Šta je novo?

Rekonstrukcija davno srušenih zgrada

Pablo

Novice
Učlanjen(a)
03.06.2014.
Poruke
8
Pohvaljen
10
Svi znamo da je Beograd pored svih ratova pretrpeo i dosta, po mojem mišljenju, neutemeljenih rušenja vrednih kulturno-istorijskih objekata.

Najbolji primer: Maršalat, koji se nalazio odmah kod Novog dvora.

za-blog.jpg


A realno gledano i stara fasada pošte bi ponovo mogla biti prepoznatljivost Beograda. Budući da ta zgrada spada u deo "Beograda na vodi", možda bi trebalo i da se napravi neka peticija vraćanja starog izgleda (kad se već ceo Savski amfiteatar preuređuje). Čak i da neko misli da je stara fasada ružna, trebalo bi da zna da je u ono vreme predstavljala arhitektonsko čudo, posebno za beogradske razmere.

posta%20kod%20zeleznicke%20stanice,%20originalni%20izgled.jpg


Kada će Srbija da se ugleda na druge države i da rekonstruiše vredne arhitektonske objekte? Pritom, ovde se ne bi radilo o imitiranju prošlosti kao u Skoplju, nego bi se samo vraćao stari izgled, po kojem se Beograd mogao porediti sa bilo kojim evropskim gradom.
 
плашим се да бисмо са данашњим стандардима градње и веома стручним архитектама, а и парама које су на располагању, добили ново Скопље
 
Istina, nažalost. Ali svejedno mislim da je ovo poslednji voz za obnovu fasade stare pošte. Jednom kad se završi projekat "Beograd na vodi" u koji spada preuređenje Savskog trga, a samim tim i stare pošte (verovatno planiraju neku staklenu fasadu, kao i sve ostale), skorijih prilika neće biti.
 
Zgrada koja bi lako mogla da se rekonruiše, a da se "ne kvari" ništa je Viktorovićeva zgrada pored hotela Moskva (danas preostalo samo prizemlje).
Hotel "Srpski kralj" bi svakako mnogo lepše popunio plac u Rajićevoj od one staklene monstuoznosti.

Ideja o vraćaju stare fasade Korunovićevoj pošti postoji odavno, čak je i bilo nekih nezvaničnih najava iz same Pošte, ali ništa konkretno i obavezujuće.

Maršalat? Neki moj stav je da ne treba raditi drastične izmene uređenih javnih prostora samo zato što postoje ljupke stare fotografije (kojih sam se nagledao i imam pun hard disk). Ne postoji ideja čemu bi služila ta zgrada, ali zato sada imamo situaciju da se ljudi naslobodnije kreću pod prozorom kancelarije predsednika države. Pre sam da se na tom mestu postavi neko skromno obeležje koje bi podsećalo da je tu ubijen kralj Srbije.

A imao i posebnu temu o Sajmištu...
 
Hotel petrovgrada uz dodavanje jednog sprata da se izjednaci visina sa okolnim zgradama, cemu bi sluzila zgrada marsalata pa kad vrnemo kraljevinu istoj svrsi , brzo bi se nasao muzej kome nedostaje zgrada ima viska kandidata , i naravno obiljezje za aleksandra i dragu
 
Mnogo nebitniji događaji su obeleženi tablama, tako da ubistvo kralja (kakvog - takvog, ipak je bio neki kralj naše zemlje) bi valjalo obeležiti, makar skromnom pločom u travi.
 
O zgradi "Maršalata" ( nisam znao da se tako zvala) pisao sam na ovom forumu još pre 7 godina. Od njene obnove se davno odustalo pošto bi zaklanjala izvanredan pogled, kroz krošnje drveća, na kupole askupštine. Po mom mišljenju najvažnije bi bilo obnoviti zgradu pošte (genijalni Korunović) i onu zgradu koja se nastavljala na hotel "Moskvu" a od koje je ostalo samo prizemlje. Sa njenom obnovom Terauije bi bile defintivno uobličene a onda bi mogli razgovarati o vraćanju fontana. I, umalo da zaboravim skulpturu na "Igumanovoj palati". Sve zgrade koje su pomenute (osim hotela Srpski kralj) srušene su prilikom angloameričkog bombardovanja 1944. Rušenje sklupture sa vrha Igumanove palate naredio je lično Đilas 1950.
 
"Zgrada koja se nastavlja na hotel Moskva" je Viktorovićeva zgrada koju sam već pomenui i teško je oštećena ne 1944 već 1941 (drugi put, prvi put je oštećena 1915, ali je obnovljena). Pošta pored železničke stanice je samo teško oštećena 1944, ne i srušena, a psle rata je preuređena po projektu arhitekte Pavla Krata. Zgrada je ista, ali izmenjena do neprepoznatljivosti.
 
A zgrada marsalta dvora je srusena 1951 jer se nije svidjala novoj eliti tj pojedincima
 
Znao sam da je srušena posle rata ali nisam znao da je to bilo 1951. Ona je bila teško oštećena bombardovanjem u ratu pa su odlučili da se ne isplati obnavljati je. Potpuno bi zatvarala Pionirski park.
 
Na fotografijama Maršalata nastalim uoči rušenja se ne vide oštećenja od bombardovanja.
Zgrada je srušena zato što je neko odlučio da je suvišna (da ne bude zabune - meni se više sviđa otvoren javni park od zatvorenog dvorskog).
 
Stvari treba sagledavati pojedinacno, recimo, meni ima vise smisla podignuti viktorovicevu zgradu pored moskve i to od temelja, nego rekonstruistati neku drugu koja nije pretrpela ogromnu stetu itd. kao i obrnuto.

3674230_orig.jpg


Takodje, ima puno zgrada koje su sacuvane, ali 'osakacene' kao hotel Petrograd na Savskom trgu i tu ne bih pravio pitanje oko povratka na stari izgled. Detalji na fasadi i krovovi su elementi koji bi ucinili da te zgrade izgledaju kao pre rata ili jos bolje.

1925-Hotel-Petrograd.jpg


Postoje slucajevi koji se cine beznadeznim kao sto je np. zgrada gimnazije koja je stajala na mestu danasnje zgrade politike.
(osim ako bi se podigla samo spoljna fasade stare zgrade preko nove, pitanje je koliko je to moguce i na sta bi licilo)

makedonska.jpg


Sto se marsalata tice, nije mi toliko pitanje koja bi joj bila namena, ni to sto bi zaklanjala pogled na skupstinu, mislim da je to relativno, vec kako izbeci kich iliti skopski sindrom. Treba biti zaista genije da bi se projektovala vrhunska zgrada za koju niko ne bi rekao da je bila greska.

Stara posta na Savskom trgu - eh,
posto je onoliko zeljena, kako od profesionalaca tako i od laika, mozda je to slucaj gde treba pogaziti principe i glasati da se zgradi ipak vrati stari izgled. U tom slucaju nova zgrada bi trebala da bude 1:1 identicna staroj.
Svaki kompromis bi bio...pa...kompromis.

Rusiti socijalisticke zgrade da bi se gradile "stare" koje su stajale na tim mestima generalno ima malo smisla. Mozda je resenje (kako su spanci radili, cini mi se) da se iste stare zgrade podignu na nekom drugom mestu u neposrednoj blizini originalne pozicije gde postoji "rupa" izmedju zgrada ili barem neki objekat za kojim niko ne bi zalio da se srusi.

Jos jedna bitna stvar povrh svega, a to je da ipak treba gledati ka buducnosti umesto da se gaji neki nostalgicarski osecaj prema gradu koga se niko od nas ne seca. Mozda ne bi bila najveca steta ako neke davno srusene zgrade nikada ne povrate stari izgled.
 
Nostalgija je vrlo pozitivna emocija i grad treba graditi tako da oni koji su u njemu bili mladi, otišli negde u svet i došli ponovo posle 50 godina mogu odmah da ga prepoznaju. Naravno to ne znači da tokom tih 50 godina treba sve da ostane isto. Treba da se gradi novo ali i da se diskretno sačuva sve staro, ne samo zgrade već i celi ambijenti. Zgrade koje su građene odmah posle rata i koje su bile vrlo skromne ali komforne treba ulepšati kao što se to radi na Karaburmi. Neke zgrade koje su u ratu bile teško oštećene obnovljene su ali tako da nisu ni nalik na onaj izgled koji su ranije imale. Drastičan primer je pomenuta pošta kod stanice. Mislim da i projekat BG na V. treba prilagoditi tako da ta zgrada ostane obnovljena kao što je bila. Isto važi i za onu zgradu "Putnik" na uglu Dragoslava Jovanovića i Kralja Milana. Ranije je bila raskošna a prilikom obnove odstranjeni su svi ukrasni detalji tako da je ova sadašnja sasvim bezlična. Isto važi i za zgradu u kojoj je dugo bila američka čitaonica (sada španska) u Knez Mihajlovoj. Na ovom forumu su negde objavljene slike nekadašnjeg izgleda tih zgrada i vidi se velika razlika (na gore) uprkos obnove za koju se gledalo da bude što jeftinija. I obnovljena zgrada Kinoteke u Uzun Mirkovoj nekada je imala na fasadi nekoliko kipova koji su nestali ko zna kako i gde. Trebalo bi i njih vretiti ako su sačuvani (postoji fotografija, bilo je oko 6 kipova ratnika u prirodnoj veličini). Na mestu gimnazije koja je srušena u bombardovanju 1941 sada se nalazi zgrada Politike. Gledanje u budućnost uopšte ne isključuje čuvanje starih vrednosti.
 
dedinje":3e144bfg je napisao(la):
....Ranije je bila raskošna a prilikom obnove odstranjeni su svi ukrasni detalji tako da je ova sadašnja sasvim bezlična. Isto važi i za zgradu u kojoj je dugo bila američka čitaonica (sada španska) u Knez Mihajlovoj. Na ovom forumu su negde objavljene slike nekadašnjeg izgleda tih zgrada i vidi se velika razlika (na gore) uprkos obnove za koju se gledalo da bude što jeftinija. ....


Današnja zgrada Servantesa nije bila "obnovljena" već su sami vlasnici (porodica Popović, od koje je i Koča Popović) odlučili - i to pre Drugog svetskog rata - da promene fasadu svoje kuće.

Nikakva obnova, vlasnici sami odlučili da im zgrada izgleda modernije ... a i verovatno da na nju mogu da postave svetleće reklame, kao npr. reklamu za "AEROPUT" koja je stajala do pedesetih.
 
Ovo je za mene potpuno nova informacija. Bolje da Popovići nisu uradili sa zgradom to što su uradili.
 
Valjda nije bilo nikoga da im kaže šta je bolje da rade sa svojom kućom

http://www.rebalkan.com/cms/view.php?id ... cle_page=1

http://www.rebalkan.com/cms/view.php?id ... cle_page=2

16. Maj 2008.
Palata "Zora"
Izvor: http://www.arhitektura.rs, Autor: Ivan Marković

Pоčеtkоm XX- tоg vеkа nаstupiо је pеriоd mеđusоbnоg prеvirаnjа i nipоdištаvаnjа trаdiciоnаlnih аkаdеmskih nаčеlа u аrhitеkturi i nоvоg stilskоg pоkrеtа pоdјеdnаkо zаstupljеnоg u svim оblаstimа umеtnоsti. Tоkоm prvih gоdinа XX- vеkа nаstаlа је pаlаtа "Zоrа" аrhitеktе Milаnа Аntоnоvićа.

Pаlаtа је prеmа zаhtеvu invеstitоrа i nаručiоcа pоdignutа sа dvојnоm nаmеnоm pоslоvnо stаmbеnоg оbјеktа. Оbzirоm dа је prојеktоvаnа kао ugаоnа grаđеvinа оsnоvа је izvеdеnа u оbliku rаzvučеnоg trаpеzа. Zgrаdа imа tri slоbоdnе fаsаdе dоk sе trеćа оslаnjа nа susеdni оbјеkаt. Glаvnа fаsаdа nаlаzi sе nа sаmоm uglu оbјеktа i usmеrеnа је prеmа Kаlimеgdаnu. Јužnа bоčnа fаsаdа nаlаzi sе u Knеz Mihаilоvој ulici br. 32 dоk sе sеvеrnа nаlаzi u Čikа Ljubinој ulici. Оbјеkаt pаlаtе "Zоrа" izgrаđеn је u psеudо bаrоknоm stilu. Ipаk, nајvеći dео fаsаdnih plаtnа biо је ukrаšеn dеkоrаciјоm u vеštаčkоm kаmеnu sа prikаzоm biljnе i stilizоvаnе gеоmеtriјskе оrnаmеntikе. Dеkоrаtivnоm оbrаdom sеgmеntnih pоljа fаsаdnih plаtnа оstvаrеnа је nеpоsrеdnа vеzа sа tаdаšnjim trеnutnо nајеkspаnzivniјim stilskim pоkrеtоm-Sеcеsiјоm.

Оbјеkаt palate "Zora" nalazi se na uglu ulica Knez Mihailove br.32 i Čika Ljubine. Prvobitni objekat na kome je podignuta današnja zgrada braće Popović bila je dvospratna zgrada sa visokim krovom. Kao i današnja, prvobitna zgrada posedovala je tri slobodne fasade.
Prvobitni izgled ove građevine nije poznat. Nakon njenog rušenja arh. Antonović je 1904. godine podigao današnju palatu. Osnova zidnog platna prizemlja bila je izvedena od rustifikovanih kamenih tesanika. Prostor između tesanika obrazovao je duboke horizontalne kanelure koje u neprekidnom nizu obavijaju fasadno platno prizemlja sve tri fasade. Svi otvori prizemlja glavne fasade bili su polukružni. Na glavnoj fasadi prizemlja postojala su tri ovakva otvora a na bočnim po četiri pravougaona. Svi otvori prizemlja imali su veliku visinu od linije poda ulice do podeonog venca između prizemlja i prvog sprata. Na prvom spratu glavne fasade nalazila su se tri otovora koja simetrično odgovaraju onima iz prizemlja. Ovi prozori su velikih dimenzija i pravougaonog oblika. Oni izlaze na dugački balkon koji ih međusobno povezuje. Balkon je izveden u obliku ispuštene ploče koju nosi šest masivnih i dekoratinvno obrađenih konzola. Zaštitna ograda izrađena je od kovanog gvožđa. Prozori drugog sprata glavne fasade istih su dimenzija kao i na prvom spratu. Centralni prozor izlazi na mali balkon oslonjen na dve konzole i uokviren zaštitnom ogradom od kovanog gvožđa. Vertikalni međuprostori prozora prvog i drugog sprata bili su ispunjeni sa dve široke lezene. Površina ovih lezena dekorativno je obrađena sa prikazom biljne dekoratije prepletnih koje se protežu celom dužinom dva sprata.

Na ovaj način je postignut je snažan vizuelni efekat homogenosti dve fasadne celine glavne fasade. Bočni uglovi glavne fasade naglašeni su masivnim ugaonim lezenama čiji način izgradnje podražava verikalno slaganje kamenih blokova. Utisak svečanosti glavne fasade upotpunjuje krovni venac. Omeđan ugaonim lezenama međuprostor ispunjen je balustradom koja se na središnjem delu prekida a koji zauzima kartuš velikih dimenzija koji se nalazi u osi središnjih otvora glavne fasade. Kartuš je klasičnog srcolikog oblika čije su dve gornje bočne ivice uvijene prema unutrašnjosti. Na centralnom delu kartuša nalazio se časovnik velikih dimenzija. Zvonolika krovna konstrukcija na vrhu poseduje zaravljeni plato uokviren niskom ogradom od kovanog gvožđa.
Bočna fasada u Čika Ljubinoj ulici izvedena je na identičan način kao i glavna ali sa manjim razlikama. U prizemlju i na svakom spratu severna bočna fasada poseduje po četiri otvora. Na ovoj fasadi nema balkona i dekoratinvo završenog krovnog venca. Na krovnoj kostrukciji u osi dva centralna reda prozora fasade nalazi se po jedan okulus. Bočna južna fasada u Knez Mihailovoj ulici obrađena je na isti način kao i severna sa tom razlikom što poseduje jedan balkon na prvom spratu koji povezuje prozore dva centralna reda fasade i po jedan odvojeni na drugom spratu na koje izlaze dve centralne ose prozora. Obzirom na dominantnu lokaciju kompozicija građevine je skladna i ne napadna. Enterijer objekta palate " Zora" izgubio je prvobitni izgled nakon brojnih adaptacija i rekonstrukcija. Dekorativni mobilijar enterijera takođe je ostao nepoznat.

"Zora" je rekonstruisana 30-tih godina XX-tog veka prema projektu arh. Janka šafarika. Tada su dograđena još dva sprata, tri polukružna otvora u prizemlju pročelja zatvorena su i napravljena su dva izloza kvadratnog oblika i velikih dimenzija a sve tri fasade su rekonstruisane u duhu modernističke arhitekture. Skinuti su apsolutno svi oblici fasadne plastike sa fasada i krovne konstrukcije.

I pored mnogobrojnih apela arhitekata, konzervatora, i istoriografa da se ovoj zgradi povrati prvobitni izgled svi pokušaju ostali su bezuspešni. Nakon najnovije adaptacije ovog objekta tokom 2004. godine izvršena je obimna rekonstrukcija kompletne građevine ali su fasade samo osvežene novim slojem boje dok je svaki oblik prvobitne fasadne dekoracije izostao.

Samo mi nije jasno kako neko zamišlja da se vrati prethodni izgled zgradi koja je prethodno nadograđena za dva sprata?
Na stranu to što je prvobitna fasada stajala samo prvih 20-tak godina, a ova modernistička je uticala na kasnije uređenje Knez Mihajlove i okolnih ulica...
U ovom obliku zgrada je generacijama služila za kulturnu razmenu za zapadom. Šafarikova predratna rekonstrukcija je bila otklon od kopiranja klasičnih stilova prema modernizaciji. NIšta ne fali fasadi koja je ostala i do danas.
 
relja":15hmb8cr je napisao(la):
dedinje":15hmb8cr je napisao(la):
....Ranije je bila raskošna a prilikom obnove odstranjeni su svi ukrasni detalji tako da je ova sadašnja sasvim bezlična. Isto važi i za zgradu u kojoj je dugo bila američka čitaonica (sada španska) u Knez Mihajlovoj. Na ovom forumu su negde objavljene slike nekadašnjeg izgleda tih zgrada i vidi se velika razlika (na gore) uprkos obnove za koju se gledalo da bude što jeftinija. ....


Današnja zgrada Servantesa nije bila "obnovljena" već su sami vlasnici (porodica Popović, od koje je i Koča Popović) odlučili - i to pre Drugog svetskog rata - da promene fasadu svoje kuće.

То је и непремостива препрека обнављању Викторовићеве зграде. Када се реституција заврши, она ће бити враћена власницима, а они могу да на том месту граде што пожеле.
 
Ne bih rekao da mogu da grade baš sve što požele, Valjda postoje neke norme, tradicije Beograda pa i želje samih građana. Što se tiče zgrade bivše američke čiraonice Relja je u pravu. Obzirom da je današnji oblik zgrada dobila jako davno, kao i čenjenica da se današnji oblik odlično uklapa u okolinu svaka dalja intervencija je nepotrebna. Najupečatljiviji je slučaj pošte kod stanice. Korunović je napravio sjajnu zgradu jednu od najlepših u tadašnjem Beogradu. Posle rata je nabrzinu obnovljena u neuporedivo lošijem izdanju. Od nekadašnje lepote srpsko-vizantijskog stila nije ostalo ni traga. Ali pošta je bila neophodna i žurilo se. Siguran sam da su i ondašnji projektanti iz 1947 bili sigurni da je njihovo rešenje privremeno. Još bi nešto napomenuo. Sadašnje JDP (nakon požara) mnogo je lepše nego ono staro. Požar je naneo štetu ali da ga nije bilo ne bi imali ni ovako lepo pozorište.
 
stf":32m1i2ex je napisao(la):
relja":32m1i2ex je napisao(la):
dedinje":32m1i2ex je napisao(la):
....Ranije je bila raskošna a prilikom obnove odstranjeni su svi ukrasni detalji tako da je ova sadašnja sasvim bezlična. Isto važi i za zgradu u kojoj je dugo bila američka čitaonica (sada španska) u Knez Mihajlovoj. Na ovom forumu su negde objavljene slike nekadašnjeg izgleda tih zgrada i vidi se velika razlika (na gore) uprkos obnove za koju se gledalo da bude što jeftinija. ....


Današnja zgrada Servantesa nije bila "obnovljena" već su sami vlasnici (porodica Popović, od koje je i Koča Popović) odlučili - i to pre Drugog svetskog rata - da promene fasadu svoje kuće.

То је и непремостива препрека обнављању Викторовићеве зграде. Када се реституција заврши, она ће бити враћена власницима, а они могу да на том месту граде што пожеле.


Što se Viktorovićeve zgrade tiče, to je već sve završeno.
Restiticijom je zgrada vraćena SPC (ne pitaj me, pojma nemam zašto SPC), a kao što znamo, patrljak koji je preostao je rekonstuisan za crkvenu prodavnicu.

Zora je malospecifična - zgrada se nalazi usamljena na ćošku i dominira, nema "kontrasta" ni "kvarenja".
Viktorovićeva zgrada je uz "Moskvu", a originalna fasada, obnovljene između dva rata, ne odskače onoliko koliko bi odskakale staklene kocke. Popovići su birali i prvobitnu i ovu današnju fasadu, a okolina zgrade još uvek nije bila potpuno definisana, Knez se tada još uvek razvijao i gradile su se nove zgrade, što nije slučaj sa Terazijama u naše vreme.

Jedino što može da pomogne je dugogodišnja kampanja da se konačno u cenrtu centra Beograda, pored Moskve, po drugi put obnovi zgrada koja je dva puta rušena. Gabariti zgrade su ograničeni, ostaje samo svest...
 
dedinje":37ioq6aj je napisao(la):
... Korunović je napravio sjajnu zgradu jednu od najlepših u tadašnjem Beogradu. Posle rata je nabrzinu obnovljena u neuporedivo lošijem izdanju. Od nekadašnje lepote srpsko-vizantijskog stila nije ostalo ni traga. Ali pošta je bila neophodna i žurilo se. Siguran sam da su i ondašnji projektanti iz 1947 bili sigurni da je njihovo rešenje privremeno. Još bi nešto napomenuo. Sadašnje JDP (nakon požara) mnogo je lepše nego ono staro. Požar je naneo štetu ali da ga nije bilo ne bi imali ni ovako lepo pozorište.

Greška.
Prema objavljenom članku o rekontrukciji pošte iz tog vremena - to je bio "obračun sa dinastijom" i sl. baljezgarije, rekonstrukcija je rađena sa namerom da zgrada traje doveka.
Skenovi tog članka su objavljeni po forumima.
Čudan detalj u vezi Pavla Krata: radio je tokom okupacije, projektovao je "malu" zgradu železničke stanice koja se nalazila na mestu današnje plave lokomotive. Albert Šper bi bio zadovoljan.
A posle rata je dobio posao da se "obračunava" sa "zaostalim" Korunovićem. Navodno je završio negde u Sibiru...

Poslednja rekonstrukcija JDP je uspela - pre svega zbog funkcionalnosti zgrade i zvučne izolacije.
Ne treba zaboraviti da je originalna zgrada bila sagrađena za vežbanje jahača, a ne za pozorište.
 
zexland":1oq14ggs je napisao(la):

Moze :D

tj. bilo bi dovoljno da podignu samo originalnu, a pored s leve strane moze i nesto moderno da se uklopi.

relja":1oq14ggs je napisao(la):
Što se Viktorovićeve zgrade tiče, to je već sve završeno.
Restiticijom je zgrada vraćena SPC (ne pitaj me, pojma nemam zašto SPC), a kao što znamo, patrljak koji je preostao je rekonstuisan za crkvenu prodavnicu.

Ako je zgrada dodeljena SPC to ne znaci Amin. Nije bitno u cijem je vlasnistvu, postoji zakon koji regulise sta ce i kako ce nesto da izgleda u samom centru grada.
Takodje, gospoda iz SPC sigurno ne bi imala nista protiv da dobiju jos dodatna 4 sprata preko postojece prizemne kucice. Sve je stvar dogovora, a sa SPC se moze i tek kako pregovarati oko 'ovozemaljskih' dobara.
 
@Drakče
naravno da nije "amin". Samo sam hteo da razjasnim da je sa restitucijom ove zgrade već završeno.
A od mogućnosti dobijanja viška kvadrata vlasnika glava nikada ne boli.

Doduše, ovo što se tiče zakona šta i kako može da se gradi u centru - pa to baš u praksi i nije tako, zar ne?
U Beogradu se sve "uklapa", a najomiljenje je ono "uklapanje po kontrastu" :)
 
Mislim da su bez veze rekli da je onakvo obnavljanje bivše korunovićeve pošte "obračun sa dinastijom". Mada i nije nemoguće, bilo je tu fanatika kao Đilas i još neki (Moša Pijade, Sreten Žujović?). Za obnovu pošte nisu imali pare pošto je sve išlo za izgradnju Novog Beograda.
 
Vrh