Šta je novo?

Konacno DENACIONALIZACIJA?

Влада

Advanced
Učlanjen(a)
21.12.2006.
Poruke
2.423
Pohvaljen
24
Lokacija
Дорћол
Предложен Закон о денационализацији.
Е сад зашто се то догодило баш на последњој седници Техничара? Надајмо се да ће ипак проћи.
Predlog zakona o denacionalizaciji
14. maj 2007. | 14:40 | Izvor: B92
Beograd -- Vlada Srbije podržala je predlog zakona o denacionalizaciji, koji je predstavio odlazeći ministar Milna Parivodić.

Odlazeći ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom predstavio je dugo očekivani zakon, kojim je predviđeno da oduzeta imovina bude vraćena bivšim vlasnicima u naturalnom obliku, a u slučajevima gde to nije moguće, prava bivših vlasnika biće realizovana kroz novčano obeštećenje. U Udruženjima građana, koja se godinama bore za prava bivših vlasnika, kažu da su zadovoljni predlogom zakona.

Do sada je stiglo oko 73.000 zahteva građana Srbije za restituciju, a ministar Parivodić veličinu oduzete imivine upoređuje sa teritorijom Crne Gore.

Zakon podrazumeva denacionalizaciju gradskog građevinskog zemljišta koje se nalazi i sada u državnom monopolu.

Predmet restitucije biće i poslovni prostori, stanovi, zasebni delovi objekata, industrijski i trgovački objekti, odnosno sve nepokretnosti na kojima nisu naknadno stečena prava.

Međutim, Parivodić ističe da nacrt Zakona pre svega predviđa da se imovina vrati u naturalnom obliku.

U ostalim slučajevima, gde bude procenjeno da je oduzetu imovinu nemoguće vratiti u onom obliku kakva je bila nakon Drugog svetskog rata, predviđeno je obeštećenje u ukupnom iznosu od četiri milijarde evra.

"Vrednost obeštećenja svih zahteva jeste između 1,5 i tri milijarde evra. Radi sigurnosti smo opredelili još jedan amortizer od jedne milijarde evra", kaže Parivodić.

"To neće biti ozbiljan teret za makroekonimiju zemlje jer je predviđeno da obveznice budu na 20 godina izdate, šestomesečno da se naplaćuju anuiteti i da obveznice budu datirane od 1. januara 2008. do 2028, sa kamatom od 4,5 odsto, što ih čini atraktivnim za sekundarno tržište", kaže on.

Te obveznice mogu da se koriste za kupovinu akcija u posedu od države, kao učešće za dobijanje kredita od banaka u državnom vlasništvu, kao i za plaćanje poreza.

Predsednik Mreže za restituciju u Beogradu Mile Antić kaže da je ovaj predlog Zakona najrazumniji do sada i da će model naturalne restitucije smanjiti iznos koji države treba da izdvoji.

"Mi smatramo da čak neće biti nikakve potrebe, kao prvo, ni za tolikim iznosom, a kao drugo, kada vratite imovinu, dobijate poreze u budžet. I videćete na kraju da će ta cifra od četiri milijarde biti fantastično velika", kaže Antić.

"Naravno, ako nekome ne padne na pamet da legalizuje sve zločine do sada i da pokuša da, kao sa starom deviznom štednjom, pokuša da napravi sve građane kao da su slepi, da ne vide da ta imovina postoji, pa pokuša da sve to natovati kroz proces obeštećenja", kaže on.

Antić ne veruje da će se Demokratska stranka protiviti ovom nacrtu zakona o denacionalizaciji i zato očekuje da će buduća vlada prihvatiti ovaj predlog.

I Milan Parivodić očekuje da će njihovi naslednici podržati predstavljeni zakon, za čije će sprovođenje biti zaduženo Ministarstvo finansija.

"Ubeđen sam jer imaju jedan završen projekat, veoma kompleksan i veoma stručan. I žalosno bi bilo da se vraćaju unazad. Oni su sada u situaciji da imaju zicer, što bi rekli u košarci. Imaju zicer i samo da poentiraju. I mislim da će naredna vlada iskoristiti tu mogućnost jer je veliki rad uložen", kaže Parivodić.

Parivodić je dodao da problem denacionalizacije treba da se reši što pre, za godinu ili godinu i po dana.

I u Ligi za zaštitu privatne svojine kažu da restitucija treba što pre da počne i ocenjuju da će finansijsko obeštećenje koštati državu i manje nego što je predlogom zakona predviđeno.
извор Б92
линк http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&mm=05&dd=14&nav_category=12&nav_id=246538

Ако неког занима ево и линка ка нацрту Закона у пдф формату
http://www.mier.sr.gov.yu/upload/dokumenta/zakoni/Iva_Zakoni/NACRT ZAKONA O DENACIONALIZACIJI.pdf
 
И наравно, ево Ђелић у емисији "Интервју гледалаца" на СТБ рече да је ова цифра од 4 милијарде претерана и да ће та сума морати да се "уравнотежи".
А видим и на Б92 се у "Реплици" дебатује о овоме.

Ма колико ми био симпатичан Париводић ипак морам приметити да се не сме чекати последње заседање Владе да би се поднео предлог закона, ако се озбиљно жели да се он и усвоји.
 
Restitucija - "neidealni kompromis"
18. maj 2007.Izvor: B92
Poslednji potez Koštuničine tehničke vlade :
Predlog zakona o denacionalizaciji - nije idealan, ali predstavlja korak napred.


To su ocenili gosti sinoćne emisije TV B92 "Replika". Bivši predsednik odbora za privatizaciju Nikola Novaković smatra da će se, uprkos tome što je predlog zakona dobar, na javnoj raspravi ponoviti tipična situacija u Srbiji - mnogi će smatrati da je stvari trebalo urediti drugačije.

"Imamo jedan nacrt koji nije idealan, niko neće biti ni srećan ni zadovoljan, ali - točak se pomera i ide napred. Sada će da se jave stotine kolokvijalnih diskusija, 'treba razdvojiti', 'treba izdvojiti', 'treba drukčije'..."

Bivši direktor Agencije za privatizaciju Branko Pavlović kao jednu od najvećih mana predloga vidi to što Predlog zakona ne tretira jednako sve kojima je imovina oduzeta.

"Ovaj nacrt zakona pravi razliku između bivših vlasnika koji će dobiti u naturi ono što potražuju i onih koji će, ono što potražuju, u nekoj proceduri morati potražiti u novčanom iznosu", kaže on.

"Kod novčanog iznosa zakon ne predviđa 100 odsto nadoknadu. Zakon već na relativno nižim iznosima smanjuje, diskontuje i kaže da ne možeš sve da ostvariš, već jedan deo toga", kazao je Pavlović.

Predlagač zakona i doskorašnji ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić rekao je da su se prilikom pisanja predloga rukovodili time da ne podmiruju pojedinačne potrebe građana, već da štite interese svih.

"Zakon ne predstavlja ostavarenje apsolutnog interesa bivših vlasnika, on mora da štiti makroekonomsku politiku, on mora da štiti naknadno stečena prava, on mora da bude efikasan. U preseku svih ovih vrednosti treba razmišljati", rekao je Parivodić.
B92 : http://www.b92.net/info/vesti/index.php?&nav_category=9
 
Продаја „Прага”, трећи пут

"Једини наследник хотела Димитрије Костић бори се свим законским средствима да
од продаје сачува хотел за који је објављен позив за аукцију 14. јуна....."

http://www.politika.co.yu/rubrika.php?t=EKONOMIJA
 
Чуди ме да до сада нико није поменуо Славију, или је можда то мени промакло?
Većini vlasnika i naslednika imovine koja je nacionalizovana posle Drugog svetskog rata moguće je bez problema vratiti oduzeto, pošto ti objekti danas nisu u privatnom vlasništvu, procena je Lige za zaštitu privatne svojine. U Ministarstvu finansija trenutno ima oko 73.000 zahteva za restituciju oduzete imovine, a prema procenama Lige, problematično je oko 20.000 objekata. Prema Predlogu zakona o denacionalizaciji, vlasnici koji ne budu mogli da dobiju svoju imovinu, biće obeštećeni drugom imovinom iste vrednosti ili državnim obveznicama.
...
Dragana Milovanović, potpredsednik Lige za zaštitu privatne svojine, kaže za Press da "će denacionalizacijom biti zadovoljena prava oko milion građana Srbije".
- Predlog zakona izuzetno je dobar, jer se zasniva na odredbama međunarodnog prava. Poljoprivredno ili građevinsko zemljište, koje je sada u državnom vlasništvu, moći će lako da se vrati jer ne postoje pravne prepreke. Neće biti problema da se vrate i oduzete zgrade koje tokom godina nisu prodate, već su raznim firmama date na korišćenje. Takav je slučaj, recimo, sa zgradama kao što su hotel "Prag" u Beogradu, hotel "Astorija", zadužbinski kompleks Nikole Spasića... - priča Milovanovićeva.

Ona objašnjava da će u tim slučajevima država jednostavno kao vlasnike uknjižiti lica koje te objekte potražuju.
- Pravna lica koja su zakupci tih prostora sada će, umesto državi, plaćati stanarinu pravim vlasnicima, a Zakon o denacionalizaciji predviđa rok od deset godina u kome će vlasnik objekta ili zemljišta moći da se dogovori o novim uslovima zakupnine ili o njenoj kupoprodaji - kaže Milovanovićeva.
...
Neće biti rušenja
Vlasnici kojima neće biti moguće vratiti imovinu, dobiće odštetu od države u obveznicama ili u imovini iste vrednosti.
- Dobar primer je imanje jevrejske porodice Buli, na kojem je izgrađen veliki deo bolničkog kompleksa "Dragiša Mišović". Nekada je tu bio vrt sa vilom, koja je sada centralna zgrada bolnice. Objektivno, bilo bi suludo da oni od države traže da se sve to sada sruši kako bi im imovina bila vraćena u pređašnjem stanju, pa porodica Buli može da traži nadoknadu. Oni mogu da dobiju državne obveznice u vrednosti oduzete imovine ili drugu imovinu iste vrednosti - objašnjava Dragana Milovanović iz Lige za zaštitu privatne svojine.
извор Прес
цео текст http://www.pressonline.co.yu/vest.jsp?id=11137&sectionId=32
 
Или би ову вест требало поставити у Пројекте
04.06.2007, BEOGRAD
Izvor: PRESS
OTIMAČINA!
Iako je decenijama čekao da mu imanje bude vraćeno, Vladimir Petrović, vlasnik placa u Ulici 27. marta, ostao "kratkih rukava"
image.jpg

Izgradnja nove poslovne zgrade "Parking servisa" na placu u Ulici 27. marta 21 počela je tokom proteklog vikenda na zemljištu koje je, kroz postupak restitucije, trebalo da bude vraćeno starom vlasniku Vladimiru Petroviću.

Iako su decenijama čekali da im se imanje vrati, po svemu sudeći, stari vlasnici neće dobiti ništa. Jedan deo stare zgrade na tom placu kompletno je srušen, dok će drugi biti "oboren" za desetak dana.

Jedan od naslednika ovog zemljišta Vladimir Petrović, inače glumac koji je igrao u filmskom serijalu "Lude godine - Žikina dinastija", tvrdi da je kompletno zemljište i jedan deo zgrade u Ulici 27. marta 21 na kom se trenutno nalazi JKP "Parking servis" pripadalo njegovoj porodici.

- Pošto zakon nije ispoštovan i mojoj familiji nije vraćeno zemljište koje joj je oteto, pravdu ću potražiti u Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu. Ovo što se dešava danas u centru Beograda je strašno i prava otimačina! - ogorčen je Petrović...
извор Прес
линк http://www.pressonline.co.yu/vest.jsp?id=12680&sectionId=43
 
Среда, 20. јун 2007.
Радмила Хрустановић присуствовала отварању реновираног „Руског цара”

Заменица градоначелника Београда Радмила Хрустановић, присуствовала је вечерас у Кнез Михаиловој улици отварању реновираног ресторана „Руски цар”. Свечану врпцу пресекао је Александар Николајевић Алексејев, амбасадор Руске Федерације у нашој земљи. Овом догађају присуствовале су истакнуте личности из јавног и културног живота главног града.

– Ово је место где ће се свакога дана и вечери сусретати руска душа и Београд. Свако од нас је овде, поред „Руског цара” живео неки свој живот. Иако је у једном периоду променио име, „Руски цар” је један од ретких који је доживео и преживео ратове, револуције и контрареволуције и остао у центру града да живи животом грађана града Београда. Хвала власницима који су донели дух Русије у наш град, ово је сада једно од најлепших места у граду и сигурна сам да ћемо у њему сви умети да уживамо – рекла је Радмила Хрустановић.

Пожелевши свима добродошлицу у реновирани објекат, Аца Булић, власник ресторана подсетио је на дух старог Београда, пожелевши да се добра традиција београдског угоститељства настави и у будућности. Овај догађај улепшали су руски ансамбл играча „Симјонов”, првак београдске опере Иван Томашев и други познати уметници.
1279908_Otvaranje_Ruskog_cara.jpg
извор Град Београд
линк http://www.beograd.org.yu/cms/view.php?id=1279899

Дакле "сусрете руске душе и Београда" нам је коначно омогућио Аца Булић (млађи човек у тамном оделу на слици) који је ресторан наследио од оца Јусе, "контраверзног бизнисмена" убијеног 1998. Осим ресторана Аца је од оца наследио и кладионице "Лавови" и сада угашени ФК Железник. Такође је у међувремену постао и председник Заједнице прволигаша.

Занимљив је и списак званица
20.06.2007, BEOGRAD
Izvor: Beta
Otvorena renovirana kafe-poslastičarnica Ruski car
Kafe poslastičarnica "Ruski car" u centru Beograda svečano je večeras otvorena posle nešto manje od dve godine renoviranja
Čuveni ugostiteljski objekat, koji je ušao u treći vek postojanja, kompletno je obnovljen i opremljen kristalnim lusterima, ukrašen gipsanom ornamentikom, portretima 22 ruska cara i nameštajem po ugledu na enterijere iz vremena carske Rusije.

Direktor "Ruskog cara" Miodrag Stajić kazao je agenciji Beta da je u obnovu uloženo mnogo novca, ali da ona još nisu okončana, zbog čega nije mogao da navede koliko je novca ukupno investirano.
On je objasnio da će prizemlje restorana biti poslastičarnica kao i ranije, a da je umesto nekadašnje kockarnice u podrumu napravljena sala koja će biti korišćena za modne revije, proslave, promocije i nastupe muzičara.
...
Svečanosti je prisustvovalo nekoliko stotina zvanica, među kojima ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Aleksejev, potpredsednik Demokratske stranke Srbije Aleksandar Popović, predsednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić, predstavnici diplomatskog kora i kulturnog i javnog života.

Pažnju je svojim prisustvom privukla i pevačica Svetlana Ražnatović, kao i brat haškog optuženika Radovana Karadžića, Luka.
извор Прес (Бета)
линк http://www.pressonline.co.yu/vest.jsp?id=13900

Каква је тренутна ситуација са старим власником не знам али ево кратке историје ресторана и подсећања на покушај продаје 2002.
Krajem 1890. Maksa Antonijević kupuje plac sa kafanom od Nikole Krsmanovića, na uglu Knez-Mihailove i Obilićevog venca.

– Staru kafanu je moj otac srušio 1922. i po projektu arhitekte Milana Sekulića počeo da zida zgradu sa kafanom u prizemlju i varijeteom u podrumu, dok su mezanin i četiri sprata bili predviđeni za stanovanje – priča Zoran Antonijević. – Bila su tu ukupno dvadeset dva stana. Izgradnja je trajala četiri godine zbog smetnji sa podzemnom vodom. Morali su zato da nabave pumpe u Beču koje i danas uključuju kad se podigne nivo podzemnih voda. Tek što je bila završena, zgrada je preživela jedan od razornijih zemljotresa u Beogradu.

Kafanu "Ruski car" Milutin Antonijević je davao u zakup. U njoj je najbolje poslovao kafedžija Ljudevit Rac koji je tokom rata skončao u Banjičkom logoru.

Posle oslobođenja, kao i drugim bogatim porodicama i Antonijevićima biva sve oduzeto. Kuća u Čika-LJubinoj, pa kuća i radnja sa velikim dvorištem u Knez-Mihailovoj 11–15, koje su se protezale sve do Obilićevog venca. Na tom mestu se danas nalaze prodavnice "Obuće" i "Beteksa".

U jedan stan u zgradi iznad "Ruskog cara" odmah se uselio Fiskulturni savez, dok su cela zgrada i kafana nacionalizovani 1958. Antonijevićima je ostavljen na korišćenje samo stan na trećem spratu.

– Sve do 1961. kafana nije radila, da bi je onda, za Prvi samit nesvrstanih zemalja u Beogradu 1961, brzopotezno renovirali i pretvorili u ekspres restoran "Zagreb" – priča Zoran Antonijević. – Tom prilikom je enterijer, sličan onom u hotelu "Moskva", potpuno uništen. Podrum je pretvoren u skladište krompira i kupusa koje je postalo pravo leglo pacova.

Sve do 1994. restoranom gazduje Ugostiteljsko preduzeće "Stari grad", kad ga ova firma daje u pazakup povratniku iz Australije Džeku Samardžiji. On renovira prizemlje restorana vraćajući mu staro ime "Ruski car", a suteren pretvara u diskoteku. Nedugo zatim pazakup restorana preuzima pokojni Jusuf Bulić, vlasnik FK "Železnik". Posle njegove smrti vođenje restorana su preuzeli njegova supruga i sin.
извор Политика
линк http://www.politika.co.yu/ilustro/2314/4.htm

Utorak, 26. mart 2002.
Odlukom Četvrtog opštinskog suda
Obustavljena prodaja restorana "Ruski car"

Restoran "Ruski car" sagradio je moj otac 1926. na mesto stare kafane i placa koju je njegov otac Maksim kupio od Alekse Krsmanovića još 1894. Ljudi iz UP "Stari grad" mogu da izmisle šta hoće, ali istina se zna. Ne mogu prodavati nešto što nije njihovo - rekao je Zoran Antonijević, povodom oglasa UP "Stari grad", koji je objavljen 20. marta, o prodaji restorana "Ruski car", sa inventarom i opremom.

Na predlog Republičkog javnog pravobranioca Četvrti opštinski sud doneo je 22. marta odluku o zabrani otuđenja pomenutog restorana. Ukoliko sud ne promeni svoju odluku licitacija zakazana za 29. mart neće biti održana.

- Mislim da je odluka Četvrtog opštinskog suda posledica nesporazuma. Poslali smo u sud vlasnički list i nadamo se da će ovo ubrzo biti ispravljeno. Od 1963. godine UP "Stari grad" ima pravo korišćenja i raspolaganja nad restoranom "Ruski car" u Ulici Obilićev venac 29, što znači i pravo vlasništva.
Reč je o reprezentativnom restoranu u koji je potrebno ulaganje, a nije pametno ulagati u prostor koji nam već sutra može biti oduzet donošenjem Zakona o denacionalizaciji. Sve ovo smo naveli u oglasu o licitaciji - objašnjava Vojislav Radaković, generalni direktor UP "Stari grad" A. D.

Posle Drugog svetskog rata, 1958. godine, restoran "Ruski car", koji ima 1.414 kvadrata, nacionalizovala je država. Do 1963. godine bio je u sastavu hotela "Mažestik", a posle toga je dat na korišćenje UP "Stari grad".

- Ugostiteljsko preduzeće "Stari grad" A.D. sklopilo je 1994. ugovor o zajedničkom ulaganju sa privatnom firmom "Ruski car", čiji je vlasnik bio Džek Samardžija. Posle tri godine ovu firmu kupio je Jusuf Bulić. Prema ovom ugovoru, koji ističe 1. aprila, restoran je trenutno pod nekom vrstom zakupa - navodi Rajko Danilović, advokat Zorana Antonijevića.

Krivične prijave
- Zbog raspisivanja javne licitacije za prodaju restorana "Ruski car" podneli smo krivične prijave protiv Milutina Spajića, predsednika Skupštine akcionara i Vojislava Radakovića, generalnog direktora UP "Stari grad" - rekao je Rajko Danilović, advokat Zorana Antonijevića.

Početna cena 82 miliona dinara
U oglasu o javnoj licitaciji restorana "Ruski car" piše da novi vlasnik u slučaju denacionalizacije ima obavezu da u potpunosti obešteti bivšeg vlasnika. Početna cena, navodi se u oglasu, iznosi 82 miliona dinara, a kupac je takođe obavezan da radnike restorana primi u stalni radni odnos.
извор Глас јавности
линк http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/2002/03/26/srpski/BG02032502.shtml
 
Stvarno nije u'redu....trebali su da pozovu i

Zorana A. ...da vidi čovek kako su lepo renovirali, pa

možda odustane od povraćaja svoje imovine.
 
Мали додатак причи о Руском цару и његовом власнику
04.07.2007.
Izvor: PRESS
Ovaj čovek je NEUNIŠTIV!

Dragan Aca Bulić po treći put izabran za predsednika Zajednice superligaša! Nekadašnji potpredsednik Voždovca "prešao" u Banat i opstao na funkciji
image.jpg

Dragan Aca Bulić je neuništiv! Iako je njegov Voždovac ispao iz elitnog srpskog društva, Bulić će ipak ostati na čelu Zajednice superligaša, pošto je u međuvremenu izabran za potpredsednika Banata iz Zrenjanina!

Scenario je svima dobro poznat, pošto je Bulić po istom principu i pre dve godine opstao na čelu Zajednice. Tada je posle gašenja njegovog Železnika preuzeo potpredsedničku funkciju u Voždovcu, čime je ispunjen osnovni uslov da na čelu Zajednice bude čovek iz nekog superligaškog kluba.

- Dragan Bulić novi je potpredsednik Banata, klub ga je delegirao u Upravni odbor Zajednice i sa te strane nema razloga da se na dnevni red stavlja izbor novog predsednika - objasnio je Miodrag Žuća Janković, generalni sekretar Zajednice superligaša, posle sednice Upravnog odbora.
...
извор Прес
цео текст http://www.pressonline.co.yu/vest.jsp?id=15034&sectionId=44
 
SPORNA PRIVATIZACIJA BIP-a i Praga
15:50 | Izvor: Beta
Beograd -- Bivši vlasnici BIP-a i hotela Prag podneće krivične prijave ukoliko se privatizacije tih kompanija nastave.

Veljković: Problem Srbije su i ministri koji krše zakon, "što stvara problematičan kredibilitet za zemlju"

Naslednik bivših vlasnika Beogradske industrije piva (BIP) Bogdan Veljković najavio je da će podneti krivične prijave protiv svih odgovornih predstavnika vlasti ako se nastavi, kako je rekao, nezakonita privatizacija te kompanije.

Veljković je na konferenciji za novinare rekao da će ako bude trebalo, tužiti i ministra ekonomije i regionalnog razvoja Mladjana Dinkića, a o svemu će biti obaveštena i Evropska unija.

Prema njegovim rečima, konzorcijum švedskog investicionog fonda "Junajtid nordiij beveridž" i litvanske firma "Alita", koji je dao najbolju ponudu za kupovinu BIP-a od 21,4 miliona evra i koji bi do kraja jula trebalo da potpiše ugovor o kupovini beogradske pivare - nije registrovan.

Veljković zbog toga sumnja u legalnost privatizacije i pita ko su zainteresovani kupci koji ne postoje.

Krivične prijave je najavio i predstavnik naslednika hotela "Prag" u Beogradu Slobodan Prorok, koji je istakao da će pre toga preduzeti sve raspoložive zakonske mere.

Ministar Dinkić i direktorka Agencije za privatizaciju Vesna Džinić odobrili su nastavak privatizacije hotela "Prag", bez obzira na to što su znali za sudsku odluku Prvog opštinskog suda iz Beograda kojom se zabranjuje bilo kakva uzurpacija imovine naslednika tog hotela, rekao je Prorok.

To znači da privatizacija hotela, koja je zakazana na aukciji 12. jula, ne bi mogla da se dovede do kraja, naveo je on.

"Ono sa čim se suočavaju vlasnici nacionalizovane imovine u Srbiji je masovno falsifikovanje dokumentacije kojom se državna imovima pretvara formalno-pravno u društvenu i na taj način postaje predmet privatizacije, koju kupuje mala grupa ljudi", rekao je koordinator Mreže za restituciju u Srbiji Mile Antić.

Kako je najavio, tokom jula, predstavnike vlasnika nacionalizovane imovine očekuje sastanak sa predsednikom Skupštine Srbije Oliverom Dulićem sa kojim bi trebalo da se razgovara o predlogu zakona o privremenoj zabrani raspolaganja nacionalizovanom imovinom i zakonu o restituciji.
Izvor: B92
Link: http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=07&dd=10&nav_id=254675
 
Dalje pracenje vesti!

Prodati hoteli Prag i Central
BEOGRAD, 12. jula 2007. (Beta) - Hotel "Prag" iz Beograda prodat je u četvrtak na aukciji u Agenciji za privatizaciju za 850 miliona dinara konzorcijumu u kojem su Jovan Pejčić i Tomislav Đorđević.

Za kupovinu "Praga" bilo je 16 zainteresovanih kupaca, među kojima i biznismen Mile Jerković, koji je kupio velike parcele poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini. Početna cena za hotel bila je 127,6 miliona dinara.

Na aukciji je prodat i hotel "Central" iz Zemuna po ceni od 124 miliona dinara, a kupac je Zorana Joksimović iz Beograda.

U sastavu "Centrala" posluju i restorani "Venecija", "Gardoš", "Zemunski cvet", "Vatrenka" i "Dunav".
Izvor: Beta
Link: http://www2.beta.co.yu/default.asp?m=Ekonomija,eko&j=sr&h=Home,sr&prikaz=1665950
 
Na jučerašnjoj aukciji hotel Prag prodat za 850 miliona dinara, a hotel Central dostigao cenu od 124 miliona dinara
Vlasniku u amanet i nerešeni imovinski odnosi
ekonomija1_1.jpg

Da li su bivši vlasnici u pravu: Hotel Prag
Beograd - Hotel Prag prodat je juče na aukciji za 850 miliona dinara, odnosno 10,6 miliona evra. Od 16 učesnika aukcje, najvišu cenu ponudio je konzorcijum koji predvode Jovan Pejčić i Tomislav Đorđević. Početna cena 70 odsto društvenog kapitala preduzeća koji je ponuđen na prodaju iznosila je 127 miliona dinara, a procenjeno je da ukupna vrednost kapitala iznosi 531,7 miliona dinara ili 6,5 miliona evra. Hotel Prag, koji je klasifikovan sa tri zvezdice, nalazi se pod sudskim sporom jer porodica Kostić, kojoj su ovaj objekat na uglu ulica Balkanske i Narodnog fronta nacionalizovali, tvrdi da je vlasnik kako zemljišta na kojem je hotel izgrađen tako i same zgrade.

Slobodan Prorok, pravni zastupnik Dimitrija Kostića, podneo je 2006. godine Prvom opštinskom sudu u Beogradu tužbu protiv preduzeća Prag koje je objavilo prospekt za privatizaciju preduzeća, a u junu ove godine sud je doneo privremenu meru zabrane raspolaganja imovinom hotela. Slobodan Prorok, u izjavi za Danas, tvrdi da je jučerašnjom aukcijom prekršena privremena mera.
-Ta mera odnosi se na preduzeće Prag, pri čemu je subjektu privatizacije zabranjeno da donosi bilo kakve mere i akte za vreme trajanja te mere. Proces prodaje hotela ne može da bude doveden do kraja, jer neće moći da se potpiše kupoprodajni ugovor, da se emituju akcije za zaposlene, niti će moći da se izvrši primopredaja vlasništva. Za danas je zakazano ročište protiv Agencije za privatizaciju, protiv koje smo takođe podneli tužbu, i očekujem da će sud doneti odluku u našu korist - kaže Prorok.
On je najavio i krivične prijave protiv Vesne Džinić, v.d. direktora Agencije za privatizaciju kao i protiv Mlađana Dinkića, ministra ekonomije, "na čijem je stolu predmet o privatizaciji hotela stajao desetak dana i posle toga je doneta odluka da se ide na aukciju".

Dušan Belanović, direktor za komunikacije u Agenciji za privatizaciju, tvrdi za Danas da se sudska odluka odnosi na imovinu Praga, a da je privatizovan društveni kapital preduzeća. - Rešenje suda se ne odnosi na Agenciju i mi nemamo pravnog osnova da ne izvršimo prodaju. Naprotiv, imamo zakonsku obavezu da realizujemo privatizaciju. Sudska odluka obavezuje novog vlasnika. On, na primer, neće moći da proda imovinu na koju je stavljena zabrana, ali to je ionako regulisano kupoprodajnim ugovorom. Na državnim organima i novom vlasniku je da dalje rešavaju sva sporna pitanja. Ne plašimo se tužbi i krivičnih prijava, jer je zakon na našoj strani i taj ćemo spor sigurno dobiti - ocenio je Belanović.

Najvrednija imovina preduzeća Prag je sama zgrada na atraktivnoj lokalciji u centru Beograda. Izgrađena je 1929. godine, a dograđivana 1936. i 1978. godine. Hotel ima 3.300 kvadratnih metara i 118 soba. Poslednjih godina poslovao je sa oko 25.000 evra profita godišnje. Ima 63 zaposlena sa prosečnom neto platom od 40.000 dinara. Preduzeće trenutno na računu ima neraspoređenih 150.000 evra.

Na jučerašnjoj aukciji prodat je i hotel Central u Zemunu za 124 miliona dinara, a kupac je Zoran Joksimović. Početna cena bila je 93,8 miliona dinara.

Direktor Praga: Trpeli smo torturu tajkuna
Direktor Hotelsko-ugostiteljskog preduzeća Prag Mladen Dukić kaže za Danas da su zaposleni u hotelu poslednjih meseci "trpeli torturu tajkuna", koji su hteli da otkupe preduzeće za 1,6 miliona evra. "Bili smo suočeni sa stravičnim pretnjama, jer su želeli da postave svoje ljude u sve strukture preduzeća kako bi pripremili teren za prodaju hotela budzašto. Zamislite kakav je osećaj kada uđe kriminalac u hotel i počne da viče da je hotel već njegov i da neće dati ni centa više od 1,6 miliona. A video sam na aukciji da je spustio karticu na ceni od dva miliona evra", izjavio je Dukić.
On nije želeo da imenuje "tajkune", ali je naglasio da je postignuta cena "najveći uspeh u borbi protiv kriminalaca". Direktor Praga odbacio je navode porodice Kostić o vlasništvu nad zgradom i dodao da je od 1976. godine, kada su radnici preduzeća otkupili objekat od saveznog MUP, dosta novca uloženo u hotel.
N. Tomić
Danas
http://www.danas.co.yu/20070713/ekonomija1.html#0

Ај неко да постави један смајли што позелени од муке
 
Zakon o restituciji može se očekivati tek krajem ove godine
Isplata u novcu od 2010.
Autor: Katarina Preradović | 29.07.2007 - 00:22

Iako je posle sedam godina čekanja bilo najava da će Srbija u septembru konačno dobiti zakona o restituciji, građani će na ispravljanje višedecenijske nepravde morati još da sačekaju. Prema najavama koje stižu iz Ministarstva finansija, vraćanje imovine u naturi moglo bi da počne 2008, dok ministar predlaže da se emitovanje obveznica odloži još za dve godine.

- Mi želimo da zakon o restituciji bude usvojen na jesen, ali, imajući u vidu iskustva sa krupnim zakonskim projektima, ne bismo bili razočarani i ako bi njegova primena počela 2008. Mislim da je najcelishodinije da naturalna restitucija počne po donošenju zakona, a da emitovanje obveznica odložimo za dve godine, kada će BDP biti veći - kaže za "Blic nedelje" Mirko Cvetković, ministar finansija. On podseća da država sada za staru deviznu štednju godišnje izdvaja oko 270 miliona evra, što bi s novcem za restituciju bilo oko pola milijarde evra. Predloženih četiri milijarde evra za restituciju s otplatom na 20 godina, Cvetković smatra gornjom granicom mogućnosti našeg budžeta. On napominje da će određenih izmena i dopuna zakona svakako biti, ali će naturalna restitucija ostati prioritet.
Ministarstvo još nema procenu koliko od pristiglih 73.000 zahteva može da se vrati u naturi, a šta će preostati za obeštećenje u novcu.

Za razliku od njega, bivši ministar i predlagač Nacrta zakona o restituciji, dr Milan Parivodić tvrdi da država može da podnese već od 2008. izdvaja od oko 200 miliona evra godišnje na ime restitucije. On ne vidi razlog za odlaganje isplate.

S njim se slaže i Mile Antić iz Mreže za restituciju.
- Mi tvrdimo da, ako bi se država stvarno držala naturalne restitucije, i jedna i po milijarda evra može biti dovoljna za novčano obeštećenje. Sve zavisi od toga hoće li Skupština pod pritiskom tajkuna amandmanima izmeniti nacrt zakona, tako da se štošta ne vrati. Onda će ta cifra biti veća. Najspornije će biti građevinsko zemljište, jer će interesne grupe i latifundisti poput Miškovića, Kostića i Nicovića hteti da i dalje besplatno koriste državno zemljište, pa će vršiti pritisak da se od vraćanja izuzme ovo ili ono zemljište. Tu vidim moguće probleme - kaže Antić.

Uslov za ulazak u EU
Sam zakon, čiji je autor dr Milan Parivodić, aktuelni premijerov savetnik za privredna pitanja, predviđa vraćanje imovine koja je posle 1. januara 1945. oduzeta fizičkim i pravnim licima, a zatim preneta u državnu ili društvenu svojinu, a predmet restitucije bila bi i konfiskovana imovina. Predviđeno je vraćanje nepokretnosti - stambenih, poslovnih zgrada, građevinskog, poljoprivrednog, šumskog zemljišta i šuma, ali i nešto pokretnih stvari, pre svega vrednih umetničkih dela. Pravo na vraćanje podržavljene imovine imali bi bivši vlasnici ili njihovi naslednici, nekomercijalna pravna lica (zadužbine, fondovi i fondacije), ali i strani građani kojima je oduzeta imovina, pod uslovom da nisu bili u uniformi okupacionih snaga u Srbiji.
- Ne možemo da oživimo ljude koji su pobijeni, niti možemo da nadoknadimo duševni bol preživelih, ali moramo da vratimo imovinu, jer je to naša moralna obaveza prema nedužnim građanima. Nećemo biti uspešna ekonomija dok to ne uradimo, a ni u EU ne možemo da uđemo dok ne obavimo restituciju - kaže za "Blic nedelje" Milan Parivodić.

Denacionalizacija bi se, po njegovom predlogu, sprovela vraćanjem starom vlasniku nepokretnosti u naturalnom obliku, baš one kuće, lokala ili zemljišta koji su mu nekada pripadali.
- Tamo gde to nije moguće država će da ponudi drugu nepokretnost, koja po kvalitetu, vrednosti i blizini odgovara oduzetoj. Tek kad ni to nije moguće ide se na kompenzaciju u obveznicama ili gotovini, ali samo kod ljudi starijih od 65 godina - objašnjava Parivodić.

Državi je podneto preko 73.000 zahteva za restituciju, a ukupna vrednost tražene imovine kreće se prema prvim procenama između 100 i 150 milijardi evra. Očekuje se da će od 73.000 zahteva oko 20 odsto biti neosnovano. Parivodić objašnjava da će od realnih 60.000 zahteva oko 20.000 sigurno biti rešeno naturalnom restitucijom, što znači da oko 40.000 zahteva treba rešiti kompenzacijom.
- Ako za svaku od 40.000 porodica novčana nadoknada u proseku iznosi oko 100.000 evra, to je oko četiri milijarde evra potrebnih za kompenzaciju u narednih 20 godina. To je maksimalna procena, a realno je da to bude između dve i tri milijarde evra - tvrdi on. Vrednost obeštećenja cenila bi se prema proceni na osnovu koje Poreska uprava izračunava godišnji porez na imovinu, a kod poljoprivrednog zemljišta petnaestostruki katastarski prihod. Obveznice bi se izdavale na 20 godina, sa godišnjom kamatom od 4,5 procenta. Njima bi se moglo trgovati, mogle bi se koristiti za plaćanje poreza, kao depozit pri odobravanju kredita, za kupovinu državnih akcija i hartija od vrednosti…

Šta u praksi
Prema podacima Mreže za restituciju, država je vlasnik oko 80-90 odsto imovine koju treba vratiti starim vlasnicima. Čak 60 odsto zahteva odnosi se na zemljište, 14 odsto na kuće, četiri odsto na stambene zgrade, četiri odsto na pokretne stvari, a svega jedan odsto na oduzete fabrike, hotele, preduzeća, ciglane, elektrane, vodenice, štamparije... Stari vlasnici potražuju i nekoliko hotela, među kojima i beogradski Hotel "Prag", čak 88 bioskopa u Srbiji, poput beogradskih bioskopa "Balkan" i "20. oktobar", zemunskog "Centrala"...
- Ono što je uglavnom u vlasništvu države i što može da se vrati jesu građevinsko zemljište i poslovni prostor. Kod preduzeća i fabrika, stari vlasnik dobija vlasništvo nad golom imovinom, dakle nad zemljištem i objektima, a novi vlasnik će morati da plaća zakup starom. Oni naravno mogu i da se dogovore da fabrika otkupi zemljište od starog vlasnika ili da mu da akcije u preduzeću - kaže Antić.
Sadašnji vlasnici

Stanovi koji su legalno otkupljeni ne mogu biti vraćeni starim vlasnicima, pa su svi koji su kupili takvu nepokretnost zaštićeni.
Kod stambenih zgrada koje su nikle na oduzetom zemljištu, poput mnogih na Novom Beogradu, stari vlasnik dobija samo pravo svojine nad zemljištem.
- Ti stanari će ubuduće preko "Infostana" naknadu za zemljište plaćati pravom vlasniku a ne gradu. Iznos zakupnine biće limitiran u narednih deset godina - objašnjava Antić. Recimo, "Bograđanka" se nalazi na oduzetom zemljištu koje ima desetak vlasnika, pa će zakupci ubuduće zakup plaćati starim vlasnicima.
Inače, stari vlasnik će imati pravo da nadziđuje stambenu zgradu gde uslovi to dozvoljavaju, dok stanari ovih zgrada i zainteresovani investitori to neće moći da rade bez saglasnosti vlasnika. Za one koji su kupili dedinjske ili druge vile, pod uslovom da je kupovina bila zakonita, takođe nema brige. Ipak, stari vlasnik postaje vlasnik zemljišta, koje može isparcelisati i prodavati, ili može sam sazidati novu kuću pored ranije oduzete. Parivodić procenjuje da bi oko 80 odsto vlasništva moglo biti uknjiženo na ime starih vlasnika najkasnije u roku od osam meseci od donošenja zakona. Operativnim delom posla vraćanja baviće se Direkcija za restituciju, koja će tek biti osnovana.

Zahtevi iz celog sveta
Od stupanja na snagu Zakona o prijavljivanju i evidentiranju oduzete imovine, zavedeno je ukupno 73.396 predmeta, kaže Milica Đorđević, pomoćnik direktora Direkcije za imovinu Republike Srbije. Ona podseća da je rok za prijavljivanje istekao još 30. juna 2006. i da se nove prijave ne primaju. Prema njenim rečima, 49.402 prijave su potpune, dok je 16.101 nepotpuno. Od naših ljudi iz dijaspore, ali i od stranih državljana stiglo je ukupno 3.958 zahteva za povraćaj imovine, i to iz čitavog sveta - Austrije, Amerike, Australije, Izraela...
izvor Blic
link http://www.blic.co.yu/ekonomija.php?id=9393
 
Срушени „океани”
О национализацији из другог угла

N_xkmYlYyJu0PgLKgSfNuCyPiVKqJPOa0zKsg.jpg

Радња Антонија Сича снимљена 1937. године
(Фотодокументација „Политике”)

Улични контејнер у који су радници убацивали књиге неке кућне библиотеке намењене отпаду открио је овог лета једну похабану кожну торбу. У њој су нађена и лична документа о национализацији радње малог београдског трговца Сича, уредно сређивана годинама. Ту је и вест из 1992. да се у Кнез-Михаиловој број 30 у Београду руши зграда из 19. века са неколико радњица, уз остале и папирница-књижара гламурозног назива „Океан”.
Бивши власник „Океана” Антоније Сич одавно је отишао са овога света. Када му је радњица одузета 1948. године, месец дана касније, њега са породицом избацују из малог закупљеног стана у улици Мајке Јевросиме 43, а у стан се усељава „заслужни” обалски радник, друг Рајко Растовац. Сич је усељен у једну од две собе стана Радивоја Радуловића, предратног активисте Демократске странке.

Нова власт је укидала капитализам, стварала бескласно друштво и рушила „класног непријатеља”.

Какав је Сич био класни непријатељ сведочи писмо којим се господин Сич обраћа 1933. својим будућим муштеријама: „Част ми је известити Вас да сам на овдашњој пијаци отворио трговину писаћих потреба у истој згради и истом локалу фирме Живковић и комп. ’Океан’, основане у Београду 1900. године код које сам провео као сарадник пуних 17 година...”.

У рубрици „службена белешка” у „Матичном листу власника радњи” из 1945. године Сич даје податке о себи: „Од своје четрнаесте године, од новембра 1916. до новембра 1918. био сам шегрт, а до 1933. помоћник и пословођа све у ’Океану’. Завршио сам нижу и вишу Трговачку школу Београдске трговачке омладине. Као дете разболео сам се од дечије парализе... Од свих организација био сам једино члан управног одбора БТО”.

У купопродајном уговору закљученом и овереном маја 1933. у Среском суду за град Београд, у члану 2 пише да је купац Сич од власнице радње Руже Живковић купио „Океан” на менице које ће се исплаћивати у месечним ратама.

Година 1948. била је фатална по Сича. Решењем Извршног одбора Народног одбора првог рејона од 13. маја преузета је од стране истог одбора трговинска радња „Океан”, власништво Антонија Сича. Комисија, одређена за процену, навела је вредност робе од 160.000 динара. Међутим, комисија утврђује валоризациону разлику па се тако трговцу Сичу налаже да држави исплати дуг од 450.000 динара што „треба наплатити од његове заостале имовине...”.

Каснијом Сичовом судбином после национализације руководи нова власт, па му тако рејонски комитет 1949. издаје следећу карактеристику: „... Друг се показао као вредан и добар радник...” на рашчишћавању рушевина, заосталих после рата. Тако је друг Сич могао да потражи посао магационера.

Према пронађеним документима, било је тако.

Ако су давили „ситне рибе” на овакав начин, шта ли се тек у политичком, емотивном и материјалном смислу речи дешавало крупним капиталистима који су преживели рат сачувавши патриотски образ!?

Сич је само „једна суза” у отимачини спроведеној у организацији државе по угледу на Совјетски Савез. Та пљачка је потресала корене тадашње комунистичке Југославије, а последице се осећају и данас, када ова држава кроз приватизацију покушава да реши основне економске проблеме земље.

Будући закон о денационализацији не може све да врати, а можда нема ни коме. Али, како вратити част и образ, исправити сва понижења којима су били изложени људи којима су одузимањем малих имања заиста срушени „океани”.

Онај контејнер са почетка приче, препун књига, радници су избацили на адресу сабиралишта старог папира. У том товару нашла се и она торба. Из ње је испала и фотографија са венчања из 1940. године. Виде се лепо одевени људи око младе и младожење, у ведром расположењу, а на полеђини слике пише: „Кум Милован Гођевац гвожђар, Тоза Јовановић трговац позамантеријом, Миле Јосин ’греда’ трговац и други, све за успомену младенцима Бати и Јованки Сич”.

„Уверен да ћете и Ви са пријатељским интересовањем пратити мој рад”, завршава Сич пословно писмо из 1933. године, „молим Вас да ми поклоните пуно поверења и остајем са одличним поштовањем, Ваш...”.

Новинар Радио Београда
Драгослав Симић
[објављено: 03.08.2007.]
извор Политика
линк http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=36479
 
Odbijena tužba bivših vlasnika hotela Prag
Beograd - Prvi opštinski sud u Beogradu odbio je tužbeni zahtev bivših vlasnika hotela Prag u Beogradu da se novom vlasnika tog hotela zabrani njegovo korišćenje, saopštila je juče Agencija za privatizaciju. Tužbeni zahtev, koji je podneo Dimitrije Kostić je, prema obrazloženju sudske odluke, preuranjen, jer su nacionalizacijom Praga pravni naslednici bivših vlasnika tog hotela izgubili pravo svojine, a zakon o denacionalizaciji još nije usvojen. Hotelsko-ugostiteljsko turističko preduzeće Prag prodato je na aukciji u julu ove godine za 850 miliona dinara konzorcijumu na čijem je čelu Jovan Pejčić iz Beograda. Kupac Praga je, kako ističe Agencija za privatizaciju, obavešten da je u sastavu tog preduzeća i nacionalizovana imovina i saglasio se da će sa tom imovinom postupati u skladu sa zakonom koji bude regulisao tu oblast. Agencija dodaje da je od 306 pravosnažnih sudskih sporova koji se odnose na privatizaciju, u kojima je bila stranka u sporu, 290 okončano u njenu korist.
Izvor: Danas
Link: danas.co.yu
 
Ja stvarno ne mislim da bi drzava trebala da vraca nacionalizovanu imovinu. Pre svega postoji nekoliko razloga.
1) 60 godina je Republika ulagala u ta preduzeca i razvijala ceo grad, te im je tako i vrednost skocila.
2) Vrlo je problematican nacin na koji su svi ti tadasnji vlasnici sticali tu imovinu, jer je jasno da su se mnogi obogatili ime sto su placali proviziju kraljevskoj porodici ili ministrima. Medjutim, sada bi vrlo tesko bilo utvrditi ko je tako radio, a ko se bogatio "posteno".
A ako im se vraca imovina, treba izracunati:
1. Koliko je ta imovina vredela tada
2. Koliko vredi sada
3. Koliko je drzava ulozila u u imovinu
I na kraju im vratiti reciprocno vrednosti koju je imovina imala tada, npr. ako je tada njihov plac bio na kraju grada, dati im plac na kraju grada.
Ili, ako imaju plan za unapredjene posla i dovoljno kapitala, omoguciti im "povlascenu privatizaciju" ili neku vrstu dokapitalizacije objekata, drzava x%, oni y% i radnici z%... :/
 
^^ Pa ne mozes na to bas tako jednostavno da gledas: taj neko ko je imao plac na kraju grada, recimo danasnje Dedinje, bi danas bio milioner, tj. njegov unuk.

Dobra je ideja da se ljudima, kojima fizicki imovina ne moze da se vrati, podele obveznice - time se ozivljava finansijsko trziste. Drzava bi uz to mogla i neke finansijske fondove da otvori i njihove deonice podeli na slican nacin - tako bi se pospesila ulaganja u alternativne investicije, a ostalim gradjanima unelo poverenje u berzu.
 
Recimo bi bili, a mozda bi i njihov deda/pradeda prodao to '47 da je mogao npr.

Mislim da je problem dosta kompleksan. Narocito kada u pricu udje i crkva sa svim svojim zemljistem, koje im treba za sta?! Ali, takodje ne mislim da ja, kao poreski obaveznik, treba da placam nekom tamo zato sto je njegov deda imao nesto i zato sto mu je drzava to komfiskovala, i budimo realni, izgradila celokupnu infrastrukturu, i prakticno celu zemlju iz polu-pepela Drugog svetskog rata, te samim tim i donela toliku vrednost tim posedima.

Ali, opet, to je mozda moj, malo ekstreman stav, jer smatram da svako treba da ima onoliko koliko zasluzuje prema svojim sposobnostima, koliko vredi, tj. koliko sam stekne, a ne prema tome da li je sin/kcer nekoga.

Takodje, vrlo cenim "naslednika" parceta zemlje na kojem se danas nalazi Beogradjanka. Ne znam da li ste imali prilike da ga slusate u nekoj emisij...

Ono sto me plasi je da medju nasom "elitom" ne postoji zelja da se taj problem ljudski resi..
 
Повраћај имовине у натури се предвиђа само у случајевима када је он могућ, легални власници станова се неће избацивати на улицу, стари власници предузећа ће добити само одштету... Линк ка нацрту Закона се налази у првом посту на овој теми.

Не видим како се може оправдати отимачина која је уследила после Другог св. рата, ма шта се дешавало у каснијем периоду. У нормалној држави постоји суд који на основу закона одлучује о оправданој конфискацији незаконито стечене имовине а не доноси се закон зато што се неком "народном хероју" (наводници су стављени да не би помислили да омаловажавам цео партизански покрет) свиђа нечија вила на Дедињу (банализујем)...

Пошто сам активан на овој теми, осећам потребу да кажем да то није из разлога личне корисити. Немам одузете имовине, или макар доказа о томе, тако да што се тиче процеса денационализације мени "ни из џепа ни у џеп"
 
Ambassador":8qpj8pt6 je napisao(la):
Ali, opet, to je mozda moj, malo ekstreman stav, jer smatram da svako treba da ima onoliko koliko zasluzuje prema svojim sposobnostima, koliko vredi, tj. koliko sam stekne, a ne prema tome da li je sin/kcer nekoga...
Pa da, stav jeste malo ekstreman. Prvo, sta ce ko da nasledi, to je problem onoka ko ostavlja nasledstvo, a njegovi sinovi i kceri mogu to posle da prokockaju ili prodaju ili sta li vec - to je apsolutno njihova stvar.

Drugo, koliko vidim, ti si u Severnoj Americi - pa tamo je princip "neciji sin / kcer" glavni aspekt u svemu - pogotovo u dobijanju poslova i svih ostalih pozicija.

Denacionalizacija je mukotrpna, ali prezivele su je Poljska, Ceska, Madjarska itd. pa cemo valjda i mi!
 
Pocelo je pocelo!

Nakon pola veka Hrvatski kulturni centar povratio svoje zdanje

Hrvatski dom vraćen vlasnicima

Ponovo stari vlasnici: Hrvatski dom u Sremskoj Mitrovici


Sremska Mitrovica - Hrvatski dom, zdanje koje se nalazi u centru Sremske Mitrovice, vraćen je ovih dana vlasniku -Hrvatskom kulturnom centru. Hrvatski dom je izgrađen dvadesetih godina prošlog veka sa namenom da ga koriste u kulturno-muzičke svrhe. Nakon Drugog svetskog rata prešao je u nadležnost Opštine Sremska Mitrovica, koja je i raspolagala njime sve do pre nekoliko dana. Mitrovački župnik Eduard Španović navodi da je ovo dobar primer vraćanja imovine tamo gde je sve čisto i gde nema nema štete ni za jednu stranu.
- Dom je skoro pola veka koristila Opština, deo tog prostora je bio u najmu i tu su se smenjivale diskoteke, kafane i kafići, a deo je bio namenjen za probe nekoliko kulturno-umetničkih društava koje deluju u okviru Centra za kulturi "Sirmiumart". Taj obejkat nije bio nacionalizovan nego je samo bio u nadleštvu Opštine. Kako je tu gruntovno sve čisto - vraćen je pravim vlasnicima - Hrvatskom kulturnom centru. Tek dva-tri dana je ponovo stari vlasnik u posedu i drukčije je kada se zna ko je domaćin. Sada se radi na delimičnoj popravci i "šminkanju" objekta. Zapravo će sve ostati isto sem kafane. Kulturno-umetnička društva iz grada će i dalje vežbati u Domu, ali siguran sam u boljim uslovima, kaže župnik i dodaje da će Dom tako zapravo imati i dalje svoju prvobitnu namenu da u njemu sem kulturno-umetničkih i pevačkih društava rade i folklorna, dramska, recitatorska i ostale sekcije Hrvatskog kulturnog centra, koji su do sada radili u crkvenom prostoru. Uostalom, i osnivači Doma su imali želju da on ima kulturno-prosvetnu dimenziju. J. Zurković
Izvor: Danas
Link: danas.co.yu
 
Nenad":20wlhmed je napisao(la):
Drugo, koliko vidim, ti si u Severnoj Americi - pa tamo je princip "neciji sin / kcer" glavni aspekt u svemu - pogotovo u dobijanju poslova i svih ostalih pozicija.
ovde sam jos desetak dana, i mislim da princip "neciji sin/kcer" uzasno los, i da ce im se to jednom i obiti o glavu.. :/ Ali nebitno za ovu diskusiju..
 
VLADIMIR TODOROVIĆ DIREKTOR DIREKCIJE ZA RESTITUCIJU
Beograd - Vlada Srbije je za direktora Direkcije za restituciju postavila Vladimira Todorovića, advokata iz Beograda. Todorović je bio autor prvog Nacrta zakona o restituciji, koji je urađen 1995. godine. Ministarstvo finansija je pripremilo novu verziju nacrta tog zakona, o kojoj u ponedeljak, 22. oktobra, počinje javna rasprava. Kako je najavio ministar finansija Mirko Cvetković, Zakon o restituciji trebalo bi da bude usvojen do kraja ove godine i da od januara ili februara iduće godine počne njegova primena. Suština zakona je, kako je predloženo, vraćanje imovine u naturu, u slučajevima kad je to moguće, a maksimalne novčane obaveze koje država može da preuzme su četiri milijarde evra.
Izvor: Danas
Link: danas.co.yu
 
Zakon o restituciji početkom naredne godine
Beograd - Zakon o restituciji će najverovatnije početi da se primenjuje početkom naredne godine, izjavio je juče savetnik premijera Srbije Milan Parivodić. Prema rečima državnog sekretara u Ministarstvu finansija Srbije Slobodana Ilića, donošenje Zakona o restituciji veoma je veliki zakonski poduhvat kojim treba da se isprave višedecenijske nepravde, a pri tom da se pazi da se ne izazovu nove. "Zakon tretira veoma osetljivu materiju, a iskustva drugih zemalja pokazuju da nije lako doneti jedan takav zakonski dokument, ali ga je još teže primeniti", izjavio je Ilić, govoreći na okruglom stolu o privatizaciji građevinskog zemljišta povodom izrade Nacrta zakona o restituciji. Ilić je objasnio da je zakonom o restituciji predviđeno da se posle njegovog donošenja, oduzeta imovina u naturi odmah vrati bivšim vlasnicima, a ako to nije moguće oni imaju pravo na obeštećenje koje uvažava njihovo dostojanstvo ali iznos mora biti prihvatljiv za budžet Srbije. "Ukupan iznos obeštećenja koji obuhvata i jednokratne isplate i emisiju obveznica ne može da pređe četiri milijarde evra", kazao je Ilić i dodao da obeštećenje bivših vlasnika kroz emisiju obveznica, ne bi moglo da počne odmah, već nakon dve godine od donošenja zakona.
Predstavnici Lige za zaštitu privatne svojine naglasili su da restitucija ne odgovara samo tajkunima koji jeftino kupuju ili uzimaju u zakup građevinsko i poljoprivredno zemljište. Oni su izrazili zadovoljstvo što je konačno obezbeđena potrebna većina u Vladi za usvajanje ovog zakona kojim posle više od šest decenija, mogu da očekuju vraćanje oduzete imovine, ili bar obeštećenje u obveznicama. Prema ranijim podacima, oko 35 odsto prijavljene imovine za vraćanje oduzeto je nacionalizacijom, 18,5 odsto je konfiskovano, agrarnom reformom je otuđeno 13,9 odsto, eksproprijacijom 12,4 odsto. Građani su podneli oko 4.000 zahteva za povraćaj oduzete pokretne imovine i to najviše životinja, sitnog inventara, novca, oružja i prevoznih sredstava. U Direkciji za imovinu pristigle su i prijave iz inostranstva, i to dve iz Albanije, 15 iz Argentine, iz Australije sedam, iz Crne Gore 155 i iz Švedske jedna.
Izvor: Danas
Link: danas.co.yu
 
Vrh