Šta je novo?

ZOO vrt - ' Vrt dobre nade'?

dragan

Professional
Učlanjen(a)
09.12.2006.
Poruke
12.325
Pohvaljen
5.354
Lokacija
Fruška gora
Izgleda da ćemo sledećih dana imati još jednu ' afericu' i 'polemikicu' :

Beogradski ZOO vrt se seli u Surčin ?

Gradska vlada najavljuje preseljenje ZOO vrta sa Kalemegdana na 20ha veliku lokaciju u Surčinu. Nekada se "Vrt dobre nade" prostirao na 14ha, a danas zauzima samo 6ha, gde živi oko 2000 životinja (200 životinjskih vrsta)Vuk Bojović najavljuje veliku borbu protiv ove akcije.


Vuk Bojović obećava bitku do kraja za Vrt Dobre nade....link

Dok javnost spekuliše da bi prodaja beogradskog Zoološkog vrta mogla da usledi za dva meseca, direktor Vrta dobre nade Vuk Bojović obećava da ni po koju cenu neće pristati na privatizaciju ove ustanove i obećava da će u svojoj borbi ići do kraja.

Podsetimo, Ministarstvo za privredu i privatizaciju Republike Srbije početkom decembra 2006. godine pokrenulo je inicijativu za privatizaciju društvenog preduzeća Zoološki vrt grada Beograda ili Vrta dobre nade, da bi potom i Agencija za privatizaciju na svom sajtu objavila prospekt sa osnovnim podacima ovog preduzeća.

Od tada pa do danas po medijima traje rasprava da li treba privatizovati ovo preduzeće koje je deo Kalemegdanske tvrđave, odnosno pripada Javnom preduzeću Beogradska tvrđava, i predstavlja spomenik kulture od izuzetnog značaja za Srbiju.

Pokrenuto je i pitanje dobrobiti životinja i njihovog izmeštanja u neki budući zoo vrt ili safari park.

Grad, Agencija za privatizaciju, preduzeće Beogradska tvrđava, udruženja za zaštitu životinja, studenti Biološkog fakulteta i uprava Zoo vrta razmenjuju optužbe, a Vuk Bojović ponavlja da neće dozvoliti izmeštanje životinja, jer je to, kako kaže,„stupidna ideja“.

Stručnjaci, ali i nadležni zatečeni su ovakvim razvojem događaja i protestuju jer nisu dovoljno upoznati s time da zakon ne poznaje mogućnost privatizacije kulturnog dobra od izuzetnog značaja.

Marina Andrić, pomoćnik direktora preduzeća Beogradska tvrđava, ogorčena je sadašnjim stanjem:
– To vam je kao da zamislite da prodajemo Studenicu, Dečane ili Žiču, ili pak da Francuzi prodaju Notrdam, a Vatikan Sikstinsku kapelu!

ENIGMA
U celoj priči zanimljivo je to što će budući interesenti moći da kupe 70 odsto kapitala Zoo vrta, s tim da u ovom trenutku mnogo toga ostaje nerazjašnjeno jer je prospekt Agencije za privatizaciju nedorečen, pa je Ministarstvo kulture Republike Srbije obećalo da će Agenciji uputiti protest i pitanja.

– Zapravo, iz Ministarstva su nam ukazali i na to da se prodaju zemlja i objekti, bez životinja i kaveza, pa nama uopšte nije jasno šta se prodaje i privatizuje.

Znamo samo da niko ne može prodati zemlju, kao ni delove Beogradske tvrđave. Naša država daje opasan model privatizacije kulturnog dobra kakav svet ne poznaje.

Bitno je istaći da je cela stvar isključivo u nadležnosti parlamenta Srbije, jer on odlučuje o sudbini, to jest o promenama ili prodaji kulturnog dobra od izuzetnog značaja, ako postoji uporište u zakonu.

Sasvim je sigurno da ćemo preduzeti mere kojima oni koji hoće tako nešto da urade to neće i moći! – odlučna je Andrićeva.

PARCELA
Ona napominje da je ovo preduzeće o privatizaciji Zoo vrta saznalo od novinara Kurira, da bi se potom detaljnije informisali na sajtu Agencije za privatizaciju i o tome obavestili Grad, koji je, inače, ovlašćeni korisnik parcele na kojoj se nalazi Vrt.

Kada su počeli da se raspituju ko je doneo ovakvu odluku, odgovorili su im da je reč o nesporazumu ili da nisu nadležni.

Reagovalo je i gradsko Javno prvobranilaštvo i uputilo primedbe na račun Agencije, odnosno upozorilo ih da to što oni rade nije moguće, jer kako kaže Andrićeva – ovakva privatizacija nema nikakvo uporište u Zakonu, niti u realnoj praksi.

Novo je to da je Beogradska tvrđava uputila Gradu zahtev u kome traži na upravljanje pet parcela, među kojima je i ona Zoološkog vrta, jer je ovakav potez neophodan radi zaštite Beogradske tvrđave.

U ovom preduzeću kažu da veruju da će im Grad izaći u susret, jer nije moguće parcijalno štititi kulturno dobro „tako što jednu njegovu petinu nikada ne možete da vidite!“.

Ukazuju i na to da postojanje Zoološkog vrta, ovakvog kakav je trenutno, ugrožava bezbednost spomenika kulture, ali i ljudi.

– To je vidljivo u pojedinim delovima, jer nema uslova da se popravi Beogradska tvrđava. Mi očekujemo da sednemo i rešimo pitanje Tvrđave i Zoološkog vrta na adekvatan način.

Nadamo se da ćemo tako rešiti probleme otpadnih voda, pacova ili mnogih drugih koji proističu iz postojanja vrta na postojećem mestu – priča Marina Andrić.

GRAD
Darijan Mihajlović, gradski sekretar za kulturu, objašnjava za Evropu da je faktičko stanje to da Zoološki vrt ima obavezu da bude privatizovan i da je stav Grada da je Vrt opšti interes Beograđana.

To znači da on mora biti zaštićen, pa se samim tim mora pronaći način da ostane dostupan svim sugrađanima.

– Jedino pitanje koje se nameće je da li Zoo vrt treba da bude državna ili privatna svojina.

Mislim da ovde nije reč ni o čijem ličnom interesu i apsolutno podržavam stav Grada da treba pokrenuti inicijativu po kojoj bi lokalna samouprava, to jest Grad Beograd postao osnivač Zoo vrta, i samim tim bi ta svojina bila pretvorena u državnu – naglašava Mihajlović.

Pošto je Zoo vrt opšti interes ovog grada, a Bojović tvrdi da sa gradskim vlastima nema nikakvu komunikaciju već godinama, pa samim tim ni pomoć, postavlja se pitanje gde je Grad bio svo ovo vreme.

– Odavno znam da je Bojović dobro radio svoj posao i uvek sam o njemu kao o direktoru Zoo vrta mislio sve najbolje.

Mislim da je uradio neverovatne stvari i nikada ne bih doveo u pitanje da li on može da nastavi da ga vodi, jer on to najbolje radi.

Nije pitanje gde smo mi bili svih ovih godina, već je reč o trenutku kada se utvrđuje opšti interes, a to je sada, jer je postojanje društvene svojine bilo moguće do 2007. godine.

Mislim da ljudi prema tome ne treba da se odnose emotivno – naglašava Mihajlović.

BORBA
Vuk Bojović tvrdi da je pokretanje inicijative za privatizaciju atak na Zoo vrt, i to onih koje on interesuje zbog para, a ne zbog progresa.

On, takođe, ističe i to da već sada zna imena ljudi koji su zainteresovani da kupe Vrt, ali ne želi javno da ih pominje.

Prema njegovoj priči, postojala je ideja da se na mestu Zoološkog vrta naprave kafići, kockarnice i menjačnice, što je sopstvenim naporima osujetio i time stekao veliki broj neprijatelja.

On naglašava da „ne postoji čovek na svetu, niti pare za koje će se dogovoriti da proda Vrt i ojadi stotinu ljudi koji su u njemu zaposleni“.

Svestan sam da stičem još veći broj neprijatelja, ali ja sam izabran i plaćen da branim poziciju ovog vrta. Njih nije bilo briga kada su demontirali Beko ili Robne kuće Beograd.

Pošto je reč o trgovini, to nigde u svetu ne može da propadne. Ni u Ruandi! A oni su to upropastili.

Ja nisam konfliktna ličnost. Samo branim Vrt od njih samih! – objašnjava Bojović.

SMRAD
Ovih dana piše se i o tome da je potrebno izmestiti pojedine životinje, jer žive u nehumanim uslovima.

Prema rečima Gorice Mojović, pomoćnice gradonačelnika, postoji ideja da one budu izmeštene u svojevrstan beogradski safari, a to bi moglo da bude na Kosmaju, Avali ili Surčinu.

Marina Andrić, takođe, ističe da je jedna od opcija za izgradnju zoološkog vrta svojevremeno bila i Titov gaj, i da je reč o projektu iz osamdesetih godina, za koji niko ne zna šta se s njim na kraju dogodilo.

Međutim, Bojović kaže da „mediokriteti koji nemaju iza sebe nikakva dela predlažu određena rešenja koja se tiču Zoo vrta“, a koja su, prema njegovom mišljenju, glupa. Napominje da sve što je stvarao unutar Vrta nije uradio bez temeljnog proučavanja i konsultacija s najumnijim ljudima iz oblasti biologije i zoologije.

– Mogu da vas provedem da vidite kao žive životinje. Ja bih voleo da budem životinja u beogradskom Zoološkom vrtu.

One imaju, uglavnom, podno grejanje, zidno grejanje – komfor o kom ljudi mogu da sanjaju, jer žive u zemlji u kojoj pojedinci umiru od gladi.

Najbolji način da sve anulirate je da ispričate kako tuda teku fekalije, kako se širi smrad.

Evo, pljunite me u moj stari brk ako osetite da ovde smrdi! – odlučan je Bojović.

Zanimljivo je to da je Bojović Zoo vrt stvarao u saradnji s profesorima Biološkog fakulteta, a danas se našao u situaciji da ga kritikuju njihovi studenti.

Međutim, on poziva sve one koji ga kritikuju da pokušaju da naprave bolji zoološki vrt.

– Neka se sastane sva pamet Srbije i neka naprave novi vrt u tom velikom blatu u kome su Nenad Bogdanović i Đorđe Bobić velike arhitekte. Tada bi ti znalci videli kako da oslobode ovu teritoriju i da poberu velike reference.

Neka me na taj način naprave antiherojem, a ne pljuvanjem i podmetanjem preko medija i veza u političkim partijama. Neka slobodno naprave vrt, ja ću im pomoći nesebično.

Daću im sve životinje. Ako to njihovo bude bolje od postojećeg, reći ću im – svaka čast! – ističe Bojović.

ŽIVOTINJE
Najveći problem s kojim se Srbija danas suočava je ogromna pravna praznina u oblasti dobrobiti životinja, jer je naša zemlja jedna od retkih koja nema zakon o dobrobiti životinja.

To znači, kako kaže Elvir Burazerović, predsednik Organizacije za poštovanje i brigu o životinjama (ORCA), da ne postoji akt koji bi precizno regulisao načine držanja, odnosno reprodukcije, transporta, prometa životinja, kao i druge vidove njihovog korišćenja.

Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prvi put je 2006. formirala radnu grupu za izradu ovog zakona u kojoj je učestvovala lokalna samouprava i nevladine organizacije.

Zakon je trenutno u formi nacrta i čeka usvajanje od strane novog skupštinskog saziva. Burazerović napominje da je Zoo vrt samo jedan od mnogih problema:

– Moram da odam priznanje Bojoviću za sve napore koje ulaže ne samo da bi od Vrta napravio lepo mesto u arhitektonskom i turističkom smislu, već i zbog toga što je životinjama obezbedio elementarne uslove za život, koje pre nisu imale.

Ipak, smatram da se u narednom periodu mora razmišljati o još boljim uslovima za životinje. Ukratko – zoo vrt ne zadovoljava dobrobit životinja.

On ne pripada porodici modernih zoo vrtova, već više onima iz viktorijanskog doba.

Prema nekim informacijama, postoji mogućnost da se Zoo vrt proda već za dva meseca. Kako Evropa saznaje u Agenciji za privatizaciju, očekuje se formiranje komisije koja će snimiti situaciju u Vrtu, proceniti vrednost društvenog kapitala i odrediti metod privatizacije.

Međutim, Andrićeva tvrdi da u ovoj zemlji nikada nije izvršena procena nepokretnog kulturnog dobra kao što su Dečani, Sopoćani, Hilandar ili Beogradska tvrđava.

– Bojim se da pošto to nikada nismo radili, komisija koja bi procenjivala vrednost Zoo vrta morala bi da uključi inostrane eksperte i osiguravajuće kuće, jer je to odgovor na pitanje koliko vredi Sikstinska kapela ili na koju svotu je bio osiguran Hilandar kada je izgoreo?

U ovom momentu nemamo mogućnosti da napravimo takvu procenu koja se tiče Beogradske tvrđave.

Nama je Grad dao zadatak da napravimo komisiju koja će uraditi građevinsku procenu vrednosti objekta.

Tvrđave, što je input za formiranje komisije koja će napraviti kultno-istorijsku vrednost spomenika.

Svet prosto ne poznaje termine koji se koriste u Srbiji. Mi, recimo, kažemo: «Miroslavljevo jevanđelje ima neprocenjivu vrednost». Mona Liza se u papirima Luvra vodi kao eksponat sa cenom u slučaju nestanka dela.

Takva praksa u Srbiji ne postoji, pa me zanima o kakvoj komisiji pričaju u Agenciji za privatizaciju?
Pričaju budalaštine! – napominje Andrićeva.

Dobrobit životinja je složena kategorija koja ne znači samo obezbeđivanje hrane, vode i higijene, već dosledno ispunjavanje pet kriterijuma – od gladi i žeđi, od neudobnosti, od bola, povreda i bolesti; od straha i stresa i sloboda da se ispolje oblici ponašanja koji su karakteristični za vrstu.

Burazerević kaže da veruje da Zoo vrt treba da bude ustanova koja služi za unapređivanje biološkog obrazovanja čoveka i očuvanje divljih vrsta, a manje za zabavu.

Međutim, da bi on, zaista, imao svrhu edukacije, mora da predstavi životinje u onom svetlu kakve one zaista jesu, a ne sa nizom patoloških oblika ponašanja.

– Recimo, ako uzmemo lavove i tigrove u našem zoološkom vrtu, onda vidimo da oni žive u skučenom prostoru i nestimulativnom okruženju, pa samim tim imaju izražene stereotipije – patološke oblike ponašanja nastale kao odgovor na život u takvom okruženju.

Ovako ni posetioci nisu zadovoljni jer nemaju priliku da vide lava u pravom svetlu, već samo njegovu senku – ističe sagovornik Evrope.

On napominje da se sukob između Zoo vrta i pojedinih udruženja za zaštitu životinja praktično svodi na lični stav o tome da li je životinjama dobro ili ne, što je loše.

Burazerović procenjuje da su potrebni zajednički napori Grada, Zoo vrta i nevladinog sektora kako bi obezbedili prestonici vrt kojim će se svi ponositi.

http://www.evropanedeljnik.co.yu/sh/148/srbija/694/?&search_x=10&search_y=10&tpl=18
 
Bojovic Vuk se zesce tripuje da je zoo vrt njegovo vlasnistvo. Tu se sva prica zavrsava
 
Iako je sjajno imati ZOO u centru grada, činjenica je da je to mesto postalo suviše skučeno.
Ako se odluće da prodaju ZOO, neka prodaju. Ali vrt onda mora da se iseli na novu lokaciju - ne može se prodavati deo tvrđave. Naravno, isto bi se moglo dogoditi i ukoliko ostane u državnom (gradskom) vlasništvu.
Na žalost, mislim da bi ljudi daleko manje posećivali vrt ukoliko bi se izmestio, a sigurno je da bi to bilo negde daleko od grada jer jedino tamo ima dovoljno mesta.
 
Svojevremeno sam cuo ideju da se ZOO vrt izmesti na Veliko ratno ostrvo. To samo po sebi nije losa ideja, s time sto bi takav plan zahtevao velike investicije, pre svega u infrastukturi koja na ostrvu ne postoji.
 
^^ i ja sam za to, jako mi se dopada ideja da se Zoo vrt prebaci na ratno ostrvo, a kasnije mozda spoji nekom zicarom od kalisa, ili jos bolje,da se uradi onaj predratni projekat(2 sv. rat) "vazdusnog tramvaja" od Tvrdjave do Zemuna, sa medjustanicom na ostrvu gde bi bio zoo vrt. Jako lepa zamisao.
 
ZOO na Ratnom ostrvu ??!

Pa, kad 'nadođe' Dunav ima i krokodili da se 'udave'....to je neizvodljiva stvar.....ili treba par Milijardi da se naspe RO.
 
^Bas sam isto hteo da kazem. Da se Zoo Vrt presele na VRO, trebalo bi dosta para, a da i ne govorim o ogromnom betoniranju celog ostrva, da bi se koliko toliko sprecile, tj. umanjile buduce poplave.
 
Ja sam protiv zoo vrta na VRO, nema smisla, meni je idealna lokacija negde u topčiderskoj šumi ;)
 
Ovaj Zoo vrt otvoren 1936. na ovom mestu gde je i danas i tačno je da je imao 14 hektara površine. Međutim, po Generalnom planu Beograda iz 1923. godine Zoo vrt je bio predviđen na Topčideru ili Košutnjaku (nisam tačno siguran koji od ovo dvoje, nemojte me hvatati za reč, davno sam čitao taj predlog).
 
Ja sam totalno protiv privatizacije. Beogradski ZOO je jedan od najstarijih u Evropi i kao takav zaista predstavlja spomenik kulture.Takve stvari ne treba privatizovati.Ne bi smelo da je sve na prodaju.Neka dokapitalizacija ili saradnja je moguca, ali prodaja 70% kapitala ZOO-a je idiotizam. Ko ce da garantuje da Beogradjani nece ostati bez tog kulturnog dobra zato sto je neka kompanija zapala u finansisku krizu. Svasta...
Izmestanje nije losa ideja s tim da to ne bude neka surova periferija. Topcider zvuci savrseno.
Voleo bih da cujem zasto je Bojovic protiv toga...koji su njegovi argumenti protiv izmestanja?
 
Surčin
IZRAELCI GRADE GOLF TERENE

Intenzivan razvoj infrastrukture u Surčinu privukao je investitora iz Izraela, koji će tokom narednih 10 godina graditi terene za golf i prateće hotele, izjavio je predsednik te opštine Vojislav Janošević.

Prema njegovim rečima, investitor će zakupiti 130 hektara zemljišta između šuma Gibavac i Cerova greda, gde će graditi terene za golf i taj kompleks će zaposliti oko 1.000 ljudi.

- Oko terena će biti izgrađena tri hotela, od kojih jedan najviše kategorije, kao i prateći servisni objekti i prodavnice opreme - dodao je Janošević. On je kazao da postoje ideje za još dva atraktivna projekta.
Jedan je da se uz levu obalu Save, kod Bloka 45 izgradi veliki gradski park na oko 200 hektara, a drugi projekat je izgradnja zoološkog vrta.

Ako se sve ovo ostvari, tražićemo da se Surčin vrati u opštinu Zemun. :D
 
Bojovic je protiv svega i svakog to je njegov problem a ne nudi argumente i postavlja se kao veciti upravnik. Ako je jedini argument to sto je nalickao ono malo prostora na tvrdjavi to je onda prilicno slabo. On je veciti kontras i sta god da mu se ponudi nece mu odgovarati, to mora da se shvati. Uostalom ne pita se on samo u vezi toga.
 
Sustina problema je u tome da je ZOO vrt sjajna masina za pranje i uzimanje para. Vuk Bojovic se cima i otima da mu slucajno neko ne preuzme kormilo... zasto? Iz ljubavi prema zivotinjama? Svakako ne... ZOO vrt je odlican i zato sto niko ne pita tacno koliko je cega pojedeno, kakve su vakcine date, kolik je tacno prihodovano od ulaznica.. ne daj boze, jel`te, da neko javno objavi da je meso koje se daje velikim mackama fakturisano kao sveze i prve klase, a njima je dato meso sa isteklim rokom upotrebe, polucrvljivo i - jeftino. Da li mislite da je Bojovic otvorio dve ogromne pekare od plate? Da ne duzim, stvari su ovde potpuno jasne i mislim da sto pre treba iseliti ZOO vrt sa kalemegdana gde mu po meni nije mesto, prodati ga i dati nekome da napravi komercijalni ZOO vrt negde van centra Begrada, kao sto je uostalom i u vecini drugih evropskih metropola.
 
Sigurno da postoji neka pogodnija lokacija za zooloski vrt od Kalemegdana, pogodnija i za zivotinje i za posetioce. Uostalom za njegov dalji razvoj treba slobodnog prostora, a Kalemegdan ga vise nema.


Park na 200 HA kod Bloka 45? Apsolutno podrzavam, ali gde tu ima slobodnih 200HA? Jedino ako nisu misllili na njive iza zgrada u dr. Ivana Ribara...
 
Blic
Životinje iz beogradskog zoološkog vrta mogle bi uskoro da dobiju novo životno stanište, jer u Gradu najavljuju njegovo preseljenje sa Kalemegdana na novu lokaciju u Surčinu. Površina novog zoološkog vrta trebalo bi da bude nešto veća od 20 hektara i da zadovoljava sve evropske standarde.
Gradske vlasti planiraju da zoološki vrt dobije skoro četiri puta veću površinu od sadašnje, kako bi se unapredio razvoj životinja. Nekada je „Vrt dobre nade“, kao jedan od najstarijih u Evropi, zauzimao površinu od 14 hektara, a sada je na šest hektara smešteno oko dve hiljade životnja i dvesta životinjskih vrsta.
-Pronašli smo adekvatan prostor i pokrenuli proces pretvaranja Zoo vrta u gradsko javno preduzeće. Vreme je da se životinjama obezbede humaniji uslovi za život - kaže Gorica Mojović, pomoćnik gradonačelnika.
Međutim, evropski standardi ne zahtevaju samo veću lokaciju. Poslednjih godina se u svetu zatvaraju zoo vrtovi u kojima se životinje drže u kavezima. Prave se safari varijante i zoo vrtovi na otvorenom prostoru.
- Životnje ne treba da žive u strahu i pod stresom, niti da služe za zabavu i razonodu posetioca. One i u zatočeništvu moraju da ispolje karakteristične oblike ponašanja za svoju vrstu. Naš zoološki vrt, bez obzira na sve napore Vuka Bojovića, više liči na srednjovekovne, nego na moderne zoo vrtove - objašnjave Elvir Burazerović iz ORKE.
Vuk Bojović, direktor „Vrta dobre nade“, ne prihvata kritike na račun beogradskog zoo-vrta i tvrdi da je među u najboljim u Evropi.
- Ako na svetu ima hiljadu i petsto zooloških vrtova, naš je bolji od hiljadu i trista. Ne verujem da će ikada doći do njegovog preseljenja, ako se to i desi, ja sigurno više neću biti direktor - kaže Vuk Bojović.
Koliko sam ja razumela čitajući druge tekstove, ZOO bi trebalo da se gradi negde kod bloka 45, gde bi bio i onaj spominjani park od 200ha. U vrtu bi postojao i deo gde bi se pomoću džipa razgledale životinje - safari.
 
Nema grada u svetu koji na svega 500 metara od svog centra ima tako sacuvan prirodni ambijent kao sto je Veliko ratno ostrvo. Kazu da je to daleko najlepse ostrvo na celom toku Dunava. Njega jednostavno treba po svaku cenu sacuvati u obliku kakav sada ima. Kalemegdan je spomen tvrdjava i park. Sporstki tereni i ZOO samo kvare izgled tvrdjave i treba ih premestiti bilo gde. Dolaze u obzir i Zvezdara i Kosutnjak i Torlacki vis. Takodje, moguce je smestanje ovih objekata i na levu obalu Save ili na levu obalu Dunava. Cuvanje i uredjivanje Kalemegdana treba da postane apsolutni prioritet Beograda. Vuk Bojovic je nametljiv covek koji se suvise cesto pojavljuje na televiziji.
 
relja":3n8ruix8 je napisao(la):
Park na 200 HA kod Bloka 45? Apsolutno podrzavam, ali gde tu ima slobodnih 200HA? Jedino ako nisu misllili na njive iza zgrada u dr. Ivana Ribara...
Da, iza dr.I.R. prolaze dalekovodi za Vojvodinu, pa je tu nemoguća gradnja, a to je i zaštićeno vodoizvarište.
Odatle počinje opš.Surčin koja ima čitavo 'donje polje' do Save.Tu su bašte i 1.zadruga.
Ima mesta za 4-5 ZOO-ovova. :D......između N.Bgd i Obilaznice.

400aaj2.jpg
 
Slazem se da treba premestiti ZOO-vrt. Kada sam bio mali taj vrt mi je bio vrhunac uzivanja, medjutim tokom moje proslogodisnje postete delovao mi je veoma nehumano.
Mislim da te zivotinje zasluzuju bolje uslove i prica kako je 1300 vrtova u svetu gore od naseg je cista demagogija. Mislim ako gospodin Bojovic misli da je to cool ziveti u kavezu, nek izvoli ziveti u istom sedam dana pa nek nam prenese utiske.

Medjutim treba dobro razmisliti gde pozicionirati vrt, on treba da bude lako dostupan i sto je vrlo vazno da okolina ima i drugih sadrzaja koje bi mogle da privuku posetioce. U okolini Surcina recimo postoje neka mala jezera i tamo bi mogla da se naprave kvalitetna izletista. Vrlo je zanimljivo da li je prica o izgradnji golf terena u Surcinu istinita, ako bi uspeli da spoje 3-4 jaka sadrzaja to bi mogao da bude kvalitet vise za grad.

Interesantna lokacija po meni je i zona Ade.
 
Ja se takođe slažem da treba premestiti zoo vrt na prostor van centra, na veću i prostraniju površinu tipa safari-park. Ali bi trebalo napraviti dobru infrastrukturu, dobru vezu s gradom, uprotivnom stvarno neće biti posetioca; takođe, tu mislim i na direktnu vezu javnog gradskog saobraćaja sa budućim zoo vrtom.
Drugo, mislim da taj posao nebi trebalo tako brzo uraditi; naime mnoge životinje su "teritorijalci" i teže se privikavaju na novi prostor, teritorij. Ovaj posao bi trebalo dobro isplanirati.
BTW andrejp odakle ti ove informacije, imaš li dokaza? Čisto pitam, možda sam neupućen.
 
Neznam da li neko zna nesto o Sidnejskom ZOO. To je jedan od cuvenih svetskih ZOO-a i njegova lokacija(jedna od najboljih u svetu) je nesto slicno sto bi mi dobili ako bi ga izgradili na desnoj obali Dunava. To je dobra ideja. I to ga treba graditi ako je moguce na samoj obali jel ne samo da bi okruzenje bilo autenticnije vec bi se u panorami ZOO-a video skyline Beograda sto je dodatni ekskluzivitet.
 
Slažem se sa svime gore navedenim, kada bolje razmislim čini mi se da je šuma na zvezdari idealna lokacija za ZOO, istovremeno bi se kultivisala cela šuma, lokacija je u centru a i ima dosta prostora za životinje. Tja ZOO bi se baš "uklopio" u grad.
 
Progovorio i gradski arhitekta.
Blic
Najava gradskih vlasti da će da preseli zoološki vrt sa Kalemegdanske tvrđave u Surčin, naišla je na podeljene reakcije Beograđana. Većina smatra da je Surčin suviše udaljen od centra. Gradski arhitekta Đorđe Bobić za „Blic“ objašnjava odluku Grada i kaže da će novi zoo vrt biti izgrađen na obali Save, preko puta Ade Ciganlije, na 30 hektara.

- U igri je bilo više opcija. Jedna od njih je bila Krnjača, kod Pančevačkog mosta, druga centralna zona u Surčinu, a mi smo izabrali da zoo vrt preselimo na samu granicu Surčina i Novog Beograda, u blizinu naselja Dr Ivan Ribar i budućeg Atletskog stadiona . Beograđani će moći da mu priđu i sa kopna i sa vode. Biće uvedena specijalna autobuska linija , a Grad ima u planu da realizuje i staru ideju „vodenog saobraćaja“, koji bi Savom prevezao Beograđane sve do zoo vrta- kaže gradski arhitekta Bobić.

Ostaje i „Vrt dobre nade“
Novi zoološki vrt, po ovoj zamisli, biće udaljen od centra 18 kilometara, a zajedno sa Adom Ciganlijom činiće zelenu zonu u Beogradu. Osim zoološkog vrta ovde će biti izgrađen i veliki gradski park sa brojnim nekomercijalnim sportskim sadržajima.
- Zbog izuzetno dobrog rukovođenja Vuka Bojovića, zoološki vrt je prevazišao prostor u kome se nalazi. Sada je u svetu aktuelan safari koncept i ambijent približan prirodnom staništu životinja. Na Kalemegdanu su životinje postale frustrirane i kraće žive, jer nisu povezane sa prirodom, a mi želimo da im to omogućimo u najvećoj mogućoj meri - kaže gradski arhitekta.
Sadašnji zoo vrt neće biti potpuno napušten i ovde će ostati da žive ptice i manje životinje.

Beograđani neodlučni
Gradske vlasti ga zamišljaju kao otvoreni zoološki vrt i edukativni park, a ulaz se neće naplaćivati.
Vuk Bojović, direktor zoo vrta kaže da je preseljenje „van pameti“.
- Kažu da su životinje u strahu i da nemaju dovoljno prostora. Da se malo više razumeju, znali bi da se životinje pod stresom ne mogu razmnožavati, a kod nas je, hvala Bogu, svake godine sve više mladunčadi - kaže Bojović i pita: „Pričaju da tramvaji uznemiravaju životinje. A šta će biti sa avionima u Surčinu?“
Posetioci koje smo zatekli u nedelju u „Vrtu dobre nade“ imali su podeljeno mišljenje:
- Ma kakav Surčin, ko će da ide tamo?! Često dolazim u „vrt“, a otkada mi se rodila unuka Melita, gotovo svaki dan smo ovde - kaže Anđelija Radovanović (67), i dodaje da ako životinje treba negde da se presele, onda je to Košutnjak.
Slično nam je rekao i Miodrag Kovačević, deda trogodišnjeg Dušana:
- Svi „zatvori“ su za životnije nehumani. Ovde ih barem možemo videti. Pitam se samo koja će ekskurzija otići u Surčin da poseti zoološki vrt?! - pomalo ljutito priča Miodrag.
Međutim, Predrag Vukoičić, sa kćerkom Sofijom i njenom drugaricom Sarom, juče je prolazio istim „avenijama“ kao i Miodrag, ali misli drugačije.
- Ovde je mnogo zagađeno za život životinja. Mislim da je pravi potez da se prebace u Surčin. Istina je da bi ih ređe posećivali, ali bi ih sigurno videli veselije - objašnjava Predrag.
Dakle, ZOO bi trebalo da se gradi, praktično, kod Bloka 45 što nije isto kao kad kažete Surčin. OK, taj deo pripada opštini Surčin, ali će praktično biti preko puta Ade. Evo, i lik priča o avionima, kao da će se graditi odmah uz kargo centar :) . Moguće je da avioni tuda preleću (to ne znam), ali aerodrom sigurno nije u blizini.
Biće mi drago i ako ostvare ovo što pričaju o velikom parku, ali se plašim da su to sve predizborna obećanja.
 
dragan":mejtbsju je napisao(la):
Odatle počinje opš.Surčin koja ima čitavo 'donje polje' do Save.Tu su bašte i 1.zadruga.
Ima mesta za 4-5 ZOO-ovova. :D......između N.Bgd i Obilaznice.
400aaj2.jpg
To rešenja je najbolje i najbliže Centru, tj. avalskom Bgd., a ima dosta mesta.
Mogu da se produže tramvajske linije 7, 7L, 9 i 11 do parka i zoo-vrta, a kad se izgradi most na Adi, biće još bliže doći UMP-om.
 
"jelenabg"":2zszgi9z je napisao(la):
Moguće je da avioni tuda preleću (to ne znam), ali aerodrom sigurno nije u blizini.
Preleću, živim u blizini, često vozim bicikl tim delom, dosta se čuju avioni. Avioni se čuju u obližnjim blokovima.
 
^^^^
Tačno.....preleću i čuju se malo..

a, mnogo ređe i manje od tramvaja i automobila..

kod Kalemegdana u sadašnjem ZOO-u.
 
Vrh