Šta je novo?

Ekologija i saobracaj

Matt

Advanced
Učlanjen(a)
14.11.2007.
Poruke
3.167
Pohvaljen
4
Lokacija
Batajnica
Tema je uza od mnogih ovde, pa ce se mozda i sadrzaj delimicno poklapati. Ali ipak, prevoz je najvidljiviji, ljudima fizicki najblizi izvor kontaminacije, a mogucnosti u vezi sa promenom navika su vrlo velike.

1. Upotreba ekoloskog goriva
2. Upotreba elektricne energije
3. Bicikli
4. Zicare
5. Recni prevoz
6. Bolja organizacija linija JGPP-a
7. Bolja organizacija privatnog prevoza (povezi vise ljudi)
8. Demotivisanje ulaska privatnim motornim vozilima u centralne gradske zone
9. Prosirivanje tramvajskih, trolejbuskih, zeleznickih kapaciteta
10. Dodatne takse za motorna vozila i gorivo
11. Pesacke zone



Ovo su samo neki od aspekata koje bi trebalo imati u vidu u izlaganju problema i predlaganju resenja.

Na primer, ja smatram da bi u prvoj narednoj nabavci vozila za potrebe GSP-a trebalo naruciti nekoliko desetina vozila manjeg kapaciteta, tzv. midibusi. Za sada se za linije sa manjim brojem putnika angazuje privatnik koji poseduje takva vozila, ali, koliko sam upucen, Direkcija za javni prevoz smatra efikasnijim da na nekim drugim linijama saobracaju vozila GSP-a, nego da se pare daju privatnicima. Efikasnije sa stanovista birokratije. Ali takva vozila trose vise energije, ispustaju vise gasova, stvaraju vecu buku, zauzimaju veci prostor...

Primer takvih linija: 76, 606, 69, 87, 57, 35L, 38, 44, 705, 110... Moguce je da za neku od njih gresim, ali pretpostavljam da su upravo one nerentabilne i neefikasne sa postojecim vozilima.
 
Ima nade za Beograd i Beogradjane dok u njemu ima ljudi koji ovako misle, ipak pre svega potrebno je da neko shvati da nece zivot stati ako tockovi prestanu da se kotrljaju, bar ne svuda!
 
Врло добар концепт, али ово је на веееома дуги период, не знам уопште када ће се ове ставке све поклопљене заједно остварити. Има наде, али треба времена, пуно времена.
 
Ptice koje pevaju, deca koja se igraju i oni kojima je sve lepo dok zajedno idu, to je ulica u koju se vratio zivot !
 
Mislim da treba potpuno odvojeno posmatrati javni i privatni motorni saobraćaj u gradu.
Javni saobraćaj odradi preko 70% posla i pri tom je odgovoran za vrlo mali deo zagađenja. Dakle idealna prilika za primenu Pareto principa.

Zato javni prevoz treba pre svega da bude funkcionalan i snažan kako bi ga koristio što veći broj ljudi. I ja ne bih GSP uopšte opterećivao biodizelom, strujom i sličnim ekološkim konceptima ukoliko bi ta primena pravila bilo kakav problem na temu funkcionalnosti. Tramvaje i trolejbuse bih ukinuo, njihov posao bi radili autobusi, i radili bi ga brže, pouzdanije i fleksibilnije (takođe, njihove putanje bi mogle biti bolje optimizovane), i samim tim bi privukli veći broj ljudi da se voze javnim umesto privatnim prevozom, tako da bi ekološki neto efekat ove promene bio pozitivan.

S druge strane, privatni (lični) motorni prevoz kroz grad je direktni krivac za praktično svu gužvu, buku i zagađenje u gradu. Tako da je intenzivno demotivisanje ljudi da koriste svoje automobile po gradu rešenje praktično svih saobraćajnih, a i ostalih problema koje si pomenuo.
I nije uopšte teško izvesti to demotivisanje, iako mnogi tvrde suprotno.
Takse za posedovanje vozila i gorivo pogađaju podjednako i vozila koja se voze kroz grad, i ona koja ordiniraju van grada, tako da je to dosta nezgodno rešenje. Kvalitetno rešenje bi se sasvim konkretno odnosilo na korišćenje automobila u gradu.
Trebalo bi za početak prestati tolerisati njihovo intenzivno kršenje propisa. Čujem da se poslednjih par godina (ja sam se odselio pre više od 3 godine) poštuju žutu trake, i drago mi je ako je stvarno tako. Zatim, trebalo bi ih posklanjati sa trotoara i omogućiti ljudima da udobno i bezbedno hodaju kroz grad. Ova mera bi verovatno značajno smanjila broj vozila po gradu jer dosta njih ne želi da plaća parking, i to bi već bio veliki korak napred. A ako ne bi bio dovoljno veliki, trebalo bi postepeno ukidati subvencionisana (najčešće i potpuno besplatna) parking mesta, pre svega u širem centru grada.
I to je to, sve ostalo su sitnice i lako bi se nadovezale na prethodni pasus. Recimo, pošto bi saobraćaj bio rasterećenij, mogli bi ukinuti dosta semafora, i tako dodatno smanjiti potrošnju goriva i vremena po gradu. Dalje, bilo bi mnogo lakše neke (mnoge) ulice zatvoriti za motorni saobraćaj (ostaviti eventualno traku za saobraćaj vozila na ljudski pogon). A i gradski autobusi bi se zbog manje gužve kretali brže, i tako bismo dobili češće polaske bez ikakvih ulaganja u GSP.

Rečni prevoz bi verovatno mogao da bude zanimljiva atrakcija, ali je spor i sigurno ga ne bi mnogo ljudi koristilo svaki dan.
 
1.Ulaganje u gradnju Metro sistema pod hitno
2.@zmau,Ukidanje tramvaja i trola? To je sasvim suprotno od onoga što se radi u svetu,šinska vozila i trole se vraćaju na velika vrata i postaju sveti gral..
Masdasr-CO2.jpg

images
ImreSoltDubaiPhotos157.jpg
200-e1266343114554.jpg

106438713.gif
 
Upravo ovde ekologija trpi zbog sukoba dobrih ideja ,tramvaja i metroa
Trolebus tramvaj i metro su odlična ekološka vozila i treba ih posmatrati da se dopunjuju
trenutno su se snage pollarizovale i koče jedna drugu

Izduvni gasovi čije delovanje je naj vidljive po stanju fasada, prosuto motorno ulje koje je uočljivo samo kad padne kiša
u danima bez vetra prave magle smoga i dalje nas opterecuju isto kao pre par godina
upravo zbog ne širenja pokrivenosti takvim dobrim ekološkim saobracajnim sredstvima.

Vreme je da se sukobi obustave snage udruže i da vidimo u odnosu na mogucnosti nove kilometre širenja pokrivenosti elektro vozila :)
 
Trolebus tramvaj i metro su odlična ekološka vozila
Pazi, pojam ekologije se odnosi na okolinu, a u tu okolinu spada i obrenovačka termoelektrana.
Ustvari, nisam protiv izmeštanja fosilnih paljevina iz grada, ali trebalo bi stvari posmatrati u realnom kontekstu. A u njemu - kao što rekoh - glavni problem je preterano postojanje pojedinačnog motornog prevoza i u njegovoj redukciji je poenta.
Tek kad bi taj problem bio rešen, odnosno kad bi broj automobila u gradu bio istog reda veličine kao broj autobusa/tramvaja, onda bi imalo smisla razmišljati o tome da je autobus prljavij od tramvaja. Ali tad verovatno više ni ti ni ja ne bi primećivali nikakav problem, jer bi bio mizeran. I, da, ni metro nam ne bi trebao, jer bi površinski prevoz bio izvanredno funkcionalan.

U svetu se rade razne stvari, u raznim kontekstima i sa raznim rezultatima, i ne bih svet baš prihvatao kao nekakav argument.

upravo zbog ne širenja pokrivenosti takvim dobrim ekološkim saobracajnim sredstvima
Aman, je l ti stvarno misliš da grad smrdi zato što smrde autobusi ?
 
Razvoj trolejbuskog i tamvajskog saobracaja trpi zbog cekanja metroa, a kako je ocigledno i svima nama koji znamo da je uvodjenje metroa samo dovrsavanje jednog nepohodnog sastavnog dela mehanizma grada, sustinski vaznog za zdravu zivotnu sredinu, da taj gospodin nece tako brzo stici, neophodno je da se pocne sa razvojem nezavisnih i brzih trasa tramvaja i trolejbusa koje ce dopunjavati buduce metro trase i sluziti dok on ne postane stvarnost.

Za takve trase postoje uslovi, posebno na Novom Beogradu.

Prva linija teskog metroa bi trebalo da bude vertikala na pravcu Terazije - Banovo brdo, Vidikovac. Ona bi visoku popunjenost obezbedila dopunom sa tri trase nezavisnih tramvajskih linija sa kojih bi se presedalo na metro na stanicama Hipodrom, Sajam, Prokop i Terazije.

Tu trasu bi presecale tri horizontalne trase nezavisnog tramvaja, na pravcima, Blok 45 - Konjarnik i Bezanijska kosa - Rakovica i treca trasa na pravcu Nova galenika - Visnjica. Sve bi bile pretezno iznad tla, ne na stubovima, sa jednim brojem stanica ispod tla. Te nove trase bi sa Novog Beograda prelazile u stari novim mostom na Adi i isle dalje novim pravcima. pre svega duz Auto puta, ali i starim trasama kao sto je obnovljeni Bulevar K.A. do Mirjeva.

Trolejbus bi trebalo da se prebaci i na Novi Beograd i poveze Novi grad jednom linijom i Bezanijsku kosu drugom, trasom koja bi isla sredisnjim delovima Novog beograda.

U delovima Beograda bi trebalo da nove trolejbuske trase povezu Konjarnik i Vidikovac, trasom autobusa 50.
Trebalo bi povezati i sadasnje trase u ul. D. Tucovica i V. Ilica. To bi omogucilo da se trasa od V. Ilica do Slavije i Terazija ukine.
 
Da se ja pitam :D trebalo vi ovo

1) Autobusi na metan
2) Metro
3) Trole
4) Tramvaji
5) povezivati periferiju s periferijom tj zaobilaziti centar
6) Posumljavati zelene povrsine i zamenjivati asfalt travnatim povrsinama gde je god moguce jer asfalt apsorbuje toplotu pa je leti sparno a plus drvece proizvodi kiseonik i mnogo je bolji buko izolator od bilo koje izmisljotine
7) Praviti anaerobne digestore i metan tj cng
8) Biodizel od odpadnih masti
9) povezati toplovodnu mrezu s obrenovackom termocentralom
10) Prikupljati otpad i djubre i vrsiti sortiranje
11) Spaljivati otpadni papir zimi u toplanama i ne kupovati preskup gas
12) vodene zavese leti jer je isplativije nego klima...
13) nauciti se stednji i efikasnijem iskoriscjavanju prirodnih resursa na ekoloski prihvatljiv nacin
14) Vetrogeneratori
15) Solarni paneli
 
Da oživimo temu. Evo šta se radi u Sidneju, gradu koji prednjači u eko-logičnim rešenjima:

T-XmPA4z0V86OKN5HmEaicI4Nk6488buBdvjfDaipxE=w531-h357-no


http://upriser.com/posts/australia-reveals-the-worlds-first-solar-powered-e-paper-traffic-signs

Širom grada instalirani su displeji, koji rade na tehnologiji elektronskog papira. Američki dizajneri displeja i slovenački softveraši usavršili su jednostavnu i robusnu platformu. Displeji se napajaju isključivo sunčevom energijom, kada miruju troše nula energije - gradski resursi ostaju netaknuti (tako se to tamo formuliše).

Informacije na displeje idu putem 3G mreže, takozvani real time info-system, plus programiranje u realnom vremenu.
 
А ево како у Кини брину о очувању природе тј. природних лепота. Ни мање ни више него магистрални пут преко воде. Изузетно лепо и смело. Мада у наслову кажу "аутопут" али је ово далеко од аутопута. Оставио сам и коментар, да је ово ипак магистрални пут 1+1, а не аутопут.

Кинески ауто-пут четири и по километра преко реке
ПОНЕДЕЉАК, 17. АВГ 2015, 14:33 -> 18:04
У планинском делу централне кинеске провинције Хубеj, за саобраћај је отворен невероватан ауто-пут преко воде. Осмишљен је како би се избегло било какво наношење штете екологији тог простора
Цео ауто-пут, први такве врсте у Кини, дуг је 10,9 километара, а изнад воде налазе се 4,4 километра.




http://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/501/.html
 
Meni nekako ekologija i saobraćaj ne idu zajedno.

Gde odu svi izduvni gasovi? I reka je verovatno poremećena ovim stubovima, a kranovi koji su ovo gradili sigurno nisu radili na solarnu energiju.

No, daleko od toga da nipodoštavam ovaj put. Svaka im čast na ovome, zaista originalno, a nadam se i praktično.
 
ali preko mosta je non stop puna linija tako da ako se nađete iza nekog sporog vozila načekaćete se dok ga preteknete.
 
U pripremi prvi srpski električni automobil

Prvi srpski automobil na električni pogon mogao bi biti predstavljen već na idućem sajmu automobila u Beogradu, 2017, uveren je osnivač Međunarodne grupe elektronskih eksperata (IEEG) Slavko Vujović.



Na predstavljanju projekta razvoja prvoj električnog automobila Srbije on je rekao da, pošto je završeno testiranje elektronmagnetnih motora i sistema upravljanja baterijama može da se očekuje da će prototip biti završen za šest meseci.

„Sve je istestirano i nadamo se da će za šest meseci industrijski model biti pripremljen za proizvodnju“, ukazao je Vujović.

On je kazao da su planirane i prve stanice za dopunu pogonskih baterija elektromobila u Staroj Pazovi, ali napominje da su trenutno problem u razvoju električnog automobila standardizacija i registracija. Sve komponente, kako ističe, moraju da se standardizuju i prenesu na domaća preduzeća, kako bi se zaposlila autoindustrijska u Srbiji sa novim, inovativnim programom koji svet traži.
Vujović je podsetio da je u nekim zemljama već svaki treći automobil na električni pogon, a da je to postignuto kroz razne stimulacije, pa je neophodno da se iste mere primene i kod nas.

On je najavio da će se sve komponente - "šasija", elektromagnetni motori, sistem za upravljanje baterijom izrađivati u Srbiji, a da će se samo baterije proizvoditi u saradnji sa Nemcima. Kada je reč o ceni Vujović je istakao da električni automobil mora biti komercijalan i, ako ne konkurentniji od običnih, mora barem ići u korak sa njima.

Program razvoja prvog srpskog električnog automobila, kako je naglasio, koristi domaće resurse, pre svega znanje i ljude.

Predsednik Odbora za ekologiju i zakonodavstvo u Privrednoj komori Srbije, Siniša Mitrović, rekao je da je samo pitanje vremena kada će 80 odsto stanovništva voziti električne automobile, dodajući da tehnologija brzo napreduje, i više nije pitanje da li to želimo, već da moramo da se prilagodimo. Prema njegovim rečima, danas je saobraćaj velika industrijska grana, koja generiše ogromne količine opasnih supstanci.

Zbog toga je vreme da država stimuliše proizvodnju električnog vozila, poručio je Mitrović dodajući da kod nas još ne postoji nijedna stanica za dopunu pogonskih baterija na elektromobilima, a PKS u tome, kao i automobilima na električni pogon, vidi veliku investicionu šansu.


Foto: Tanjug
Foto: Tanjug
Šef projekta, Goran Janković, rekao je da su u IEEG razvili sopstveni koncept elektromagnetnog motora. Formiran je tim koji radi na razvoju i usavršavanju postojećih baterija, dodajući da je trenutno problem što brzo punjenje smanjuje vek baterije.

„Paralelno sa razvojem baterije razmišljamo i o dizajnu, koji treba u startu da bude nešto prepoznatljivo, što sadrži srpski identitet“, smatra Janković. On je rekao da Srbija, kada naftni lobi bude pokleknuo i dopustio vozila na struju, mora biti spremna za tu utakmicu.


Izvor B92

http://www.b92.net/automobili/vesti.php ... id=1110599
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=344936#p344936:g95w996l je napisao(la):
Гага » 17 Aug 2015 11:52 pm[/url]":g95w996l]
Кинески ауто-пут четири и по километра преко реке
ПОНЕДЕЉАК, 17. АВГ 2015, 14:33 -> 18:04
У планинском делу централне кинеске провинције Хубеj, за саобраћај је отворен невероватан ауто-пут преко воде. Осмишљен је како би се избегло било какво наношење штете екологији тог простора
Цео ауто-пут, први такве врсте у Кини, дуг је 10,9 километара, а изнад воде налазе се 4,4 километра.
A evo neki majstor vec obilazi preko pune :bash:
 
Kad smo kod ekologije i saobracaja imam sledece pitanje:
Zasto u Srbiji ne postoji Bioetanol (a ima ga u svim drugim zemljama evrope) popularno gorivo pod nazivom E85?

Kao prvo to gorivo je mnogo manje stetno od bezolovnog sto 95 sto 98
Kao drugo, kosta znatno jeftinije: 0.70 centi po litru.
Kao trece uzimajuci u obzir da u Srbiji vise od polovine stanovnistva vozi benzince, Bioetanol bi naisao na veliko interesovanje srpskih vozaca.
Kao cetvrto pojacava konjazu automobila sbog njegovih specificnosti sagorevanja.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=377421#p377421:1jkphqlg je napisao(la):
spatiotecte » Uto Mar 22, 2016 6:08 pm[/url]":1jkphqlg]Kad smo kod ekologije i saobracaja imam sledece pitanje:
Zasto u Srbiji ne postoji Bioetanol (a ima ga u svim drugim zemljama evrope) popularno gorivo pod nazivom E85?

Kao prvo to gorivo je mnogo manje stetno od bezolovnog sto 95 sto 98
Kao drugo, kosta znatno jeftinije: 0.70 centi po litru.
Kao trece uzimajuci u obzir da u Srbiji vise od polovine stanovnistva vozi benzince, Bioetanol bi naisao na veliko interesovanje srpskih vozaca.
Kao cetvrto pojacava konjazu automobila sbog njegovih specificnosti sagorevanja.

Jako interesantno...i mene zanima ?
 
Разлог никако није избегавање штете екологији како тумачи новинар, јер пут усред реке, изгледа чудесно, али неприродно.

Прави разлог је - уштеда.
Како се само тога нису сетили у време братства и јединства, сада би имали ауто пут и сплавове уз пут.
 
Vrh