Šta je novo?

Kolektori otpadnih voda Beograda

boca-ica

Professional
Učlanjen(a)
02.04.2010.
Poruke
10.169
Pohvaljen
5.003
С ТРАТЕГИЈА РАЗВОЈА ГРАДА БЕОГРАДА
Март 2011. Урбанистички завод Београда и ПАЛГО центар

Приоритетни пројекат 6.10:
Решење каналисања отпадних вода као дела опште санитације Београда
Неповољна ситуација у домену одвођења отпадних вода са територије града упућује на
тражење целовитих, дугорочних решења које би каналисање отпадних вода третирало
као део опште санитације града, уз избегавање активности које изазивају негативне
утицаје на природну околину, смањивање утрошка енергије, смањивање свих облика
загађења и тако даље.
Рок извршења:2011–2016. година
Извор финансирања: Буџет Града, кредитна средства,донације
Одговорност:Дирекција за грађевинско земљиште

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Dunav prolazi kroz centar evrope i u njega se ulivaju veliki broj reka. U sve te reka ukljucujuci i u Dunav se ulivaju kanalizacije ogromnog broja gradova Evrope. Evropa ima oko 710 000 000 stanovnika i ako uzmemo da od toga 400 000 000 ljudi svoj WC isprazni u Dunavu, odnosno u neke druge reke koje posle manje vise se sliju u Dunav onda mozemo lako zakljuciti da veliki procenat vode u Dunavu je u stvari kanalizacija, pogotovu u letnjim mesecima kad je jako malo kise.
Znaci evo racunice: 400 000 000 ljudi u proseku naprave 2Kg fekalija. Znaci 2*400 000 000 = 800 000 000kg fekalija u toku jednog dana prodje Dunavom. E sad tu treba dodati i industrijske toksicne vode, onda vode koje se slivaju sa puteva i gratskih povrsina koje su kolicinski daleko vece od fekalskih voda !!! Znaci slobo mozemo fekalske vode pomnoziti sa 100 da bi smo dobili pravu kolicinu kanalizacijske vode u Dunavu. Znaci 800 000 000 * 100 = 80 000 000 000 kg.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Na dve obale Dunava, Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda investira u gradski sistem kanalizacije. U projekatu komunalne infrastrukture Beograda, ključna mesta zauzimaju Interceptor na delu tunela “Višnjica” i Zrenjaninski kolektor. Za izgradnju Interceptora angažovano je G.P. “Hidrotehnika-Hidroenergetika” -domaca firma iz Beograda, dok je Zrenjaninski kolektor poveren preduzeću “Novkol”- vecinski vlasnik Francuska firma iz Surčina.
Izvor http://www.ekapija.com/website/sr/page/85502
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Kanalisanost Beogradskog područja
u užem području grada 75% fekalne mreže i 65% kišne mreže
u širem području grada 54% fekalne mreže i 47% kišne mreže
Ceo sistem pokriva oko 150 km gradske površine. Za godinu dana evakuiše se fekalnom mrežom oko 200 000 000 m3 sanitarne vode i 60 000 000 m kišne. , sve upotrebljene vode se izlivaju u Dunav i Savu kroz 29 izliva. Izvor: http://www.bvk.rs/o_kanalizaciji.htm

Tunel "Višnjica" je deonica od 6.772 metara i prostire se od Slanačkog puta u zoni Rospi Ćuprije, ispod Višnjičkog brda do obale Dunavca kod Velikog Sela. Visina nadsloja kreće se oko 15 metara na početku tunela, da bi na preostalom delu trase dostizala i do 200 metara u odnosu na vrh Višnjičkog brda. Na osnovu izvršenih analiza usvojen je prečnik kolektora Ø 4.0 m sa padom 0.5 promila.
Kolektor INTERCEPTOR Ušće-Veliko Selo je predviđen kao rešenje za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda i dela atmosferskih voda iz centralnog beogradskog kanalizacionog sistema, uključujući Novi Beograd i Zemun, koje bi se prikupljale i odvodile nizvodno od grada u Dunav. Ukupna dužina Interceptora iznosi 12639 m i proteže se od crpne stanice "Ušće" do budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda "Veliko Selo". Slivna površina Interceptora iznosi oko 28000 hektara na kome danas živi procenjuje se oko 1150000 građana.
Izvor: http://www.hidrotehnika.rs/srbija/tunel-interceptor/
_________________________________________________________________________________________
Prečišćavanje otpadne vode se vrši biološkom metodom aktivnog mulja u biološkim aeracionim bazenima. Nakon odvajanja vode od mulja u naknadnim taložnicima deo mulja se kao recirkularni mulj vraća u aeracione bazene, a deo izbacuje kao višak na deponiju mulja. Kvalitet mulja u aeracionim bazenima i recirkularnog mulja se svakodnevno prati i procenjuje fizičko - hemijskim i biološkim metodama kontrole. Biološki metodi kontrole se baziraju na mikroskopskom posmatranju flokula mulja, i na kvalitativnom i kvantitativnom određivanju populacija mikroorganizama aktivnog mulja.
__________________________________________________________________________________________
Nadam se da je dovoljno za uvod u temu :) a ima još podataka, neki su svima jasni, a neki podaci i radnje su vrlo mutni....

Pokušacu da postavim i po neku sliku koja je vec objavljene (moze i pomoc jer nisam jos sve oko postavljanja slika savladao)
http://i55.tinypic.com/2vnl37n.jpg
by HoRuS
 
evo ti + :)
Super, nadam se da ce biti nesto od svega toga, jednog dana.
Ostaje nam da pratimo, i pokusamo da naucimo sto vise o ovom problemu.
 
@
Kolektor INTERCEPTOR Ušće-Veliko Selo je predviđen kao rešenje za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda i dela atmosferskih voda iz centralnog beogradskog kanalizacionog sistema, uključujući Novi Beograd i Zemun, koje bi se prikupljale i odvodile nizvodno od grada u Dunav.

није ми јасно зашто би се заједно прикупљале отпадне и атмосферске воде.
 
orion":3r9cm520 je napisao(la):
@
Kolektor INTERCEPTOR Ušće-Veliko Selo je predviđen kao rešenje za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda i dela atmosferskih voda iz centralnog beogradskog kanalizacionog sistema, uključujući Novi Beograd i Zemun, koje bi se prikupljale i odvodile nizvodno od grada u Dunav.

није ми јасно зашто би се заједно прикупљале отпадне и атмосферске воде.
Pa valjda je jeftinije ?
 
Koлико ја знам граћанима није дозвољено да воду из олука спроводе у канализацију и због тога правим аналогију са овим. Иначе сматрам да је само одвођење атмосферских вода одрађено доста траљаво иако је то једноставно бар тамо где су широке улице а крај је равничарски помоћу система канала. Ово није толика инвестиција колика се штета прави тиме што вода лежи на улицама па се пут брже оштети. И кад се нешто ради ради се у организацији грађана па су то углавном нека половична решења.
 
orion":2jby7p6r je napisao(la):
Koлико ја знам граћанима није дозвољено да воду из олука спроводе у канализацију и због тога правим аналогију са овим. Иначе сматрам да је само одвођење атмосферских вода одрађено доста траљаво иако је то једноставно бар тамо где су широке улице а крај је равничарски помоћу система канала. Ово није толика инвестиција колика се штета прави тиме што вода лежи на улицама па се пут брже оштети. И кад се нешто ради ради се у организацији грађана па су то углавном нека половична решења.
Ne razumem, kako mislis nije dozvoljeno ? Pa gde ce gradjani sa tolikom vodom ?
 
Па има логике да није дозвољено, атмосферска вода се сматра чистом и без потребе би оптерећавала канализацију. Да је среће она би се сакупљала па се после користила као техничка вода.
Ево један позитиван пример: поуздано знам да аутопраонама у Русији није дозвољено да воду после прања аутомобила спроводе у канализацију (а бар они имају и воде и простора за отпад). Вода после прања иде у резервоар у ком се таложе крупне честице а масноће се таложе на површини и оне се такође одвајају, на овај начин вода се користи више пута.
 
orion":1hxhl4mc je napisao(la):
Па има логике да није дозвољено, атмосферска вода се сматра чистом и без потребе би оптерећавала канализацију. Да је среће она би се сакупљала па се после користила као техничка вода.
Ево један позитиван пример: поуздано знам да аутопраонама у Русији није дозвољено да воду после прања аутомобила спроводе у канализацију (а бар они имају и воде и простора за отпад). Вода после прања иде у резервоар у ком се таложе крупне честице а масноће се таложе на површини и оне се такође одвајају, на овај начин вода се користи више пута.
Ne sumnjam da u Svedskoj sve to drugacije rade, ali kod nas.
Kod nas ne moze da se kaze da je atmosfersak voda koja se nakupi putem slivnika cista, ipak se menja ulje nasred ulice, niko nikada nije platio kaznu za takav prekrsaj. Pogledaj automehanicarske radnje, otpade, pitaj ih gde bacaju (ono sto ne spale tokom zime) uljie, antifriz,...
Svako pere kola nasred ulice, cime hoce, i sta hoce.
 
Bulevarac wrote: ,, .....Ne sumnjam da u Svedskoj sve to drugacije rade, ali kod nas.,,

Tamo sigurno imaju i UV obradu pre ispuštanja u vodotok ,
ovde nisam nigde našao, verovatno što generalno sva ta postrojenja, bukvalno jedu struju ,pa gledaju da uštede gde god može,
pitanje i jeste dali ce mo i mi imati u tom postrojenju UV obradu, pre uliva u Dunav. Tako da stvarno stoji...,,ali kod nas..,,
UV obrada nije bezveze uvedena

@Milisav
Dobro došao na ovu temu, verovatno zbog važnosti i grandioznosti samog projekta nisi stigao da pročitaš uvodni post , :) nema, veze :kk:
bitna je dobra volja , nadam se da ceš sa nekoliko dobrih priloga pomoći u isticanju važnosti samog problema kojim se ova tema bavi :)
naročito što je i meni materija nedovoljno poznata , pa tako istraživanjem ja a i drugi polako otkrivamo... :)
 
Uglavnom dosadašnji sistemi su do 50.000 stanovnika a veci su stvarno retkost a i većina tih mega-postrojenja su na morskoj obali
Slana voda ima druge karakteristike , više kiseonika, joda.... tako da ne postoji opasnost od zaraze Zbog zagađenja nije retka pojava ,,cvetanja mora,, .Na Palicu (Subotica) postoji sličan sistem a danas pokazuju se znaci velikih promena na samom Paličkom jezeru
koje je naravno slatkovodno.... :rolleyes:
 
SRBIJA | PONEDELJAK 18.04.2011 | 18:53
Dulić: Za vode treba 5,5 mlrd. evra
IZVOR: TANJUG
Ohrid -- Srbija do 2013. treba da uloži 5,5 milijardi evra u izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda i komunalne sisteme za očuvanje voda.
19873198464d9c2cdc09706583889524_orig.jpg


Ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Oliver Dulić je rekao da bi time Srbija uskladila propise u toj oblasti sa evropskim i ispunila uslove za pridruživanje EU.

"Srbija je u lošoj situaciji, nedostaju joj materijalna sredstva, planovi i projekti za izgradnju postrojenja za prečišćavanje voda", rekao je Dulić.

On je naglasio da sve zemlje u okruženju treba da naprave projekat kojim bi privukli novac od EU i drugih donatora za izgradnju regionalnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Dulić je ukazao da su najveći zagađivači vode poljoprivreda i divlje deponije, kao i da se najveća količina otpadnih voda, koja se generiše u srpskim domaćinstvima, prečišćava na neprihvatljiv način, dok samo 35 odsto domaćstava ima kanalizacionu mrežu.

Ministar smatra da je neophodno da Srbija učestvuje na ovakvim skupovima i razvija saradnju sa okolnim zemljama, pošto 90 odsto voda koje prolaze kroz njenu teritoriju i koriste se za piće i u duge svrhe, dolazi iz drugih zemalja.

info sa - http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2011&mm=04&dd=18&nav_id=506986

p.s. izvinjavam se svima koje uznemirava fortografija CMS Dulica, ali je tako na originalnoj vesti. :rolleyes:
 
Stanovnici Surčina do kraja godine dobiće kanalizaciju »
18. April. 2011 | 19:06, Izvor : Studio B, link: http://www.studiob.rs/info/vest.php?id=63482


U glavnoj ulici u Surčinu počela je izgradnja kanalizacione mreže. Projekat izgradnje vredan 400 miliona dinara, na osnovu Zakona za podsticaj građevinske industrije Srbije, republika i grad finansiraju sa po 50 odsto.

Još pre 3 godine opština Surčin počela je inicijativu za izgradnju kanalizacione mreže, i to je kako kaže predsednik te opštine Vojislav Janošević, bila prava avantura i rizik.

Za gradjane Surčina izgradnja kanalizacije je pitanje svih pitanja. Oni su se privremeno snašli izgradnjom septičkih jama. Međutim, posle većih padavina to rešenje postaje novi problem, jer se fekalne vode izlivaju na ulice.

Opština Surčin raspisala je i tender za izgradnju sekundarne kanalizacione mreže, koja će uskoro početi da se gradi i u drugim ulicama, ali i u 7 okolnih sela. Iako je postojala neverica, sada, kada su radovi uveliko počeli u glavnoj ulici, pored ranije 6.500 potpisanih ugovora ima i 2 500 novih! Novac koji su građani ranije uplaćivali iskorišćen je za izradu projekata za izgradnju kanalizacije.

Opština je otvorila i kancelariju za kanalizaciju, a Janošević kaže da je njegov telefon 24 sata na raspolaganju za sva pitanja, jer kako navodi, opština bez saradnje s gradjanima taj istorijski posao ne može da uradi. :) Kad sistem za 3, 4 godine bude završen u svih 7 sela
u rečni kanal će se vratiti ribe, žabe, divlje patke, na čemu gradska opština Surčin i insistira jer želi da se bavi turizmom. A biće i jedina opština u Srbiji koja ima čistu sredinu na čitavoj teritoriji. :) :kk:
 
Mala industriska postrojenja u Beogradu treba da imaju betonsku jamu za otpadne vode koje bi se tu adekvatno preko rešetka, taložnika, flotatora mehanički delomično oslobađale otrovnh sastojaka Povremeno po izvršenoj neutralizaciji iste praznile
Uglavnom naša mala prrivredna postrojenja nemaju ih vec su direktno povezane na kanalizacioni sistem Beograda.
Posedovsnje istih je neophodno zbog mešanja atmosverskih i otpadnih voda i istoj toj kanalizacionoj mreži Bgd.
Ne retko zbog povecanih padavina niže Beogradske ulice pa i delovi naselja su pod takvom ,,miksovanom ,,vodom
evo i slike takvih situacija


Uploaded with ImageShack.us

U običajenoj situaciji tako zatrovane vode izlivaju se u Savu i Dunav evo i slike kako to izgleda



Uploaded with ImageShack.us

Prvi korak bi bio uvođenje monitoringa na nivou grada Beograda.
Nedavno Topčiderska reka je bila plave boje to je lako moglo da se spreči samim postojanjem monitoringa na gradskom nivou, ovako kad ga nema, dešavaju se katastrofalne stvari , koje ne samo da povremeno uništavaju ekologiju voda i pribalja, nego mogu u gore navedeniom sitacijama kao na slici da ugrožavaju i stanovništvo Beograda
 
Ulični slivnici često trpe razna opterecenja i oštecenja. Neophodno iste usaditi delimično ili potpuno u ivčnjake kako bi bili manje izloženi .
U nekim Beogradskim ulicama je to vec urađeno ..... a prilikom popravke slivinika u drugim ulicama ,zamenjuju se istim modelom umesto kada se vec radi ugraditi novi ,,usađen ili delimično usađen ,, slivnik.

Ne retko na strarim postojećim slivnicima ,zbog nastalih oštečenja pa čak i krađa, jesu mesta velike opasnosti po vozila i po ljude
a samom pozicijom uvek ometaju i redovno održavanje saobracajne trake u kojoj se i nalaze
Evo nekih rešenja uličnih slivnika :)




Uploaded with ImageShack.us



Uploaded with ImageShack.us



Uploaded with ImageShack.us



Uploaded with ImageShack.us



Uploaded with ImageShack.us





Uploaded with ImageShack.us


A za parkove i ostale javne površine



Uploaded with ImageShack.us
 
Potreba za ozbiljnijem pristupu regulisanje stanja opisuje gotovo totalni haos u svemu što je vezano za Bgd kanalizaciju
poslednji primer iznosi blic:

"Vodovod" tuži Opštinu Zemun - poplave prete naselju
Maja Keranović | 20. 04. 2011.

Iz opštine Zemun danas je saopšteno da su u Altini završeni radovi na priključenju cevi na kolektor,
čime će biti olakšano odvođenje podzemnih i atmosferskih voda sa površine zemlje.

U JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija“ kažu da će podneti krivične prijave protiv svih odgovornih iz te opštine, kao i izvođača radova jer bi "nelegalno priključenje naselja veličine kao Altina" na njega od poplava "bila ugrožena teritorija naselja Zemun, i naselje Zemun polje"..........

izvor http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/249325/Vodovod--tuzi-Opstinu-Zemun--poplave-prete-naselju
 
Горепостављени сливници су одлично решење из много разлога.
У Београду су такви сливници, колико ја знам, само у улици Краља Милана/Теразије/. Наравно, изабра је неприкладам модел, јер су оштећења око сливника иста, као и код "стандардних" модела. То се дешава, јер су траке исувише уске, па возила јавног превоза свакако каче чак и такав модел сливника.

Претпостављам, да су ивични модели, скупљи од хоризонталних. Међути, ивични сливници нису потребни свуда по граду. На НБГ, где су траке довољно широке, и возила не каче сливнике, могу да се и даље постављају хоризонтални модели. Међутим, у уским улицама старог дела града је неопходно приликом реконструкција, мењати моделе сливника.
Приоритетни правци би требало а буду на трасама тролејбуског саобраћаја, из два разлога:
- јер је тролејбус, због контактне мреже, најосетљивији на труцкања,
- јер је ГСП заменио целокупни тролјбуски парк, и требало би чинити све, да се та возила, што више чубају. Поготово, што смо сви сведоци њихове стартности, а и осетљивости нископодних шасија на рупчаге.
 
Ove jeseni navršava se deset godina od ovog teksta , koj prilažem radi poređenja sa današnim stanjem
da li je i koliko promenjena situacija za deset godina.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
GLAS JAVNOSTI“ d.d .
http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/09/13/srpski/BG01091203.shtml

12. Sep 2001 21:48 (GMT+01:00)
Beogradska kanalizacija u teškoj finansijskoj situaciji
Mreža stara jedan vek
Na području Grada ima oko sto lokacija koje su kritične prilikom obilnih padavina
Pojedine cevi kanalizacione mreže na teritoriji Grada stare su oko 100 godina, a u pojedinim ulicama slivnici nisu očišćeni i po dve godine. Po rečima nadležnih u JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija" glavni problemi su u oblasti izgradnje i održavanja kanalizacionog sistema.
- Za izgradnju i obnavljanje kanalizacione mreže potrebna su velika finansijska sredstva, koja se ne mogu obezbediti ni preko donacija.
Na području grada Beograda čak 25 posto ulica nema osnovnu, a 33 posto nema kišnu kanalizaciju. Na određeno vreme, posle provere, trebalo bi zameniti zastarele cevi, ali to se kod nas radi samo kada dođe do ozbiljnijeg kvara, kaže Davor Jakšić, šef tehničke službe beogradske kanalizacije.
Postoji više od 100 lokacija, kako kažu u beogradskoj kanalizaciji, koje su kritične prilikom obilnih padavina. Zbog nedostataka sredstava, pojedini od ovih kvarova stari su više od pola godine.
Prilikom terenskim akcija ekipama BVK-a poseban problem predstavljaju "deformacije" na kolovozu i gradska čistoća koja nije obavila svoj deo posla.
- Održavanja kanalizacione mreže naš je prioritet. Potrebno je nabaviti nova i osposobiti postojeća vozila mehanizovanih ekipa. Optimalan broj za rad je 30, a mi imamo između 10 i 15 ekipa. S ovim kapacitetima možemo da održavamo tek svaki sedmi slivnik u gradu. Najčešće čistimo one slivnike u ulicama kojima prolaze vozila gradskog prevoza, objašnjava Jakšić i dodaje:
- Još 1976. urađen je projekat "Generalno rešenje beogradske kanalizacije - 2000". Ovaj projekat sadrži sistem za prečišćavanje otpadnih voda, koji se sastoji iz četiri postrojenja u Velikom Selu, Ostružnici, Banatskom delu Dunava i Batajnici. Trenutno se gradske otpadne vode izlivaju u Savu kod restorana "Šest topola" i u Dunav ispod Pančevačkog mosta.
- Pokušavamo da izlivanje svih otpadnih voda preusmerimo u Dunav, koji je veliki reka i može to da razloži, a time bi zaštitili Savu. Ostvarivanje projekta iz 1976. rešiće problem otpadnih voda. Međutim, to je dosta skupo, pa će morati očigledno da pričeka, ističe Jakšić. V. S.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Pokušaću da pribavim podatke za boldovane delove u ovom tekstu ili ako neko ima dobro bi došla pomoć u postavljanju istih kako bi konkretno mogli da utvrdimo ne samo trenutno stanje nego i neophodne mere i radnje u Beogradu.
Deset 10 godina je savršeno dovoljno da podaci budu 100 posto drugačiji tj. gradski problemi otklonjeni.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Na sajtu BVK
http://www.bvk.rs/
o postojecem stanju navedeno je niže napisano, pa je teško uporediti sa gore navedenim podacima za poređenje
:

Ceo sistem pokriva oko 150 km gradske površine. Za godinu dana evakuiše se fekalnom mrežom oko 200 000 000 m3 sanitarne vode i 60 000 000 m kišne.
Teritorija Beograda je pokrivena:
cevnim kanalima 1 356 km
kolektorima 201 km.
Atmosferska otpadna voda se odvodi sa gradskih asfaltnih površina preko slivnika kojih ima 31 360 komada.
Registrovano je 49 700 korisnika sa priključcima.
Kanalisanost Beogradskog područja izraženo u procentima izgledalo bi ovako:
u užem području grada 75% fekalne mreže i 65% kišne mreže
u širem području grada 54% fekalne mreže i 47% kišne mreže.

U kanalizacioni sistem uključena je 31 kanalizaciona crpna stanica ukupne instalisane snage 9,6 MNJ i ukupnog instalisanog kapaciteta 53 m3 /s. Od toga je 14 za kišnu otpadnu vodu a 23 za fekalnu.
Beogradska kanalizacija je još uvek nedovršena. Preduslov za završetak je izgradnja "Interceptora", glavnog kanala skupljača, koji ide od Ušća iz Novog Beograda pa sve do postrojenja "Veliko Selo"
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Naravno povodom ove teme uputio sam E mailom pozivnicu Beogradskom vodovodu i kanalizaciji sa sledecim sadržajem,

Poštovani, obaveštam Vas da je
pokrenuta aktivna tema na poznatom Beobuild forumu
*Index*» Zeleni forum*» Kolektori otpadnih voda Beograda
u cilju promocije i isticanja važnosti Vaših mera i radnji za bolji Beograd.

http://www.beobuild.rs/forum/viewtopic.php?id=1560

Molim Vas za aktivno pracenje i učešce čime se ističe važnost vašeg rada i samog preduzeca Beograda a time izbegli mogucnost prezentovanja ne istinitih podataka a koji bi eventualno mogli izazvati Vama neželjene loše efekte.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
U Beogradu zbog izgradnje Mirijevskog bulevara , pravi se (na žalost) od Mirijevskog potoka
veci kolektor od betonskog četvrtastog profila namenjen za sakupljanje i odvođenje u Dunav
voda potoka, atmosverskih, podzemne voda i divlje kanalizacije

Lepe fotografije izgradnje tako velikog kolektora je napravio ,,HoRuS,, a i ,, Veliki Vracar,, koje se mogu videti na temi Mirijevski bulevar
 
Nisam u toku, ali možda neko zna, šta se dešava sa interceptorom, gradi li se još uvek, jel realan onaj rok što je istaknut (decembar 2011) i da li neko može da obeleži na GE rutu kojom prolazi ovaj tunel?
 
Za sada samo ovo dostupno na nj. sajtu:
OBJEKAT: KANALIZACIONI KOLEKTOR INTERCEPTOR TUNEL „VIŠNJICA“ (deonica od km 5+867,0 do km 12+639,0)
INVESTITOR: GRAD BEOGRAD – DIREKCIJA ZA GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE I IZGRADNJU BEOGRADA JP
PROJEKTANT: INSTITUT ZA VODOPRIVREDU ′′JAROSLAV ČERNI′′ A.D.
IZVOĐAČ RADOVA: HIDROTEHNIKA-HIDROENERGETIKA A.D.
POČETAK RADOVA: AVGUST 2009. GOD.
PREDVIĐENI ZAVRŠETAK RADOVA: DECEMBAR 2011. GOD.
Kolektor INTERCEPTOR Ušće-Veliko Selo je predviđen kao rešenje za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda i dela atmosferskih voda iz centralnog beogradskog kanalizacionog sistema, uključujući Novi Beograd i Zemun, koje bi se prikupljale i odvodile nizvodno od grada u Dunav. Ukupna dužina Interceptora iznosi 12639 m i proteže se od crpne stanice "Ušće" do budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda "Veliko Selo". Slivna površina Interceptora iznosi oko 28000 hektara na kome danas živi procenjuje se oko 1150000 građana.
Predmet ovog projekta je poslednja deonica Interceptora: Tunel Višnjica dužine 6772 m. Početak deonice je na Slanačkom putu u zoni Rospi Ćuprije na stacionaži km 5+867,0 a završava se kod obale Dunavca u blizini Velikog Sela na stacionaži km 12+639,0.
Na osnovu obrade i analize različitih tipova tehnologije građenja, poprečnih profila i obloge tunela i sprovedenih tehnoekonomskih analiza usvojena je metoda primenom TBM (Tunnel Boring Machine), tj. metodom mehanizovanog štita sa montažnom oblogom.
Saglasno usvojenom tehnološkom postupku, kao i izvršenim naponsko- deformacijskim analizama interakcije okolnog tla i konstrukcije tunela usvojen je prečnik predmetne deonice 410 cm (bez izolacije i unutrašnje obloge tunela-pločica); segmentna obloga konstantne debljine 24 cm od betona MB 50, V-6, sa padajućim nagibom u smeru ka izlaznom portalu od 0,48 ‰. Ovo je jedna od najsavremenijih metoda koje se primenjuju u izgradnji tunela.
Mašina radi na principu hidroštita i omogućava izgradnju u različitim geološko-geotehničkim uslovima. Mašina je potpuno zatvorena sa prednje strane i poseduje pretkomoru koja omogućava rad u nestabilnim i vlažnim sredinama. Tunelska iskopna mašina -TBM proizvedena je u Wirth-u GmbH u Nemačkoj.
 
Ok Boco
+1 za trud...
ako saznaš nešto, javi....
 
Da li neко zna dokle su radovi stigli ,
letnji odmori pa smanjene informacije
 
Vrh