godine biće završena uknjižba svih nepokretnosti u Beogradu i Srbiji - kaže Krejović.
Tome će, kako se očekuje, doprineti i novi zakon o državnom premeru i katastru nepokretnosti, čiji se nacrt nalazi u skupštinskoj proceduri.
- Taj bi zakon umnogome ubrzao proces uknjižbe nepokretnosti u centralni katastar. Više ne bismo radili posao po opštinama, nego bi mogli dmah, bez odlaganja, da preuzmemo zemljišne knjige iz sudova. Kad se to desi, sve nesporne nepokretnosti ćemo automatski uknjižavati, bez javnog uvida i dodatnih procedura, a one koje su sporne rešavaćemo posebno - kaže Krejović, dodajući da bi zakon trebalo da bude usvojen u prvom kvartalu ove godine.

Potreban novi geodetski snimak

U Srbiji je do sada, prema njegovim rečima, uknjiženo 85 odsto nepokretnosti.
Objedinjavanjem zemljišnih knjiga i katastra nepokretnosti u jedan jedinstveni Centralni registar najviše koristi građanima. Oni više neće biti u dilemi da li se vlasništvo o nepokretnosti nalazi u evidenciji zemljišnih knjiga po opštinskim sudovima ili u evidenciji kod RGZ. Sada građani to ne znaju, pa najpre moraju da se raspitaju gde se nalazi njegova nepokretnost, da bi otišli da dobiju potrebna dokumenta.

Poseban problem u Beogradu jeste legalizacija i uknjižba novoizgrađene imovine, naročito u opštinama gde centralni registar nije završen.
Tako, na primer, vlasnik legalizovane kuće na Zvezdari koji želi da je uknjiži, mora da prođe skupu i komplikovanu proceduru. Na Zvezdari još nema jedinstvenog katastra nepokretnosti, već postoji dvojna evidencija: u katastru u ul. 27. Marta br. 43-45 se evidentiraju prvenstveno tehnički, grafički, podaci, a u zemljišnoj knjizi pri Drugom opštinskom sudu se vodi evidencija o pravima nad nepokretnostima.
- Da bi mogao da uknjiži svoju kuću, vlasnik mora da prođe kroz sledeću proceduru- ukoliko je rešenjem o legalizaciji odobreno horizontalno proširenje postojećeg uknjiženog objekta, potrebno je prvo angažovati ovlašćenu geodetsku organizaciju, čiji spisak se može videti na sajtu RGZ ili u službi u Ulici 27. marta br. 43-45, da izvrši geodetsko snimanje novonastalog stanja.
Zatim se na osnovu tog geodetskog snimka inicira postupak u Republičkom geodetskom zavodu - Službi za katastar nepokretnosti Beograd, na istoj adresi, kako bi se legalizovano stanje unelo u evidenciju katastra, o čemu katastar po sprovedenom postupku donosi rešenje. Po pravosnažnosti tog rešenja, katastar izradjuje tzv. prijavni list i dostavlja ga Drugom opštinskom sudu - zemljišnoknjižnom odeljenju, kao osnov za evidentiranje objekta u zemljišnoj knjizi. Istovremeno treba podneti zahtev za uknjižbu navedenom zemljišnoknjižnom odeljenju. Postupak uknjižbe se završava dobijanjem takozvanog Dn. rešenja od Drugog opštinskog suda - rekao je za „Blic“ Miloš Bjelanović iz Republičkog geodetskog zavoda.
Ukoliko je, kaže on, rešenjem o legalizaciji odobrena upotreba radova na nadgradnji, vertikalnom proširenju postojećeg uknjiženog objekta ili na promeni unutrašnje organizacije takvog objekta, kao što je podela ili spajanje stanova, bez promene njegovog spoljnog gabarita, nije potrebno ucrtavati objekat u katastru, već se odmah može podneti zahtev za uknjižbu Drugom opštinskom sudu.

Legalizovano samo tri odsto objekata

U Beogradu je 2003. godine predato oko 127.000 zahteva za legalizaciju. Od tog broja za protekle četiri godine legalizovano je tek nešto oko tri odsto divljih kuća i zgrada.
Od svih beogradskih opština najviše zahteva za legalizaciju predato je u Zemunu - 21.500. Na Zvezdari i Voždovcu prijavljeno je po 17.000 bespravnih objekata koji naknadno potražuju papire. Na Paliluli ta cifra je 18.000, a na Čukarici 14.000 zahteva.
U Grockoj je predato tek 11.000 zahteva, iako se procenjuje da samo u njenom naselju Kaluđerici, koja je najveće divlje naselje u zemlji, ima oko 20.000 nelegalnih kuća.
Osim što se očigledno nisu svi prijavili da legalizuju objekte, problem je i što od onih koji su predali zahteve za legalizaciju više od polovine nije nastavilo sa daljim potrebnim koracima u ovom procesu. Tako je na Voždovcu legalizovano tek 240 kuća. U Zemunu 440, na Čukarici 400, na Zvezdari 830. Najviše je odmakla Palilula koje je izdala odobrenja za legalizaciju za čak 1.000 kuća i zgrada.

Uknjiženo vredi više
Uknjižena imovina je najpouzdaniji dokaz vlasništva. Uknjižba povećava tržišnu vrednost nekretnine, olakšava dobijanje hipotekarnih kredita, a tržište nekretninama postaje efikasnije i uređenije. Kada se kompletira katastar nepokretnosti u Srbiji, svaka kuća, stan ili zemljište imaće svoga vlasnika. Trenutno je u Srbiji u centralni registar uknjiženo oko 85 odsto nepokretnosti - kaže Zoran Krejović.

Posao vredan 50 miliona evra
Za izradu katastra nepokretnosti Srbije obezbeđeno je preko 50 miliona evra. Pored 16,5 miliona evra donatorskih sredstava (CARDS programa Evropske unije - devet miliona, Švedska - 2,8, Nemačka - dva miliona, Norveška - 1,5 milion, Francuska 470.000 evra i Japan - 382.400 evra), izradu katastra podržala je i Svetska banka, njena Međunarodna agencija za razvoj, kreditom od 30 miliona, dok je Vlada Srbije obezbedila dodatnih devet miliona evra.
извор Блиц
линк http://www.blic.co.yu/beograd.php?id=31736
 
Из интервјуа Данила Башића председника општине Палилула (Новости)
LEGALIZACIJA
* KAKO će biti rešen problem nelegalnih naselja na levoj obali Dunava?

- Predložili smo konkretne mere da se zaokruže ta divlja naselja, da se zaustavi njihovo širenje, a olakša legalizacija postojećih objekata unutar tih zona. Objekti koji izađu van tih zona, moraju se rušiti. Ima interesovanja da se bespravno podignuti objekti legalizuju, ali problem je što ljudi nemaju dovoljno novca. Njima je bilo važno da uđu u proceduru da bi dobili struju i vodu i da se zaštite, ali legalizacija je za njih veliki trošak i zato je izbegavaju. Dosad je legalizovano tek oko 20 procenata objekata koji su ušli u proceduru.
извор Новости
цео текст http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=14&status=jedna&vest=131421&datum=2008-10-31
 
„Divlja” gradnja istanjila gradsku kasu
Budžet prestonice ostao bez miliona evra zbog nelegalizovanih objekata. – Glavni uzroci: sporost administracije i komplikovana procedura
34177i4polprva.jpg

Tri odsto građevina legalizovano je u Beogradu u poslednjih pet godina od kada je Zakonom o planiranju i izgradnji iz 2003. i njegovim izmenama i dopunama tri godine kasnije omogućeno građanima da objekte sagrađene bez dozvola do 13. maja 2003. godine ozakone.

U odnosu na oko 1.000.000 bespravnih kuća koliko se pretpostavlja da je podignuto u poslednjih dvadesetak godina dosadašnji učinak uvođenja „divlje” izgrađenih građevina u pravne tokove mršav je ne samo u glavnom gradu već i Srbiji gde je svega oko 10 odsto objekata legalizovano.

Metropola je, prema nekim procenama, dosad izgubila milione evra koji su mogli da se sliju u gradsku kasu da je daleko veći broj građevina legalizovan.

Kao glavni razlozi ovakvog stanja su sporost administracije i komplikovana procedura, nemar sugrađana koji dostavljaju nepotpunu dokumentaciju, zastareo katastar nepokretnosti, sporo donošenje regulacionih i detaljnih urbanističkih planova. Opština Zvezdara je u vrhu po broju podnetih zahteva (18.313) od čega je komisija obradila 3.100. Nesrazmera između broja podnetih i pregledanih zahteva obično se pravda obimnom dokumentacijom koja mora biti prikupljena, a maksimalan broj predmeta koje Komisija sedmično pregleda je 80, kaže Marija Leković, pomoćnica predsednika opštine Zvezdara.

– Komisija sporo radi jer njeni članovi nisu samo ljudi iz opštine. Kako bismo ubrzali posao sada se sastajemo dvaput nedeljno, a nekad smo zasedali jedanput u 15 dana. Drugi problem je što sugrađani dostavljaju nepotpunu dokumentaciju, bez geodetskog snimka ili arhitektonske skice. Ponekad po četiri puta šaljemo obaveštenja da dostave sve papire – objašnjava Lekovićeva.

Pre dva meseca ova opština je odlučila da poslednji put uputi pozive onima koji nisu kompletirali dokumenta i dala im je 30 dana da to učine. Nepotpune zahteve komisija će odbacivati bez obzira da li zadovoljavaju uslove za legalizaciju.

– Ljudi će tada biti u žestokom problemu jer bez prijave nema ni legalizacije – izričita je Lekovićeva.

Najveći kamen spoticanja su nerešeni imovinsko-pravni odnosi bez kojih nema građevinske i upotrebne dozvole. Kočnica su i brojni sporovi koji se vode zbog nadgradnje ili prisvajanja zajedničkih prostorija za koje najčešće ne postoji saglasnost vlasnika u zgradi.

Građani, s druge starne, ne žure sa legalizacijom jer mnogi nemaju para da plate sve troškove premda su dobili zeleno svetlo da to mogu da učine. I zakon je na njihovoj strani jer nije obavezao bespravne graditelje da u određenom roku legalizuju objekat već samo da ga prijave. Takav status praktično štiti vlasnike „divljih” objekata od rušenja. Zato što zakonska sankcija nije sprovođena, Milan Vuković, gradski sekretar za urbanizam, mišljenja je da građani prijavu nelegalnih objekata nisu shvatili kao zakonsku obavezu.

– Učinak legalizacije jeste loš ali još 30, 40 odsto bespravnih objekata nije uopšte evidentirano. Nadamo se da će, kako je najavio ministar Dulić, novi zakon omogućiti savremeniji pristup ovom problemu i da će tehnička dokumentacija biti smanjena – objašnjava Vuković.

-----------------------------------------------------------

Najskuplja legalizacija u Starom gradu

Odluku na osnovu koje se obračunava naknada za uređenje građevinskog zemljišta odredila je Skupština grada i novac ide u gradsku kasu. Svi koji prođu komisiju odlaze u Direkciju za građevinsko zemljište da zaključe ugovor za kvadrate koje legalizuju i plaćaju nadoknadu za magistralnu infrastrukturnu mrežu. Cene kvadrata na dnevnom nivou, podseća Nenad Bajić iz Direkcije za građevinsko zemljište, koriguje Zavod za statistiku u skladu sa promenama cena na malo. Za ekstra zonu, u opštini Stari grad, ona sada iznosi 13.514 dinara, za prvu 8.058, drugu 6.984, treću 5.922, četvrtu 4.296 i petu zonu 3.132 dinara.

– Procedura traje petnaestak dana i u zavisnosti od broja članova domaćinstva, socijalnog statusa i zone može se ostvariti popust od 30 do 50 odsto – tvrdi Bajić.

-----------------------------------------------------------

Komisija za legalizaciju


Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove legalizuje objekte površine veće od 800 kvadratnih metara. Komisiji za legalizaciju u prethodnom sazivu stiglo je 4.160 zahteva. Od toga je 1.640 zahteva za infrastrukturne objekte, a 2.500 za stambeno-poslovne zgrade. Od razmatranih 3.600 zahteva, 1.700 predmeta je u postupku legalizacije. Dosad je izdato 205 odobrenja za izgradnju, a 60 je odbijeno. Nova komisija trebalo bi da bude formirana početkom sledeće godine kada će rešenjem gradonačelnika nastaviti da obrađuje i razmatra predmete.

D. Mučibabić
[objavljeno: 29/12/2008]
извор Политика
линк http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/Divlja-gradnja-istanjila-gradsku-kasu.lt.html
 
Đilas: Duži rok za legalizaciju
13. jul 2009. | 16:13 | Izvor: Beta
Beograd -- Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas najavio amandman na novi zakon o prostornom planiranju kojim bi se produžio rok za legalizaciju bespravnih objekata.

Poslanici sa teritorije Beograda, uz saglasnost Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja, treba da predlože amandman koji će omogućiti legalizaciju svih objekata koji su počeli da se grade ili su izgrađeni do dana usvajanja zakona, rekao je Đilas na konferenciji za novinare.

Predloženo je da se legalizacija ne ograniči na 13. maj 2003. godine, kako je to ranije predviđeno, rekao je on.

“Prema nekim inormacijama, samo u Beogradu je nakon 2003. izgrađeno više desetina hiljada nelegalnih objekata, od kojih je 99 odsto onih koji su građeni za lične namene, a ne u komercijalne svrhe”, rekao je Đilas.

Grad Beograd smatra da treba da novi zakon treba da poštuje "realno stanje na terenu", jer je većina kuća sazidana bespravno, zato što ljudi nisu imali drugog rešenja, kazao je on.

"Za legalizaciju se do sada prijavilo oko 150.000 građana i ja ne očekujem da taj broj objekata za koji se traži legalizacija pređe 200.000", rekao je on.

Kako je naveo, u sredu bi trebalo da se održi sastanak sa ministrom Oliverom Dulićem i njegovim timom.
Izvor: B92 Info
Link: http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=07&dd=13&nav_category=12&nav_id=371133
 
Ljudi bez "drugog" resenja su mogli kao i mi glupani da srede dokumentaciju i dobiju gradjevinsku dozvolu.
 
Sad i bez stručnjaka se lepo vidi
legalizacija divlje gradnje urađena neodgovorno i traljavo
Izgleda da je samo bilo važno pokupiti pare ljudima . . . .

Ulice bez trotoara za pešake ,
širina postojecih kolovoza nije dovoljna ni za prolazak autobusa u jednom pravcu a kamoli za mimoilaženje
stilovi, izgled fasada i spratnost objekata različiti ko u kao u brdsko-planinskim zaseocima

Pitanje je kako ispraviti nanetu štetu Beogradu
i kako može da se predgrađe napravi lepim u odnosu na postojece stanje
 
Sta se desava ako se danas neko odluci na divlju gradnju, kako on moze to kasnije da legalizuje? (vidim da dosta ljudi nastavlja da grade bez dozvola i to rade bez brige)
 
Znaci samo da je promet davati / primati još uvek aktuelan :laugh: :lool: :laugh:
 
То је само проблем легализације, која није имала у циљу бољи живот грађана, и праведнији однос према поштенима. Ова легализација је била чиста отимачина новца. Па легализовани су објекти испод далековода!!! То ни по каквом пропису није могуће.

Властодршци су легализовали буквално све, и тиме за сва времена потпуно онемогућили урбани развој насеља са веше стотина хиљада становника. Наравно, све су нас колективно зај****, јер ће се приликом било каквих инфраструктурних пројеката исплаћивати тржишна експропријација за гомилу објеката који никада нису смели бити изграђени.

Наравно, властодршце заболе она ствар, јер грађани све те експропријације плаћати путем пореза, тј. враћати кредите европским банкама који су узети због вишеструког повећања цене самих пројеката.
 
Da, svima nam je jasno kako i šta je radio ,, umetnički hor talentovanih urbanista,,

Hajde da vidimo šta i gde mogu da se poprave stvari
koristeci stručnost i dobre ideje BB :)
 
Trenutno je veliko zatišje po pitanju gradnje uopšte, a samim tim i gradnje u nelegalnim ili bivšim nelegalnim naseljima.

Osnovna greška države već 50 godina po pitanju nelegalne gradnje je bila ta što je razlika između zacrtanog puta i stvarnih želja građana bila isuviše velika, a mislilo se da će se samo donošenjem nekog tamo Zakona stvar sama od sebe riješiti.
Država je, sa jedne strane, forsirala brzu industrijalizaciju, a da nije mogla ispratiti te potrebe u stanogradnji - rješavanje stambenog pitanja putem divlje gradnje je logičan odgovor na ovu situaciju. 1997. godine, Komesarijat za izbjeglice je vršio ankete među izbjegličkom populacijom. Na pitanje gdje vide svoju budućnost, 75% izbjeglica odgovorilo je "u Srbiji" - geniji iz vlasti su još nekoliko godina guslali o masovnom povratku.
Tada je neko trebalo da sjedne, pogleda par stvari - da veći broj izbjeglica želi da se naseli u okolinu velikih gradova, da se kuće u Hrvatskoji i Srbiji prodaju za 20 - 40 hiljada maraka (bilo tad), itd. - i odredi pogodno mjesto, napravi pravo naselje i proda placeve po povoljnoj cijeni. To nije napravljeno, pa je stvar otišla u ruke pojedinaca i paradržavnih organa.
A sad nešto što je dotaklo i moju porodicu: 1999. (upravo krajem 1998.) švajcarska organizacija SDR uj Srbiji je počela sa finansiranjem projekata izgradnje porodičnih kuća po principu samogradnje. Jedna takva kuća za porodicu od nekoliko članova koštala je 7000 dolara; znači da se npr. 50 000 porodica moglo riješiti za 350 miliona maraka - to naši političari potroše za mjesec dana. Kuće su građene po Vojvodini, po selima u manjim opštinama. Naravno, jedan dio cijene gradnje otišao je na plate lokalnih zvaničnika, koji su bili zaduženi za kontrolu radova, itd.

Danas, najurgentnija pitanja u nelegalnim naseljima su:
1) popravljanje svega što je zas..no tokom izgradnje naselja (putevi, asfalt, struja, voda i kanalizacija).
2) rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (prepis vlasništva nad placevima)
3) izgradnja društvenih objekata po novim naseljima (škole,ambulante, domovi kulture, pošte, autobuske stanice, crkve, itd.)
Kao što vidite, najurgentnija pitanja tiču se ponajprije svega drugog, a ne samih nelegalnih objekata.

Sve ovo će trajati toliko da mislim da će tek naši unuci doživjeti da se većina ovoga izgradi.
 
Ako krene III Beograd (između Pančevačkog i Kineskog mosta)
na osnovu predhodnog iskustva širennja Bgda
upravo najurgentnija pitanja ce biti u startu rešena pa tek onda izgradnja

Sve velike i male BG Kaluđerice, ce brzo menjati stanovništvo,
prodace postojece objekate radi izgradnje - kupovine novog ali sa rešenim tim pitanjima u III Bgdu
a ista postati kao u nekim gradovima one ćetvrti u kojima i policija retko zalazi i koje su za rušenje
Imam utisak da nije pitanje da li ce doživeti takvu ,,sudbinu,, nego je pitanje samo kada ce se to
desiti upravo tim izgrađenim divljim i legalizovanim naseljima.
 
Kako da izracunam cenu legalizacije za kucu na Umci 200m2, tri clana domacinstva?

Da li ima negde na netu cenovnik/kalkulator ili nesto slicno?

Hvala unapred!
 
Можда није права тема за ово, али јесте на неки начин рушење-уклањање нелегалног објекта. Ако Игор и Вучко мисле да ово треба да иде на неку другу тему, нека пребаце.

У понедељак ујутро, 18. фебруара, код пијаце на Бежанијској коси у улици Љубинке Бобић, одмах уз аутобуско стајалиште 82-ке у правцу гробља, почело је уклањање једног киоска са мало већом настрешницом и продајним простором. Да ли је цео објекат или само та настрешница нелегално постављена, не знам, али при уклањању је било прилично велики број полиције (не комуналне), чак три шлепера за одношење киоска, и остале грађе (!), камиончић за расхладне витрине и сву робу која се продавала. Кажу да је било и доста, назовимо то, отпора самог власника, ружних речи, и наелектрисане атмосфере, али да се дотични брзо смирио. Иначе власник има мало већи број киоска по целом Новом Београду, а станује негде у Павиљонима.
Надам се да је коначно почело сређивање комуналног нереда око ове пијаце.

Снимљено у 9:05
 
Здраво свима има ли ко инфо како теше легализација зграда и станова у њима? Питам јер имам неки непотврђен инфо из градског секретаријата за легализацију да се стало са легализацијом зграда (ако се икада и кренуло) и да не знају када ће да почне.
 
Види види, има лепо решење, онако по мојој мери дарвинистичко и наравно ретроактивно

Укида се тај закон, и све легализације на основу њега бивају поништене, а онда се делегализује и остало смеће

Бам, разбежаће се ко мишеви
 
Vrh