Šta je novo?

Pasivne kuće - najnezavisniji oblik stanovanja

eileen

Beginner
Učlanjen(a)
06.05.2009.
Poruke
37
Pohvaljen
0
Već neko vreme interesujem se za koncept pasivnih kuća.

U pitanju su stambeni objekti sa sistemima koji su u procesu gradnje isplanirani i izvedeni a svi služe jednoj jedinoj svrsi: što većoj nezavisnosti od postojećih infrastrukturnih sistema, oslanjajući se na korišćenje prirodno dostupnih izvora energije i resursa koje sada ne koristimo.

Prednost im je izuzetno niska cena godišnjeg održavanja (utilities) a nedostatak relativno visoka cena u izgradnji.
 
Na primer: evo sistema koji šveđani već dugo uspešno primenjuju.

Radi se o kombinaciji zagrevanja uz pomoć peleta (zimi) i solarne energije (leti i kadgod ima sunca).

Sistem uprošćeno izgleda ovako:
pelletsandsolarheatingcombi.jpg
 
baci pogled na teme o novim tehnologijama, enterijeru, eksterijeru i EEE, naći ćeš još par primera. Obrati pažnju i na specifikacije LEED standarda prilikom gradnje kuća i zgrada. To je nešto što bi svakako trebalo primeniti čak i u pasivnom dizajnu.
 
:kk: hoću, hvala.
nova sam ovde, pa se još uvek upoznajem sa strukturom foruma.
 
Сјајна тема, поготову што су ПАСИВНЕ КУЋЕ тек око 15% скупље за изградњу од обичних.
 
Eh, nema više pokojnog Branka Lalovića.... trebalo bi izdati reprint njegovih knjiga.

Koliko se sećam koncept pasivnih kuća podrazumeva:
- prilagođavanje projekta kuće okruženju, nagibu terena, suncu, vetrovima ... i orijentacija u skladu sa tim
- izuzetnu izolaciju, zidovi, krovovi, temelji, prozori i svi drugi otvori, uključujući i termo stakla
- pametnu klimatizaciju tj izmenu vazduha, vertikalni protok i kruženje, uz eventualno korišćenje kanala-tunela
- pasivni zahvat sunčeve toplote u obliku zastakljenih tremova, terasa, verandi, atrijuma itd
- skuplja varijanta sa Trombovim zidom ili nekim drugim masivnim akumulatorom toplote

uz ovo dolazi i aktivna komponenta, koja podrazumeva nekakvu vrstu dodatne, električne energije i komplikacije koje idu sa tim.
- biomasa u obliku peleta ili briketa (peleti se lakše automatizuju) je najzanimljivija onima koji žive blizu ljudi koji mogu svoj rođeni poljoprivredni ili šumski otpad peletirati na sopstvenoj mašini (dodatku za traktor) što nije često u Srbiji. Pride, peć za pelete je oko 1000 evra što je jako za naš džep. Iako ne izgleda da je ovo deo aktivnog rešenja ipak ovakve peći su aktivni potrošači električne energije (oko 500W) i nisu deo pasivnog rešenja. Zamislite zimsku kuću u divljini - uz ovo bi morao ići akumulator.
- toplotna pumpa tj geotermalna energija je najomiljenija kod naših entuzijasta zato što daje dobit oko 1/2.5 u odnosu potrošena električna/dobijena toplotna energija. Počelo je stidljivo da se pravi, videćemo hoće li se zapatiti kod nas. Uz ovo rešenje ide kopanje bunara što je uvek mačka u džaku.
- toplotni paneli na krovima nisu uobičajena slika kod nas. Grčki tip panela sa rezervoarom iznad panela jeste jeftiniji i jednostavniji ali za naše podneblje nije dobro rešenje i dodavanje pumpi i automatike spada pod nezaobilazni izdatak.
- elektronaponski paneli su u ovom trenutku suviše napredna i skupa opcija za naše podneblje.

sve u svemu ko hoće da štedi mora više da uloži na početku...
 
brdjanin wrote:
- toplotna pumpa tj geotermalna energija je najomiljenija kod naših entuzijasta zato što daje dobit oko 1/2.5 u odnosu potrošena električna/dobijena toplotna energija. Počelo je stidljivo da se pravi, videćemo hoće li se zapatiti kod nas. Uz ovo rešenje ide kopanje bunara što je uvek mačka u džaku.

Ne razum baš najbolje ovo oko kopanja bunara, možda bušenje ?

Gledao sam nešto po odavno na TVu (Dirty Jobs ) gde su pre izgradnje nekog staračkog doma bušenjem su pobijane cevi prečnik oko 15 cm ispod planiranog objekta
upravo radi korišćenja tih dubinskih voda koje imaju skoro konstanu temeraturu.i koristi se zimi za dogrevanje a leti za rashladjivanje

Bilo bi dobro da neko ovde okači ,,svežiji,, nacrt uz objašnjenje :)
 
Što se tiče toplotne pumpe, postoje tri tipa.
Prvi je vazduh - voda. Ona funkcioniše tako što prilikom zagrevanja, uzima već zagrejani vazduh određene temperature od nekog izvora i dogreva vodu za sistem centralnog grejanaj do optimalne temperature koja je potrebna za zagrevanje prostora. Izvori koje koristi mogu biti veš mašina ili mašina za sušenje veša (mana je jer ne rade stalno), topao vazduh iz zemlje i mislimm da mogu i solarni paneli.
Drugi tip je voda - voda gde je potrebno izbušiti bunare u koje se postavljaju sonde. Kroz sonde kruži voda koja se zagreva u bunarima do određene temperature (obično oko 15°C) i koja dalje ide do toplotne pumpe. U toplotnoj pumpi se toplota vode iz sondi dogreva i predaje sistemu za grejanje ili u bojler za topli potrošnu vodu.
Treći tip je zemlja - voda gde toplotna pumpa koristi toplotu zemlje za zagrevanje vode za grejanje ili potrošnju.
Efikasnost toplotnih pumpi je u tome što ona ne zagreva već dogreva vodu. Tu veliku ulogu imaju i sam gas i kompresor. Svi znamo da je lakše i ekonomilnije dogrejati vodu od 15°C na 23 °C nego grejati vodu od 0°C do 23°C. To radi toplotna pumpa zahvaljujući izvorima koji joj već donose određeni deo energije. Njoj je samo potreban deo električne energije koji će iskoristiti da dogreje izvorni i da ga preda prostoru.
Više o toplotnim pumpama ima na:
http://www.toplotnepumpe.rs/princip-rada/
Na sličnom principu rade frižideri, zamrzivači i klima uređaji.
 
Železničar
+ 1 :)
očekivao sam da više ,,leži,, ova tema našem Vucku :rolleyes:
srecom očigledno ima još vrsnih poznavalaca :cool:

naredni korak bi trebao bitzi obaveza da svugda pri gradnji
gde postoji mogucnost da bude i obaveza korišćenja pasivnih resursa
kako bi se izbegla tj umanjila dodatna ugradnja skupih i ružnih pojedinačnih klima uredjaja i dr. sis. za grejanje.
 
Treba da nas je što više. X je primera ljudi u Srbiji koji su svašta smislili oko upotrebe obnoviljivih izvora energije. U Petrovaradinu jedan čovek pravi prikolicu za kola sa instaliranom sklopivom vetrenjačom, solarnim panelom i pumpom. Sve se to odveze na njivu, poveže sa bunarom ili drugim izvorom vode i zalije se njiva skoro besplatno. Jedan drugi čovek iz Istočne Srbije za svoje potrebe pravi bio dizel od deteline i ne kupuje gorivo. Vozi se daleko jeftinije. U Hrvatskoj je jedan čovek napravio auto na, verovali ili ne, vodu. Ko ima kuću u prelaznom periodu može da je zagreva na soalrni panel od limenki koji je itekako efikasan.
Ja sam opet, čuo za jedan malo drugačiji sistem grejanja/hlađenja od ovog sa toplotnom pumpom.
Naime, na TLC ima emisija o gradnji kuća u Engleskoj. TLC snima emisiju od početka do kraja gradnje sa finansijerima tj. porodicom koja gradi kuću. Naime, jedan bračni par je gradio kuću koja je sa cele južne strane u staklu da bi se zimi grejala tokom dana od Sunca. Da bi se grejala zimi tokom noći i hladila leti, oni su u dvorištu iskopali kanal, ne znam koje dužine, dubine 2 m i postavili u njega cevi većeg prečnika, poput kanalizacionih. Kanal su zatrpali i na kraj koji ulazi u kuću su stavili nepovratni ventil i ventilator da uduvava vazduh. Dalje je instalacija razvučena po kući. Poenta je u tome da je temperatura zemljišta na dubini od 2m konstantne temperature od oko 13°C, negde manje negde više. Kada se zimi dovede vazduh te temperature u kuću onda ga je potrebno dogrejati. Leti, naravno, nije potrebno dodatno hlađenje.
Moram da napomenem da se nisam na vreme uključio u emisiju i možda postoji još neka caka. Ali, svi znamo da je voda iz česme, čije cevi idu kroz zemlju, leti poprilično hladna s toga verujem da ima istine u ovome. Razmišljam se da ovo primenim u mom stanu, samo da finansije dozvole.
 
Imas li informaciju koliko se isplati raditi podno grejanje samo za kupatilo. Davno sam tako nesto imao u planu ako kupatilo dodje na red. Povrsina mog kupatila je izuzetno mala oko 5m2
 
[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=WrZjSTzKJU4[/youtube]
Dr. Wolfgang Feist on the Passive House Standard in Japan
 
Odlicna tema, pasivne ili niskoenergetske kuce su trend i sve se vise sire, naravno mislim na Evropske zemlje. Ima dosta lutanja izmedju definicija sta js stvarno Pasivna kuca. To je objekat kome ne treba vanjski izvor grejanja/hladjenja. Topotne pumpe su samo deo resenja. Vise ima na blogu: http://pvcstolarija.blogspot.rs/2014/12/pasivne-kuce.html
 
Igor":dxppj00u je napisao(la):
Imas li informaciju koliko se isplati raditi podno grejanje samo za kupatilo. Davno sam tako nesto imao u planu ako kupatilo dodje na red. Povrsina mog kupatila je izuzetno mala oko 5m2

Ако се ради испочетка грејање сигурно је јефтиније поставити радијатор-сушач за пешкире. Ако се ради накнадно више се исплати поставити неко грејнио тело. Ово са економског аспекта.

Међутим подно грејање у купатилу нуди комфор, стати после туширања на топле плочице је значајни повећање комфора.

Још једна ствар која је добра код подног грејања је што је због чињенице да је грејно тело на поду са мањом уложеном енергијом се добије бољи субјективни осећај, дакле за нијансу је енергетски ефикасније. У случају да је подно грејање на струју и у случају да струја значајно поскупи овај фактор би могао да буде битан део рачунице.
 
momci, mislim da mesate teme, podno grejanje u pasivnoj kuci? I to josh na struju? To ne ide zajedno. Kao sto rekoh pasivna kuca po definiciji (mada to varira) je ona u kojoj za grejanje ne treba spoljasni izvor energije.
 
Па нико није довео у везу подно грејање са пасивном кућом :)
Иначе нисам баш неки присталица пасивних кућа мислим да су утопија.
Када би се само водило рачуна о томе да дневна соба буде на јужној страни уместо како је сада да буде до улице да се види ко пролази енергетска ефикасност би значајно скочила.

Иначе, ефикасни системи грејања су последња карика у низу код енергетски ефикасних кућа, прво су урбанистички параметри, потом архитекте долазе на ред, па грађевинци са квалитетним материјалима. Ако ови претходни упрскају ствар нема тог генијалца машинца који би направио ефикасно грејање за енергетску рупу без дна.
 
Vrh