Šta je novo?

'Građevinska mafija',gradnja mimo zakona,korupcija,...

dragan

Professional
Učlanjen(a)
09.12.2006.
Poruke
12.325
Pohvaljen
5.354
Lokacija
Fruška gora
'Građevinska mafija' koju sačinjavaju deo bahatih investitora i
deo korumpirane gradske vlasti, još postoji u ovom gradu, Beogradu.

To potvrđuju i članci koji se skoro svakodnevno pojavljuju.
Ali, veliki deo ovog problema i ne stigne do novinara,a odvija se u gradu.
Deo građ.mafije su i sudovi koji sporo ili nikako ne donose presude.

Ambassador":vjiwco6m je napisao(la):
Uhapšeno bivše rukovodstvo Geneksa

Zbog zloupotrebe službenog položaja uhapšen bivši direktor
Geneksa Milorad Savićević i još pet osoba.


Među uhapšenima su i bivši generalni direktori preduzeća "Generaleksport" Petar Novaković i Ivica Lukić, kao i direktorka Centra za pravne poslove Agencije za privatizaciju Ljiljanu Mlađan. Uhapšeni su i bivši direktor Turističkog centra "Kopaonik", koji posluje u sastavu kompanije "Internacional CG" iz Beograda Nebojša Premović, i bivši generalni direktor "Internacionala CG" Vladimir Gajić.

Oni se sumnjiče da su zloupotrebama službenog položaja oštetili preduzeće, odnosno budžet za 20 miliona evra.

Kako je saopštila policija, sumnja se da su uhapšeni tokom 2004. nezakonito otuđili građevinsko zemljište od 1,2 hektara na Novom Beogradu i prodali ga bez tendera Konzorcijumu "Neimar V, Kemoimpeks i Ivra".

Na tom zemljištu izgrađeni su objekti površine od 25.000 metara kvadratnih. Sumnja se da su na ovaj način privedeni pribavili protivpravnu korist.

Takođe, osumnjičeni su da su vršili i druge zloupotrebe nezakonitim raspolaganjem sredstvima preduzeća i odobravanjem besplatnog korišćenja turističkih usluga u hotelima Grand i Sunčani vrhovi na Kopaoniku.

Time su, navodi policija, oštetili firmu Internacional CG za 4,5 miliona dinara.

Svim privedenima određeno je policijsko zadržavanje.
Izvor: B92
Link: http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&mm=10&dd=03&nav_id=266246
Ditrih":vjiwco6m je napisao(la):
Zemljište skuplje od glave

Život Zorana Stankovića, suvlasnika beogradskog građevinskog preduzeća "Stanković", i dalje visi o koncu. Dok se lekari bore da on preživi, policija traga za trojicom napadača, koji su prekjuče, u po bela dana, pucali na njega i teško ga ranili.
Upotrebljen je takozvani "zemunski recept ubijanja" - iz kola u pokretu. Dokrajčivanje žrtve, "overom" u glavu, sprečila je policijska patrola koja je tog trenutka naišla. Stanković se, u roku od 24 sata, dva puta našao na meti ubica. Veče pre ranjavanja nepoznati napadači izrešetali su vrata njegovog stana i poslali mu svojevrsno upozorenje. Sutradan su pretnju sproveli u delo.

Potraga

POLICIJA još traga i za Brankom Sekulovićem, vlasnikom građevinske firme i preduzeća za aluminijumsku stolariju "S kompani", u čijoj su kancelariji ubijena trojica mladića, i koji se direktno dovodi u vezu sa zločinom. Navodno, Sekulović je dugovao veliki novac, a Darko Živković, Žika Šumadinac, Vladimir Samardžić Globus i Dušan Pejović kobne večeri došli su po novac. Epilog - trojica mrtva, jedan u bekstvu.
Oba ova slučaja, na ovaj ili onaj način, dovode se u vezu sa građevinskom mafijom i trgovinom najskupocenijim artiklom u srpskoj prestonici - poslovnim i stambenim objektima.
Zemljište u Beogradu postaje u poslednje vreme najtraženija roba na ovim prostorima. Cena nekretnina je drastično skočila, stranci izdvajaju basnoslovne sume za stanove u centru srpske prestonice. Građevinarstvo je postalo jedno od najisplativijih zanimanja, ali i najrizičnijih. Počele su i glave da padaju.
- O građevinskoj mafiji tek će se čuti - upozorio je nedavno Dobrivoje Radovanović, direktor Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja. On je istakao da organizovanii kriminal u ovoj oblasti nije ni taknut i da, pored privatizacione mafije, predstavlja veliku društvenu opasnost.
Nekadašnji krupni kriminalci, koji su bogatstvo stekli trgovinom narkoticima, "reketima", otmicama, pa i ubistvima, sada su se mahom prestrojili u legalan biznis sa kladionicima, auto-servisima, ali i izgradnjom objekata. Kao nekad narko teritorije, sada su izdelili grad na oblasti gde samo oni imaju isključivo pravo da zidaju, nadziđuju, ugovaraju građevinske poslove...
Peru novac

METODI rada su ostali isti, iako se promenila "roba" kojom trguju. Ne samo što su sebi dali pravo da jedino oni mogu da zidaju, već tu mogućnost znaju da preprodaju, dobro unovčavajući "ustupanje zidanja", ili, pak, da uzmu "debelu" proviziju samo da se određena građevinska firma pojavi na teritoriji, koja je pod njihovom kontrolom.
- Bivši kriminalci, a sada građevinci, imaju jaka uporišta u opštinama na kojima imaju uticaja, ali i u gradskoj upravi - navodi jedna od vlasnika građevinske firme, koji je i sam bio primoran da koristi "usluge" ovih ljudi. - Povezani su sa komunalnim, građevinskim i ostalim inspekcijama. Oni najbrže i najlakše dolaze do potrebnih dozvola. Svaki takav papir debelo naplaćuju. Zidanje i nadziđivanje je postalo njihovo osnovno zanimanje.
Građevinska mafija pruža i "zaštitu", pa su vlasnici firmi prinuđeni da plaćaju "reket", od njih pozajmljuju novac uz zelenaške kamate, pitaju ih za svaki "kvadrat". Ukoliko odbiju bilo koju "uslugu", preko noći im nestaju građevinski materijal, skele, skupocena oprema i mašine.
Poslednjih dana na delu su žestoki i krvavi obračuni među građevinskim preduzimačima, ili onih koji imaju direktne veze sa njima. Upućeni u prestonička dešavanja navode da će revolveraško svođenje i prebijanje računa biti sve češće.


BEKSTVO
BRANKO Sekulović Sekula, koji se dovodi u vezu sa prošlonedeljnom trostrukom likvidacijom, prema poslednjim saznanjima, krije se u Crnoj Gori. Policija istražuje da li je on okrvavio ruke, ili je to neko učinio za njega.
 
„Савоград” на штету државе
Конзорцијуму три приватне фирме, Милорад Савићевић омогућио изградњу на трактивном земљишту у Новом Београду
N43083_GjmseA8cKHsZeeWDLG6FFsEu9bHzjJGIuJl.jpg

Западна капија Београда била је симбол богатог "Генекса"
(Фото Д. Јевремовић)


Инспектори београдске полиције проверавали су јуче, у наставку истраге против бивших генералних директора предузећа „Генекс”, предузеће „Неимар В”, водеће фирме у конзорцијуму који је, науштрб државе, зарадио више од 22 милиона евра, сазнаје „Политика” у изворима у МУП-у Србије. Власник предузећа „Неимар В” је, према регистру, Божо Вуковић, мада непотврђени подаци полиције указују на то да иза ове фирме заправо стоји један бивши градски функционер који је донедавно имао високо место у администрацији града Београда. У конзорцијуму које је зарадило на штету државе налази се и предузеће „Кемоимпекс”, као и „Ирва инвестиције”, чији је власник познати бизнисмен Ђорђије Ницовић.

Проверавање документације у водећој фирми конзорцијума логичан је наставак истраге против Милорада Савићевића, и још пет особа ухапшених заједно с њим. Током расветљавања овог случаја, полиција је од фебруара ове године до сада проверавала документацију „Генекса”, њене ћерке фирме „Интернационал ЦГ”, као и папире фирми из конзорцијума. Утврђено је да су Савићевић и његови наследници на челу „Генекса” оштетили државу, чиме су трочланом конзорцијуму донели добит од 22 милиона евра. Нико из ове три фирме није ухапшен, нити има поузданих најава о томе да ли ће са некима од њих бити обављен информативни разговор.

„Политика” је јуче у више наврата покушала да ступи у контакт са Божом Вуковићем, званичним власником „Неимара В”, и са Ђорђијем Ницовићем, власником „Ирва инвестиција”, али нико од њих није одговарао на наше телефонске позиве.

Подсетимо, поред Милорада Микија Савићевића, дугогодишњег генералног директора „Генекса”, полиција је прекјуче ухапсила још два бивша директора „Генекса” – Петра Новаковића и Ивицу Лукића, као и Владимира Гајића, бившег генералног директора фирме „Интернационал ЦГ”. Поред њих приведени су и Љиљана Млађан, бивши директор Центра за правне послове Агенције за приватизацију (која је према саопштењу ове агенције у мају сама дала отказ) и Небојша Премовић, бивши директор Туристичког центра „Копаоник”, који послује у саставу компаније „Интернационал ЦГ”. Они би током данашњег дана требало да буду приведени дежурном истражном судији Окружног суда у Београду.

Савићевић се конкретно терети да је подстрекавао Петра Новаковића да постигне директну погодбу са конзорцијумом и да потпише уговор који је оштетио државу. Спорни уговор је предвиђао да конзорцијум има право изградње на једном од најатрактивнијих земљишта у Београду – у Блоку 20, на плацу између хотела „Хајат” и „Континентал”, „Генекс” апартмана и пословне зграде „Делта холдинга”. Заузврат, „Генекс” је требало да добије само 1.000 квадрата изграђеног пословног простора, што је свега четири одсто од изграђеног објекта, иако је у оваквим пословним трансакцијама на српском тржишту предвиђено да замена земљишта за изграђени простор износи између 18 и 40 одсто. Касније је потписан анекс уговора којим је предвиђено да се тих још неизграђених 1.000 квадрата пословног простора продају истом конзорцијуму за износ од 1.726.000 евра, иако је тржишна вредност у том тренутку била око два и по милиона евра. Овај анекс је потписан уз неовлашћену сагласност Агенције за приватизацију коју је потписала Љиљана Млађан, због чега је и ухапшена.

На плацу због чије је продаје ухапшено пет руководилаца „Генекса”, гради се стамбено-пословни комплекс „Савоград”. На плацу од 1,2 хектара у Новом Београду, гради се комплекс површине 35.000 квадратних метара, вредан 50 милиона евра. Поред две пословне зграде и вишеспратнице са апартманима и најлуксузнијим становима на врху, биће изграђени подземна гаража и трг, а комплекс би требало да буде завршен до краја године.

Сада ухапшени Савићевић рекао је у једном интервјуу да је Ђорђија Ницовића као инвеститора у овом спорном послу предложила Дирекција за градско грађевинско земљиште. Савићевић је нагласио да је Дирекција претходно дала рок до када може да се почне с градњом.

– Последњег дана пред истек рока, узели смо зајам од АИК банке, потом су сви инвеститори отишли. Ницовић је ушао у посао, а ми смо од тих пара вратили милион евра АИК банци и добили још хиљаду квадрата пословног простора – изјавио је тада Савићевић.
Душан Телесковић
[објављено: 05.10.2007.]
Izvor: Politika Online
Link: http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=43083
 
Evo nadovezivanje na postove sa teme "Ko gradi grad...".

Ruše divlju gradnju na Zlatiboru
Autor: Vladimir Lojanica | 09.10.2007 - 08:00
zlatibor.jpg

ZLATIBOR - Krajem tekuće ili prvih dana naredne nedelje u centru Zlatibora će otpočeti akcija rušenja bespravno podignutih objekata, na čijem udaru će se naći petnaest apartmanskih zdanja koja nisu mogla legalizacijom da se uklope u postojeći Regulacioni plan - rekao je „Blicu“ Milan Stamatović, predsednik opštine Čajetina.

Predstavnici vlasti ove zlatiborske varoši potpisali su juče ugovor sa preduzećem „Timotijević“, pod čijom mehanizacijom će nestati preko hiljadu kvadrata apartmanskog prostora na Zlatiboru. Istovremeno, o svemu je obaveštena Policijska uprava u Užicu, odakle je stiglo obećanje da će rušenje proteći pod prismotrom policije.
- Odlaganja više nema, za koji dan počeće rušenje. Rešeni smo da istrajemo u borbi protiv divlje gradnje na Zlatiboru, najpre ovde u turističkom centru, a onda i u naseljima Gajevi i Smiljanski zakusi - odlučan je Stamatović.
Neće se, pojašnjava on, rušiti celi objekti, već samo njihovi delovi podignuti mimo važeće građevinske dozvole. U četrnaest slučajeva „obaraće“ se celi spratovi, dok će jednoj građevini biti „amputirano“ prizemno krilo. Površina tih prostorija kreće se od 150 do 300 kvadrata pojedinačno.
- Rušenje smo tokom leta najavili za početak septembra, ali akciju smo morali da prolongiramo dok ne nađemo firmu koja je osposobljena da to odradi. U međuvremenu, vlasnici nekih objekata kopali su i rukama i nogama u nameri da sačuvaju svoje bespravno podignute građevine. Neki od njih pretili su mi telefonom, upozoravajući me da mi ni policija neće pomoći, a bilo je i onih u čiju korist su urgirali visoki službenici nekih ministarstava, pokušavajući da preko svojih potčinjenih, uglavnom inspektora, utiču na mene - ističe Milan Stamatović.
Uprkos činjenici da će petnaest objekata za koji dan biti delimično porušeno, da će desetak kuća u naseljima Smiljanski zakusi i Gajevi potpuno biti sravnjeno sa zemljom, te da će Opštinskom tužilaštvu vrlo brzo biti prosleđena nova hrpa krivičnih prijava, divlja gradnja na Zlatiboru ne jenjava. Stamatović podvlači da je prethodnih dana utvrđeno da se trenutno nelegalno gradi najmanje još deset apartmanskih zdanja, i to po istom principu po kom su podignute kuće koje će se rušiti.


Preporuke savetnika
- Investitori bespravnih objekata imaju iskusne savetnike koji im preporučuju kako da izigraju zakone i opštinske dozvole, istovremeno i otežaju nadzor građevinskim inspektorima. Po tom „receptu“ podnosi se idejni projekat na osnovu koga čekaju građevinsku dozvolu, a kada papiri budu gotovi, oni poture glavni projekat na osnovu koga bi da grade, a koji nije u saglasnosti sa idejnim predlogom. Bila je ustaljena praksa da se tako dobijen višak kvadrata kasnije legalizuje doparcelizacijom - objašnjava predsednik opštine Čajetina.
Izvor: Blic
Link: http://www.blic.co.yu/srbija.php?id=15515

Znaci, ipak moze nesto da se uradi, samo je bitna volja onoga ko je na poziciji i naravno cinjenica da ga nije lako kupiti..
 
Rusenje, Rusenje, Rusenje........napokon, sve cestitke predsedniku Opstine Cajetina.
 
Ove intervencije ministara i ostalih korumpiranih dupelizaca, treba objaviti njihova imena a i stampa se treba time vise baviti. Evo npr. Put Horgos - Pozega vise niko ne spominje, iako su Velja i Bubalo uzeli dobru proviziju. Nigde tendera, daju vec izgradjen put...B92 bi mogao malo vise da ih pritisne. RTS je vec jadna politicka prica.
 
Иза паравана
У раљама гангстера

Мало-мало па се у граду, објаве медији, сруши нека кућа. Такође, не прође много времена а у црним хроникама новина освану извештаји о упуцавању људи који се баве пословима у грађевинарству. Редакције готово свакодневно опседају беспомоћни грађани који се жале да су уложили новац у свој кров над главом и никако да се уселе, јер се радови одлажу у недоглед. Помислио би обичан читалац да живимо у некој држави где нема ни реда ни закона, да правду и послове по свом осећању кроје људи који бесомучно отимају паре народу и за које не важи ни један једини закон. Осим мафијашког – ко јачи тај тлачи.

По свему судећи, претходна мисао нашег читаоца има добро утемељење у суровим чињеницама. Оне су исказане у догађајима који сустижу један другог. У Чубурској 13a пре годину дана срушила се кућа због, како каже тужилац у кривичној пријави, „непридржавања технологије извођења радова”... Годину дана пре тога силна упозорења да је хаварија могућна нико није хтео да чује.

Потом је довитљив инвеститор одлучио да прекрати маратонски судски спор око зграде на углу Косовске и Таковске улице. Довео је тешку грађевинску механизацију и сравнио објекат са земљом, додуше уз помоћ ветра како су утврдили вештаци. Што том приликом елементарно није обезбедио градилиште, односно рушилиште, па су умало страдали пролазници, што су полупана возила то као да никога није занимало. Испоставља се да то некога и те како занима, али се и претпоставља зашто.

Пре неколико месеци згажена је, попут мрава, тешким грађевинским машинама Ливница звона „Јеврем Поповић” на Дорћолу. Инвеститор је једног јутра у свитање зоре чуо глас који му шапуће да је најпаметније да на брзу брзину оствари неко своје право на то земљиште. Да прегази све постојеће. И звона, и печате, и документацију и све остало. Срећом, није и неко биће згазио. Талас протеста у јавности оставио је равнодушним бездушног инвеститора баш као и надлежне који се до ових дана нису огласили о предузетим мерама против прекршилаца закона.

Потом је са пет хитаца упуцан Зоран Станковић, човек који се бави зидањем станова. Преживео је, а чији су прсти повукли обараче на хеклерима у домену је полицијске истраге. И док се још ни мастило са те вести није осушило језива вест заузела је прве странице новина и прва места у вестима електронских медија. Страдала је трочлана породица и девојка, гост у кући. Са 56 испаљених метака угашена су четири живота, а домаћин се бавио, између осталог, изградњом станова. И тај случај је у рукама полиције.

Прекјуче, поново, срушио се део куће у Љубљанској улици на Звездари. Немар, бахатост, нестручност, или било шта слично може да се каже за несрећу. Људи су ојађени, а истрага је у току.
Драган Влаховић
[објављено: 02.11.2007.]
Izvor: Politika Online
Link: http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=46350
 
Gradsko pravobranilaštvo otkriva mehanizme korupcija u građevinarstvu
Tri scenarija za mutne poslove
Autor: Mariota Vlaisavljević | 07.11.2007 - 06:30
I Beograđani veruju da uz dobru vezu ili dovoljno debelu kovertu mogu sve, posebno u građevinskim poslovima, potvrdili su "Blicu" u kancelariji gradskog javnog pravobranioca. Korupcija u državnoj upravi, pogotovo u zemljama u tranziciji, se doživljava kao pravilo, a ne kao izuzetak.
korupcija_v.jpg


Iako nisu uspeli da pokrenu ni jednu krivičnu prijavu zbog korupcije, pravnici u kancelariji Gradskog javnog pravobranioca za "Blic" su detaljno objasnili tri scenarija po kojima se odvija korupcija u sferi građevinarstva.

ULOGA ADVOKATA
Za podmićivanje za izdavanje građevinskih dozvola za sada niko nema dokaze, ali Miodrag Baljak, zamenik gradskog pravobranioca kaže da je izdavanje dozvola veoma sporo i da su investitori najčešće dovedeni u situaciju da misle da mogu ubrzati proceduru samo ako nešto plate. Najčešći kanal korumpiranja ide preko advokata. Retko ko se upusti u varijantu da pokuca na vrata i pita službenika, načelnika...koliko novca treba da da ako želi da dobije papire. Baljak navodi da upravo advokati na diskretan način obavljaju taj posao, tačnije naplaćuju uslugu poznanstva sa odgovornim u opštinskoj ili gradskoj administraciji.
- To su ljudi koji se pojave kad treba, kažu investitorima da će obezbediti dozvole u roku, ali da će ih ta usluga koštati. Iako to ne bi trebalo da se tako radi, a taj novac se, u praksi, deli sa potpisnicima dokumenata - objasnio je Baljak.
Prostor za "mešetarenje" je i preplitanje nadležnosti - prvo se dobije dozvola od opštine, pa se kasnije traži dopuna za veći projekat iz Grada, u međuvremenu se premaše sve dozvole, a inspekcija ne reaguje.
- Korupcija se teško dokazuje. U postupku protiv nadležnih u jednom slučaju iz Opštine Voždovac i Grada nije bilo dovoljno dokaza i od njihovih tužbi se odustalo. Generalno, u praksi je takav slučaj da se krupne zverke izvlače, a kola se lome na sitnim igračima - rekao je Baljak.
Naš sago vornik navodi da bi poseban izazov bilo preispitivanje izgradnje kapitalnih obejkata, ali je to nemoguće, jer se oni proglašavaju za "nacionalni interes".

LJUBAZNI, A NE RADE NIŠTA
Duško Vuković, predsednik Samostalnog sindikata građevinara Srbije, takođe naglašava da sporim izdavanjem dozvola za gradnju službenici često u stvari vrše pritisak na investitore da na nelegalan način ubrzaju proceduru.
Službenici često umeju da budu pristojni, da izađu u susret, ali i da ništa ne rade. Predmete drže u fiokama, po ormanima preko svakog roka, klijentima govore da dođu kasnije, da se jave nekom drugom referentu, da to nije njihova nadležnost... Ovako izgleda najtipičniji primer "diskretnog" pritiska da se usluga plati. Tada obično sve počinje takođe suptilnim čašćenjem, sitnim poklonima koji prerastaju i u nešto više.
- Ključna su poznanstva u lokalnoj samoupravi. Preko njih se može zaista sve. Dozvole se dobijaju mimo planova, dele se lokacije za izgradnju ili neki stari objekti koji se kasnije rekonstruišu. Mnogi tenderi su unapred dodeljeni, za njih i znaju samo veliki igrači - objašnjava Vuković, uz napomenu da građevinarstvo omogućava i najlakše "uvlačenje" raznog kapitala.
Osim toga i zarada u građevinarstvu se udvostruči samo kroz jedan projekat, iako bi bilo normalno da ne premašuje pet do sedam procenata, i zato je sve više onih koji žele da se bave ovim poslom. Pritisak na službe koje izdaju dozvole je sve veći, jer svi žele da posao završe što pre i tu se otvara prostor za mito.
U javnom pravobranilaštvu su uvereni i da korupcija stoji i iza mnogih primera nelegalne gradnje, naročito one koju niko ne ruši. Investitorima se isplati i da nelegalno grade jer su kazne veoma blage i "isplative". Korupciju bi, u ovom slučaju, mogle da zaustave strože kazne, efikasnije sudstvo i obaveza rušenja nelegalno sazidanih objekata, što bi i bila jedina prava kazna za investitore.


Blage kazne podstiču korupciju
Kazna za investitora zbog nelegalne gradnje je do tri godine zatvora, a za izvođača radova do godinu dana. Pošto su u pitanju male zatvorske kazne, tužilaštvo uglavnom u ovakvim postupcima nagodbu - uslovnu kaznu, izvesnu nadoknadu štete, uplaćivanje novca u humanitarne svrhe. Investitoru se, dakle, isplati da gradi nelegalno, ali samo pod uslovom da građevinska inspekcija, zbog neke vrste nelegalnog dogovora sa njim, ne poruši objekat na vreme i time mu praktično dozvoli da i nelegalne stanove proda.


Useljene zgrade ne ruše
Gradska građevinska inspekcija takođe može na osnovu izveštaja inspektora na terenu da podigne krivičnu prijavu.
- Imamo u proseku jednu krivičnu prijavu mesečno zbog nelegalne gradnje. Kada je rušenje u pitanju najčešće su u pitanju objekti koji su u izgradnji. Useljene zgrade je nemoguće rušiti. Trenutno je u toku pet rušenja objekata na Vračaru i u Zemunu - rekla je Dragana Pešić, načelnica gradske građevinske inspekcije.
Izvor: Blic
Link: http://www.blic.co.yu/beograd.php?id=18849
 
Nelegalna prodaja zemljišta
29. novembar 2007. | 10:58 -> 16:55 | Izvor: B92, Tanjug
Beograd -- Ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je da je uhapšeno više bivših rukovodilaca Poljoprivredno-industrijskog kombinata Zemun.

Sumnja se da su uhapšeni zloupotrebili položaj i protivpravno otuđili zemljište tog preduzeća površine 300 hektara. Privedeni su bivši predsednik Upravnog odbora Lazar Ružičić, bivši direktori Milorad Đokić, Rajko Mandić, sada šef Odseka unutrašnje fitosanitarne inspekcije u Ministarstvu poljoprivrede, Dejan Kranjčević i Đorđe Božić, vlasnik silosa Jakovo, i sudski veštak Petar Munćan.

To zemljište je neposredno uz autoput Beograd-Novi Sad, gde se gradi zaobilaznica oko Beograda. U Specijalnom tužilaštvu kažu da još nisu primili predmet o tom slučaju.

Radnici PIK Zemun, njih 140, duže od dve godine su u generalnom štrajku, otkad je Vlada uvela privremene mere u tom preduzeću zbog toga što je rukovodstvo ometalo proces privatizacije.

Bivše rukovodstvo pokušalo je da realizuje program izgradnje 5.000 stanova za zaposlene na 100 hektara društvenog zemljišta, ali to nije bilo dozvoljeno jer je firma bila u procesu privatizacije.

Spor je nastao kada je bivše rukovodstvo, imajući u vidu da većina zaposlenih nema rešen stambeni status, bez konsultovanja sa Agencijom za privatizaciju pristupilo realizaciji socijalnog programa kojim bi, u saradnji sa američkom firmom Grupa Impakt, počela izgradnja 5.000 stanova na 100 hektara društvenog zemljišta.

Čim je saznala da je ugovor potpisan, Agencija za privatizaciju je tražila da se on poništi, uz obrazloženje da je odluka o izgradnji stanova u suprotnosti sa Zakonom o preduzećima, kojim je propisano da firme u procesu privatizacije za sve odluke treba da konsultuju Agenciju za privatizaciju.

Predsednik Štrajkačkog odbora PIK Zemun Rade Grujić, povodom hapšenja bivših rukovodilaca u tom preduzeću, izjavio je da deo zaposlenih smatra da je hapšenje bivšeg direktora Dejana Kranjčevića neopravdano.

Grujić, predsednik Slobodnog sidnikata PIK Zemun i zastupnik 140 radnika koji već dve godine štrajkuju i ne učestvuju u procesu rada, tražeći realizaciju socijalnog programa, podsetio je da je Kranjčević bio taj koji je, u saradnji s delom zaposlenih radnika, podneo krivične prijave zbog raznih malverzacija u vezi s tim preduzećem.

"To su bile sve ispravne krivične prijave protiv raznih malverzacija tajkuna ove države, tako da ne vidim zašto je on uhapšen", kaže on i podseća da je Kranjčević podržavao štrajkače i njihove zahteve da im se obezbedi adekvatan socijalni program.

Grujić je podvukao da PIK Zemun pored autoputa Beograd-Novi Sad ne poseduje 300 hektara zemlje, za koju su rukovodici PIK-a optuženi da su je otuđili. "Na tom potezu imali smo 33 hektara, i to je prodato pre imenovanja Kranjčevića", naglasio je Grujić.
Izvor: B92
Link: http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&mm=11&dd=29&nav_category=16&nav_id=274271
 
Zašto dinamiku građenja stanova ne kontroliše niko osim kupaca?
Parnice niko ne želi da vodi
Autor: Mariota Vlaisavljević | 08.01.2008 - 06:54
stanovi_v.jpg

Živorad Dragičević bio je primoran da presavije tabak i tuži investitora Predraga Trbojevića od koga je kupio stan na Ceraku. Iako je pokušavao na razne načine, nije uspeo da raskine kupoprodajni ugovor i povrati 26.000 evra koje je uložio u kupovinu 31 kvadrata u ovom beogradskom naselju. Njegov i još 13 stanova nisu završeni na vreme, pa su kupci podneli krivične prijave zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza.

Dragićević je, još u aprilu, obilazeći gradilište na kome je kaparisao stan za ćerku, saznao od komšija da je "investitor" pobegao i da je , u stvari, preprodavao već prodate stanove. Iz tog razloga je odlučio da slučaj preda sudu.

REKLI SU DA JE "POUZDAN"
- U zgradi u Prištinskoj 46 od vlasnici devet od 14 stanova podneli su zajedničku tužbu protiv investitora. Svi hoće da raskinu ugovore, pošto su rokovi odavno premašeni, a na gradilištu se već odavno ništa ne dešava. Zgrada je trebalo da bude završena 1.maja, a investitor je poslednji put obećao da ćemo svi dobijati, kao penale, mesečnu kiriju sličnog stana na toj lokaciji, ako radovi ne budu gotovi do 30. septembra. I od toga ništa nije bilo - kaže Dragićević, ogorčen što je poverovao da će za 900 evra po kvadratu moći da kupi pristojan stan.

On kaže da je ceo slučaj delovao ozbiljno, jer je stan kaparisao i isplatio 80 odsto od ukupne sume preko agencije "Dvor nekretnine".
- Rekli su mi da je u pitanju pouzdan čovek koji je već zidao u tom kraju, međutim, sve je ispalo drugačije - priča Živorad.

S druge strane, u agenciji "Dvor nekretnine", tvrde da je investitor imao uredne papire kada je dao stanove na prodaju. Nedostajala je samo prijava radova.
- Pretpostavljam da mu je nestalo novca i da su zato stali radovi. Ali, koliko ja znam na toj lokaciji će verovatno biti nastavljena izgradnja. Uzeće možda neko drugi da radi, stvarno ne znam. Postupak je na sudu i treba sačekati - bila je neodređena Sunčica Kovačević, direktorka agencije, u kratkoj izjavi za "Blic". Mobilni telefon "investitora" nedostupan je već izvesno vreme.

INSPEKTORI BEZ OVLAŠĆENJA
Ovaj slučaj, na žalost, nije usamljen. Mnogi koji se namere na povoljnije kvadrate u "sivoj fazi", "postupku dolegalizacije"... prođu kroz slične muke. Na kraju se, posle mnogo peripetija i problema, usele, ali uglavnom ne dobiju ono šta su i platili. Problem je što niko, pa ni građevinska inspekcija, zapravo ne obavezuje inevestitora i izvođača radova, kada će da završe projekat i time ispoštuju ugovorene obaveze sa kupcima. Naime, u građevinskoj dozvoli navodi se jedino datum početka radova.

To potvrđuje i Dragana Pešić, načelnica građevinske inspekcije, koja navodi da su nadležnosti inspektora samo nepravilnosti izgradnje.
- Rokovi su u nadležnosti suda, jer te obaveze proističu iz ugovora. Mi nemamo nikakvu ingerenciju i zato građani samo tako mogu da isteraju ono što traže - pojašnjava naša sagovornica.

Iako u praksi ima mnogo slučajeva čekanja na izgradnje stanova i iako mnogi uglavnom vrte glavom pri pomisli na kupovinu "sumnjivog" stana građani, ipak, retko vode parnice protiv investitora sa kojima žele da raskinu saradnju, povrate novac ili dobiju obeštećenje. Iskustva upućenih govore da se od 100 slučajeva svega jedan se vodi između investitora i oštećenih građana.

Godina dana za sve papire
Pre kopanja temelja investitora čeka dug put pribavljanja građevinske dozvole. Neophodno je obezbediti 47 saglasnosti, potvrda, uverenja i rešenja... Procedura traje od deset meseci do godinu i više dana i to je najduži deo puta.

Osiguranje kao preventiva
Potencijalni kupci trebalo bi"dobro da provere investitore", ali se sve svodi na poverenje. U Srbiji ne postoje obavezna osiguranja kao što je u svetu praksa gde investitori moraju da osiguraju objekat, radnike, susedne kuće i zgrade. Zato svako i može da bude investitor bez obaveze da ima zakonske i bankarske garancije.
izvor Blic
link http://www.blic.co.yu/beograd.php?id=25951
 
Srbija građevinski eldorado za prevarante
Prodao stanove i ispario
Kada je Darko Mijušković sklopio ugovor sa investitorom Milanom Jeremićem nije sanjao da ni posle šest godina neće videti stan, ali ni investitora. Apsurdan zakon - postoji rok za početak radova, ali ne i za završetak

Početkom maja 2001. godine Darko Mijušković je od investitora Milana Jeremića kupio stan u Višnjičkoj banji, Slanački put 131n. Jeremiću je na ruke isplaćeno 30.000 maraka, a prema ugovoru tada potpisanom u advokatskoj kancelariji Radoslava Cvetkovića, investitor se obavezao da će ključeve stana od 40 kvm predati kupcu u roku od tri meseca. Do sada je prošlo šest i po godina, a Mijušković je izgubio nadu da će ikad videti svoj stan, ali i investitora.

- Pojavio se oglas u novinama o prodaji stanova u Višnjičkoj banji, pa smo majka i ja pozvali telefonom, a javila se izvesna Biserka Đorđević, koja nas je upoznala sa pojedinostima i predložila da pogledamo lokaciju.

Radovi su tada stigli do prve ploče i rečeno nam je da će biti završeni za 90, maksimalno 120 dana, kako je kasnije napisano u ugovoru. Ako se za to vreme ne završe, investitor se obavezao da će plaćati penale od 250 maraka mesečno, što takođe piše u ugovoru, priseća se Mijušković, koji je početkom 2000. bio samo jedan od tridesetak kupaca kome je investitor Jeremić, u prvoj tranši, prodao stanove u tek započetoj stambenoj zgradi, po istim ugovornim propozicijima i ceni od 800 maraka po kvadratnom metru. Zakon ga, međutim, nigde nije obavezao da završi zgradu.

Dva puta prodao isti stanb
- To su nam potvrdili nadležni organi i advokati. Na odobrenju za gradnju koje je njemu izdao gradski Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove piše da je investitor obavezan da za dve godine počne gradnju, ali ne i kad mora da je završi. Išli smo kod sekretara Nenada Komatine, ali on nije znao da nas uputi šta da radimo. Rekao nam je da podnesemo zahteve Gradskoj građevinskoj inspekciji i da će njihovi inspektori izaći na lice mesta i doneti zaključke - kaže Mijušković.

Radovi na zgradi koja je projektovana na preko 5.000 kvadrata su, u međuvremenu, odmakli do grube faze, na 50 odsto do završetka. Kupci tvrde da je od stotinak planiranih stanova Jeremić prodao 90. Neke je, kako sumnjaju, prodavao više puta.

- Stan koji je takođe početkom 2000. kupio Petar Đuza Jeremić je pre dvadesetak dana pokušao da proda Željku Katiću. Bili smo slučajno u blizini građevine kad je naišao kupac Katić, koji je novembra 2007. kaparisao stan preko agencije „Singidunum plus“. Rekli smo mu da taj stan već ima vlasnika, pa je Katić odustao od kupovine i tražio da mu se vrati novac - priča Gordana Božulić, koja je ugovorom od 31. oktobra 2001. kupila stan od 30 kvadrata na prvom spratu u toj zgradi.

Da je imao ludu sreću potvrdio je i Katić, koji je o prodaji tih stanova saznao preko lista „Oglasi“.

- Pisalo je „stanovi blizu centra za 800 evra po kvm“. Javio sam se i zakazan mi je sastanak sa direktorkom agencije Biserkom Đorđević. Odvela me je da pogledam i kaparisao sam stan sa 1.000 evra. Kasnije sam otišao da obiđem građevinu, da vidim kako idu radovi. Spazio sam samo dvojicu-trojicu koji se muvaju. Slučajno sam tu nabasao na dve žene koje su mi ispričale šta ih je snašlo sa tim Jeremićem i dale mi telefon Petra Đuze, koji je ranije kupio stan. On mi je pokazao svoje papire. Zvao sam Biserku Đorđević i ona mi je vratila novac - kaže Katić, koji je u strahu od neprijatnosti sa Jeremićem jedva pristao da mu objavimo ime.

Kupci koji su u prvoj turi početkom 2000. kupili stan ne znaju pouzdano gde se sada nalazi Jeremić. Onima, koji su imali prilike da ga slučajno sretnu, jasno je poručio „da se u svoje stanove nikad neće useliti“.

Krivična prijava
Obraćali su se bivšem gradonačelniku Bogdanoviću, ministru Draganu Jočiću, Ubpoku, da bi tek nedavno podneli i krivičnu prijavu Prvom opštinskom javnom tužilaštvu.

- Nismo ranije podneli jer smo se plašili da on tek tada neće završiti zgradu. Sto puta smo pokušavali da ga nađemo, ali on se ne javlja na telefone koje imamo. Znamo da mu pošta stiže na Edvarda Griga 11/3, u Resniku ima neku adresu i u Krnjači, ali ne živi tamo. A ni svoje stanove ne možemo da vidimo jer je ispred građevine postavio gorile - navodi Gordana.

U Edvarda Griga 11, kako nam je rečeno u „Telekomu“, nema telefonskog preplatnika. A prema podacima do kojim smo uspeli da dođemo u Poreskoj upravi, Jeremić ima aktivno prebivalište u Prištini, u Ulici vojvode Kolarca 8/2.

Kupoprodajni ugovori
U kupoprodajnim ugovorima, inače, s početka 2000. Jeremić nastupa kao fizičko lice, da bi kasnije, 16. novembra 2004, u Beogradu registrovao firmu „SN gradnja“doo, u Jurija Gagarina 227, sa osnivačkim ulogom od 8.000 evra. Jeremić se pojavljuje i kao ovlašćeno lice firme „Građevinar“ i S biro inženjering“ u Cetinjskoj br. 6 i „Novogradnja 2. decembar“ doo, u Bulevaru Mihajla Pupina 10, u Beogradu.

Ukoliko su podaci koje smo dobili od kupaca i približno tačni da je od 100 stanova u zgradi prodao 90 i da je svaki prodao samo jedanput, Jeremić je na 5.250 kvm uzeo blizu četiri miliona evra. Na ime poreza na dobit koji je prijavio državi do sada je, saznajemo, ukupno platio oko 7.000 dinara. Od toga 5.500 dinara u 2006. i 1.618 dinara u prošloj godini.

NERASPOLOŽENA ZA RAZGOVOR
Kupci tvrde „da se i sada u novinama pojavljuju oglasi o prodaji stanova u toj zgradi, i da Jeremiću u poslu pomaže agencija „Singidunum plus“, i izvesna Biserka Đorđević da postoji krug ljudi i šema po kojoj se biznis odvija“. Ali gospođa Đorđević, s kojom smo se juče čuli, nije bila raspoložena da govori o poslovima sa Jeremićem.
- Nisam u Beogradu i ne mogu o tome telefonom da pričam - rekla je kratko.

ADVOKAT SE OGRAĐUJE
Jeremićev advokat Radoslav Cvetković ograđuje se od mutnih radnji svog klijenta.
- Moje nije da vodim računa o ugovorima. Niti sam bio na gradilištu, niti video građevinu. Znam samo šta je pisalo u ugovoru i da su ljudi platili - kazao je Cvetković, naglasivši da je „Jeremić našao druge advokate i saradnike i da on nema ni njegovu adresu ni telefon“.
- Administraciju mu vodi neka Jasminka Pavlović iz Borče. Mislim da stanove još prodaje preko agencije „Singidunum plus“. Ja sam prestao da radim za njega 2003. godine i ne znam gde je. A kupci me zovu i traže ga jer je on premašio sve rokove i svaku meru - kazao je Cvetković za Glas.

Autor:
Svetlana Nikolić
izvor Glas javnosti
link http://www.glas-javnosti.co.yu/clanak/glas-javnosti-08-01-2008/prodao-stanove-i-ispario
 
Pogled sa terase na zid
Neverovatni primeri urbanističkog haosa u centru grada

Autor: Svetlana Palić | 25.01.2008 - 09:34
terase-v.jpg

Pogled sa terase na zid

Miroslava Đorđević, penzionisana instuktorka JAT-a, do nedavno je sa terase svoje spavaće sobe na Vračaru svako jutro mogla da gleda u kupolu Hrama svetog Save. Otkad je na susednom placu, tik uz njenu zgradu, nikla nova zgrada, pogled sa terase zatvorio je tri metra visok zid.

- Da smo znali da će na susednom placu da nikne zgrada veća od naše i zakloni nam Sunce, nikad ne bismo kupovali stan u ovoj novogradnji - priča za „Blic“ Miroslava Đorđević.
Naprotiv, kaže ona, bilo je potpuno izvesno da se neće ništa graditi jer je susedna kuća bila pod zaštitom države. Imala je prizemlje i jedan sprat, a sad je na njenom mestu nikla petospratnica.

Nepodnošljivo
- Vlasnik kuće uspeo je da „skine“ zaštitu države, našao suinvestitore, dobio dozvole gradskih urbanista, za kratko vreme podigao zgradu i bez imalo morala zazidao obe krovne terase dve naše spavaće sobe. Mi nemamo svetla u tim sobama, nemamo vazduha, a leti ne može da se diše kad se krov usija - priča Miroslava Đorđević dok rukom dodiruje zid susedne zgrade.
Što je najgore, kaže ona, u ovoj državi nema ko da zaštiti građanina. Svi njeni pokušaji, i pokušaji advokata, da na vreme ukažu gradskoj građevinskoj inspekciji i Sekretarijatu za urbanizam na problem koji će nastati, ostali su beuzuspešni. Investitor je zidao bez problema i sa dozvolom, završio zgradu i većinu stanova prodao i uselio.

Đorđevići su stan na dva nivoa ( deo 4. sprata i potkrovlja, ukupno 170 kvadrata) kupili 1999. godine u novogradnji u Ulici patrijarha Gavrila broj 6. Projektant zgrade je profesor Arhitektonskog fakulteta Svetislav Ličina.
- Kad sam projektovao zgradu u Ulici patrijarha Gavrila broj 6, imao sam, naravno, u vidu i susednu kuću. Ona je bila pod zaštitom države. Prema tadašnjim urbanističkim uslovima, ona nije smela da se ruši, što znači da nije mogla da ugrozi stanare sa četvrtog sprata zgrade koju sam projektovao- kaže za „Blic“ profesor Ličina.

U međuvremenu, urbanistički uslovi su se očigledno promenili, kuća pod zaštitom mogla je da se sruši i da se na zlata vrednom placu na Vračaru (preostali stanovi u toj zgradi prodaju se za 2.800 do 3.000 evra po kvadratu) sazida zgrada sa prizemljem, četiri sprata, potkrovljem, što se uz „uobičajeno“ povećanje visine plafona može smatrati petospratnicom.

(Ne)obavešteni
- Ne znam ništa o problemu sa terasom, ne dajem izjave za novine - bilo je sve što je rekla Jelena Petković, jedna od ljudi uključenih u izgradnju sporne zgrade, pre nego što je spustila slušalicu.

Za razliku od investitora, o „problemu sa terasom“, međutim, obavešten je gradski sekretar Nenad Komatina i načelnica građevinske inspekcije Mira Daskalović.
- Naši inspektori su bili na terenu i zgrada se zida prema dozvoli koju je dobila u Sekretarijatu- rekla je Daskalović za „Blic“.
Gradski sekretar veruje da je dozvola uredno izdata, a ako ne valja „neka nam je poništi viša instanca, Ministarstvo za infrastrukturu“.

Urbanistički inspektor iz Ministarstva za infrastukturu, koji je utvrdio da je zgrada dva i po metra viša nego što treba (da je za toliko niža ne bi zaklonila Đorđeviće), da je zauzetost površine, premašena, da je potkrovlje zapravo sprat... naložio je da Sekretarijat preispita rešenje, ali na odgovor čeka osam meseci... Zgrada je u međuvremenu nikla i nema te inspekcije koja će sada useljenu da je sruši.

Bez zaštite
Za samo šest meseci „nikla“ je i zgrada u Vranjskoj ulici broj 10, koja je bukvalno „ugasila“ dnevno svetlo u spavaćoj i radnoj sobi našeg poznatog kompozitora i muzičara Bokija Miloševića.
- Nema ni godinu dana kako smo se uselili. U avgustu prošle godine počela je gradnja susedne zgrade. Odmah smo se organizovali, pozvali inspekciju, ali niko ništa ne može uradi. Razgovarali smo sa investitorom. On je rekao da ga mi stanari ne intersujemo, da naša zgrada nije dobro projektovana i da je trebalo da na mestu moje radne i spavaće sobe bude kupatilo - priča Milošević dok pokazuje kako mu je u stanu od 70 kvadrata nova zgrada „ugasila“ čak 70 odsto danjeg svetla.

Neverovatnih primera urbanističkog haosa u gradu ima na sve strane. Običan građanin, pa čak ni tako ugledni članovi društva kao što je muzičar Boki Milošević, o kojeg se i država ogrešila ne dodelivši mu nacionalnu penziju, ne mogu da dobiju nikakvu zaštitu. U zamešateljstvu dozvola, projekata, nadležnosti, inspekcija, sekretarijata... snalaze se samo oni koji umeju da love u mutnom.
- Obično mi je „šećer“ oko 6. Ali ovih dana je 10! Nije mi u prirodi da se žalim i, da me niste potražili, ne bi se ni saznalo u javnosti za ovaj problem sa zgradom. Pojavljujem se uvek samo zbog muzike i da ljudima donesem osmeh, ali ova divlja gradnja je zaista nečuvena - kaže Boki Milošević, dok ga žena smiruje rečenicom „Čuvaj zdravlje!“

Stanovi izgubili i do 30 odsto tržišne vrednosti
Stan Đorđevića na Vračaru i stan porodice Milošević kod Liona ne mogu da se prodaju po ceni kvadrata za taj deo grada, a u stanovima bez danjeg svetla ne može da se živi.
- Naš stan je izgubio 30 odsto na svojoj vrednosti, što kad se izračuna iznosi skoro 130.000 evra - kaže Miroslava Đorđević.

I Boki Milošević je svestan da mu je stan izgubio na vrednosti.
- Pokušao sam da tražim odštetu od investitora, ali od toga nema ništa. Moraću da idem na sud - kaže Milošević.

I Đorđevići će tužiti investitore i zaposlene u Sekretarijatu, svesni da se upuštaju u dug, skup i za njih sigurno neuspešan proces.
-Vremena imam i neću odustati. A oni zgradu i stanove zbog sudskog procesa neće moći da uknjiže - kaže Mirslava Đorđević.

U početku beše dobro...
Investitor i vlasnik kuće pod zaštitom države, Slobodan Marković, prvobitno je pozvao arhitektu Stojana Stojičića da mu napravi projekat za buduću zgradu.
- Ja sam, naravno, odmah konsultovao mog profesor Ličinu, koji je radio susednu kuću. Dve godine smo, bez dinara, radili projekat, da bi investitor na kraju „nestao“. Naš projekat, naravno, nije ugrožavao komšijsku zgradu - kaže za „Blic“ arhitekta i reditelj Stojičić.

Projekat petospratnice koja je zazidala Đorđeviće je kasnije uradio arhitekta Ognjen Đurović, brat bivšeg gradskog sekretara za urbanizam Vuka Đurovića. Ognjen Đurović nije bio dostupan za komentar, jer se nalazi u inostranstvu na godišnjem odmoru, rečeno je „Blicu“ u njihovoj firmi „CEP“.
izvor Blic
link http://www.blic.co.yu/beograd.php?id=28073
 
Katastrofa!! I kako to da se spreci??? Sta mi gradjani da radimo? Gradska vlast je sto se ovog problema tice totalno podbacila. Uopste nije u stanju (ili ne zeli) da se obracuna i resi ovaj problem. Na Vracaru postoji i bice jos sigurno dosta takvih problema.
 
Ja bih rekao da je njih pre prevario njihov izvodjac radova jer je izbio prozore ka strani koja ne galda ka ulici ili dvoristu, vec tudjem placu, a to nije onda problem vlasnika susednog placa koji ima pravo da podigne onoliko spratova koliko je dozvoljeno.
 
Zakon meri kvadrate
D. KRSNIK, 31.01.2008

NACRT zakona o prometu nepokretnosti predviđa potpunu pravnu zaštitu građana pri kupovini ili prodaji nekretnina. Planira se da svaka posrednička agencija ima licencirane agente, a pre svog osnivanja mora položiti depozit ili potpisati polisu osiguranja, koja bi u slučaju spora bila isplaćena oštećenom klijentu. Isto tako, i agencije će imati mogućnost finansijske i pravne zaštite, kako od strane klijenata, tako i od drugih posredničkih kuća.

Na okruglom stolu u Privrednoj komori Beograda, Udruženje posrednika u prometu nekretnina i udruženje "Krov" predstavili su dva primera budućeg zakona čije odredbe se u većini tačaka poklapaju. Narednih dana formiraće se radna grupa koju će činiti predstavnici Komore i udruženja, a njihov zadatak je prevazilaženje postojećih problema. Očekuje se da će nacrt biti završen do kraja februara.

Ostaje da se ovih dana usaglase dve različite ideje. S jedne strane, predlaže se ostavljanje depozita pri registraciji preduzeća, a s druge, zaključivanje polise osiguranja za svaku štetu koju učine agencije prema klijentu ili obratno. Edukacija i licenciranje svih koji žele da se bave ovim poslom biće obavezni.
- Suština je da smo se svi složili da je zakon potrebno hitno doneti - ističe Tomislav Sekulić, predsednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina. - Za mesec dana očekujemo da će nacrt biti spreman. Odlično sarađujemo sa Privrednom komorom Beograda i "Krovom", a uskoro ćemo se dogovoriti, kako oko depozita i osiguranja, tako i o licenci. Biće formirana radna grupa za usaglašavanje nacrta, koju će činiti predstavnci Komore i naša dva udruženja. Sada je najbitnije da nacrt bude hitno u Skupštini jer je ovo ključni momenat posle mnogo godina čekanja.
- Zakon će omogućiti zdravu konkurenciju, uklanjajući sve koji rade ispod žita - naglašava Nebojša Rapaić iz Poslovnog udruženja "Krov". - Potrebno je zaštititi klijente ali i sve nas koji se legalno bavimo ovim poslom.

RENTIRANJE
IZDAVANjE stanova neće biti objašnjeno u ovom zakonu - kaže Sekulić. - Agencije koje se bave isključivo rentiranjem moraće da čekaju. Međutim, potrudićemo se da se sačini podzakonski akt koji će i ovu oblast dodatno regulisati.

AGENTI
LICENCIRANI agenti moraće da prođu prethodnu edukaciju, odnosno da usvoje osnovna znanja iz oblasti trgovine, arhitekture, obligacionih odnosa i komunikacije sa ljudima. Procenjuje se da 5.000 agencija u prestonici nema svoj poslovni prostor, a nacrt predviđa uređenje i ove oblasti.
izvor Novosti
link http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=14&status=jedna&vest=115435&datum=2008-02-01
 
Jedan od razloga zbog kog su ljudi iz Geneksa uhapseni je i taj sto su odbili da tata Miskovicu prodaju odredjeno zemljiste, pa se ovaj malo zalio vlastima na njih. Inace meni je vrlo zanimljiva i firma Deneza, koju vodi jedan od bivsih Djindjicevih saradnika, koga je Djindjic pre mnogo godina udaljio od sebe (zajedno sa sadasnjim menadzerom grada Stanojevicem), e sad, javna je tajna da kada grad "dodeljuje" lokacije za gradnju uglavnom one najbolje dobija Deneza, iako to mozda ne zasluzuje, a na svakom od tih gradilista Stanojevic dobija po dva stana. Inace jedan od izvodjaca Deltinih projekata je i Deneza, pa se vredi malo zamisliti nad time.

Ni za jednu od ovih stvari nemam nikakav opipljiv dokaz, ali sam pricu cuo nekoliko puta od vrlo pouzdanih i razlicitih izvora, pa me zanima da li neko jos ima slicna saznanja?
 
bigvlada":9l12l2fi je napisao(la):
zovi Brankicu i insajder, da prave serijal o građevinskoj mafiji, takav serijal bi bio popularniji i od fudbala
nemam bas neko visoko misljenje o insajderu i voditeljki, jer to sto ona naziva istrazivackim novinarstvom se i dalje zasniva na rekla-kazala i za one glavne stvari koje ona optuzuje ljude po emisiji, nema nikakve fizicke dokaze, vec se sve svodi na izjave likova koji su eto bili svedoci toga, a ni luk jel ni luk mirisali. neka pogleda malo kako to rade na bbc, gde se te reportaze istrazuju dok se ne dodje do nekih dokaza, ovde jok.

ne kazem da su optuzeni ljudi u insajderu cvecke i da ne treba ispitati njihovo poslovanje, ali ne volim sto se svi primaju na to kako je eto ona sama uspela sve da dokaze i vec ih je osudila, a sa pravnicke strane bas i nije tako...

jednostavno ne padam u odusevljenje tipa "Uffff je**la im je majku sa ovom emisijom."
 
Aaaaa... kako to emisija Insajder optuzuje bilo koga? Jel neko nekada od ljudi koji uredjuju i vode Insajder optuzio nekoga? Ukoliko svi ti likovi koji gostuju u emisiji nekoga optuze za to nije kriva emisija ili televizija. Oni sami moraju da obrazloze odakle im ta ideja i da eventualno odgovaraju na sudu za klevetu. U Insajderu se prikupljaju cinjenice koju su jako zanimljive da se cuju. A zasto se neko u ovoj zemlji ne optuzuje tj. na sudu ne procesuira - to zvuci jako smesno kad se izgovori u jednoj zemlji u kojoj je pravosudje i dalje u tako katastrofalnom stanju i toliko i dalje korumpirano i potkupljivo da se pitam da li smo mi uopste imali 5. oktobar. Uostalom ne znam zasto se posle svakog serijala desavaju neka "velika" hapsenja doduse ocigledno bez posledica upravo zbog stanja sudova koje pomenuh.
 
shmeksi, da li znaš koliko smo mi svetlosnih godina daleko od bbc standarda istraživačkog novinarstva? U Srbiji je istraživačko novinarstvo pretraga informacija na Guglu. Insajder je korak u pravom smeru, ja hoću više takvih emisija, i to na raznim televizijama. Zapitaj se zašto emisija tipa Insajder nema na drugim televizijama ili u štampi? Jednostavno, lakše i bezbednije je izlupati par tekstova nego provesti par meseci prikupljajući činjenice. Meni je do sada najbolji deo bio onaj gde su predstavili koliko su zvezda i partizan imali prihoda, koliko su klubovi predstavili da ih imaju i koliki porez su prijavili.

Da, treba nam Insajder koji će se baviti mafijom i korupcijom u sektoru građevine, onda se ne bi dešavalo da se luka proda za žvake ili fudbalski stadion pretvara u hipermarket. Korpucija voli tišinu, pričaj o njoj dovoljnom broju ljudi i neko od nadležnih će morati nešto da uradi, ne zbog njih nego zbog sebe.
 
Zgrada kod „Cvetka“ i dalje neuseljena
„Siti skver“ prazan zbog stečaja
Autor: Dragana Krstić | 18.02.2008 - 09:38
siti-skver-v.jpg

„Siti skver“ prazan zbog stečaja

Poznati „Siti skver“, moderna građevina na uglu Bulevara kralja Aleksandra i Gospodara Vučića još uvek stoji prazna. Ova
zgrada površine od oko 9.200 kvadrata napuštena je skoro dve godine. Komšije iz okolnih ulica nadaju se da će se situacija promeniti jer je „Siti skver“ zatrpan đubretom koje je u neposrednoj blizini njihovih prozora.

Tokom leta žitelji okolnih ulica imali su mnogo problema sa „Siti skverom“. U podzemnoj garaži noću su se skupljali narkomani i lopovi. Poslednjih meseci ograda je popravljena, a nekoliko čuvara obezbeđuje građevinu i danju i noću. Međutim, o čistoći i dalje niko ne brine. Iza ograde koja okružuje ovu prostranu zgradu, naziru se gomile đubreta.

Već četiri meseca zgradu obezbeđuju radnici firme „Telus obezbeđenje“. Prema rečima jednog od čuvara od kad su oni tu više niko ne može da uđe u objekat.
- Nas je četvorica i smenjujemo se na dvanaest sati, ali uvek je jedan od nas ovde. Mi radimo svoj posao, čuvamo zgradu, ali za čistoću mi nismo zaduženi - kaže radnik obezbeđenja koji nije želeo da se predstavi.

Stanari zgrade u ulici Slobodanke Danke Savić, najviše su ugroženi ovakvom situacijom.
- Nije u redu da ljudi ovde bacaju đubre, to je odmah ispod naših prozora. Da ne govorim o tome što pijanci ogradu zgrade koriste kao toalet - kaže Milovan Stamenković jedan od komšija.

Izgradnju „Siti skvera“ počela je kompanija „Astra simit“ pre više od deset godina, objekat je spolja završen, ali je njegova sudbina i dalje neizvesna. Zgrada pripada imovini „Mobtela“ koji je sada u vlasništvu kompanije „PTT Srbija“. Međutim od 19. juna prošle godine „Astra simit“ je u stečajnom postupku, a situacija sa ovim objektom nerešena.
- „Mobtel“ je predao zahtev da se ova zgrada izvuče iz stečajne mase, ali dok se postupak ne okonča ne možemo raspolagati ovim prostorom - kaže Željko Ivanji, direktor Sektora za strategiju, razvoj i marketing „PTT Srbija“. Prema njegovim rečima kad se stečajni postupak završi Upravni odbor PTT doneće odluku o daljoj sudbini „Siti skvera“.

Dok se to ne desi zgrada će i dalje biti prazna i neiskorišćena.
- U našem je interesu je da se postupak što pre okonča, „Mobtel“ i „PTT Srbija“ pretrpeli su veliku štetu. Kad će se to desiti zavisi od tužilaštva - priča Ivanji.

I ljudi koji žive u ovom kraju iščekuju da se nešto promeni. Umesto da bude „ukras“ kraja kod Cvetkove pijace, „Siti skver“ deluje mračno i sablasno.
- Šta da kažem, ružno je, a ne bi trebalo da bude tako - kaže Nenad Poštić koji živi u okolini ove višespratnice.

Moderna građevina
„Siti skver“, moderna sedmospratna građjevina, predstavlja kombinaciju armiranog betona i reflektujućeg stakla. Sa velikom kupolom na vrhu ona dominira krajem kod Cvetkove pijace. Kompanija „Astra simit“ imala je građevinsku dozvolu za pet spratova međutim izgradila je još dva.
извор Блиц
линк http://www.blic.co.yu/beograd.php?id=30867
 
Komplikovana procedura koči masovniju gradnju stanova
Dozvole čekaju po nekoliko godina
Autor: Svetlana Palić | 14.06.2008 - 10:04
gradjevina_v.jpg

Mada se čini da se u Beogradu zida na sve strane, sve je to daleko od potreba. Tokom prošle 2007. godine sazidano je samo 7.000 novih stanova, a gradu nedostaje najmanje 100.000. Cene kvadrata rastu zbog nezadovoljene tražnje. Gradi se malo i zbog toga što procedure dobijanja dozvola za gradnju znaju da traju i tri godine.

- Počeli smo da skupljamo dozvole pre dve godine i nadamo se da ćemo za najkasnije dve godine započeti radove - kaže uz rezigniran osmeh jedan od investitora koji planira gradnju na Dorćolu.
Arhitekta Aleksandra Saša Banović, nekad direktorka Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, a danas vlasnica firme sa licencom za adapracije zgrada pod zaštitom države, smatra da je za sve kriv loš, nestručno pisan Zakon o planiranju i izgradnji iz 2003. godine.

Stoje ograđena gradilišta
- Procedura dobijanja dozvola za gradnju, po tom Zakonu, dovedena je do besmisla. Nju su verovatno pisali ljudi koji koji ne znaju kako izgleda rada na jednom projetu. Kad se pođe tom procedurom, ubrzo se shvati da je bolje divlje zidati pa onda tražiti legalizaciju nego ići legalnim putem. Pre će vam progledati kroz prste i legalizovati objekat, nego što ćete uspeti da završite u razumnom roku prikupljanje celokupne dokumenatcije za grdanju - kaže Banović.

U gradu je mnogo primera gde se čeka na završetak procedure. Lokacije stoje ograđene i nezapočete, neke male, a neke i velike, poput marine Dorćol koja je trebalo odavno da krene. Jedan od eklatantnih primera dugogodišnje procedure je kuća Borisa Vukobrata na Dorćolu.
- Skoro četiri godine radimo na prikupljanju papira za adaptaciju vile u Dobračinoj 15 i za njenu dogradnju prema projektu čuvenog arhitekte Pališaškog. Uložili smo, samo u takse i naknade za gradsko građevinsko zemljište, preko pola miliona evra. Tek sad se nalazimo pred realizacijom projekta na terenu - kaže Mirjana Prljević, koordinatorka projekta i dodaje da bi u gradu bilo mnogo više investicija da je procedura jasnija, kraća i transparentnija.

Šta sve treba
Da bi investitor mogao da počne da gradi, potrebno je da prođe dug put pribavljanja urbanističkih i komunalnih uslova, a ako se radi o objektu pod zaštitom države, onda i saglasnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Pre toga treba, što je jednako dug i težak posao, da reši imovinsko pravme odnose na parceli.
- Mi smo imali „čistu“ parcelu, koja je bila u vlasništvu naše firme tako da smo na dozvole za gradnju čekali „samo“ godinu dana - kaže za „Blic“ jedan investitor sa Vračara koji, kao i mnogi drugi koje je „Blic“ kontaktirao, ne želi da se pojavljuje u medijima „da ne bi na sledeću dozvolu čekali tri godine“.

Kad se reše imovinsko-pravni odnosi, sledeći posao je prikupljanje urbanističkih uslova, koliko sme da se zida u visinu i dubinu, kolika je spratnost, gabariti...
- Na osnovu urbanističkog akta radimo idejni projekat, a nakon toga glavni projekat, koji prema tom besmislenom Zakonu mora u dlaku da bude isti sa idejnim. U Parizu, na primer, gradnja je dozvoljena već na osnovu idejnog projekta - kaže Banović.

Kašnjenje bez sankcija
I za idejni i za glavni projekat potrebno je da investitor prikupi saglasnosti svih nadležnih komunalnih službi, od vatrogasaca, vodovoda, kanalizacije, toplane do saobraćaja. Svaka ta institucija treba u roku od dva meseca da izda uslove, ali ako i zakasni, u praksi ne snosi sankcije. Investitoru, međutim, to može da sruši ceo koncept kao kulu od karata, jer mu pojedina dokumenta - što je dodatni besmisao kao i sa krštenicama - važe šest meseci ili najduže godinu dana. Odobrenje za gradnju važi godinu dana, kopija plana šest meseci, vlasnički list šest meseci...Kojem god da dokumentu istekne važnost, ili se promene urbanistički uslovi, ili se promeni zakon, ili elektrodistribucija, vodovod, saobraćajci promene svoje uslove, investitor mora da krene ispočetka.

Loš Sistem
U gradu i zemlji u kojoj su investitori najpoželjnija društvena grupa, na ovaj način odbijaju se potencijalni ulagači kapitala.
- Ceo sistem izdavanja dozvola za gradnju je postavljen naglavce. On je u potpunosti komunistički i opstaje samo kod nas i u Rusiji - kaže za „Blic“ Milan Parivodić, bivši ministar u prvoj vladi premijera Vojisllava Koštuinice, a sada partner u advokatskoj kancelariji „Wolf Theiss“.
On smatra da će, bez privatizacije gradskog građevinskog zemljišta i prethodne denacionalizacije, posle čega bi usledila izrada Zakona o planiranju i izgradnji kakav postoji u Zapadnoj Evropi, probelmi sa procedurama i dalje trajati.

Komplikovana i netransparentna procedura snažan je izvor korupcije. Sa pravom ili ne, ljudi koji se bave izdavanjem građevinskih dozvola, aktova, saglasnosti i slično, zajedno sa građevinskim inspektorima koji ne rade svoj posao, prepoznaju se u javnosti kao najkorumpiraniji deo društva, ispred lekara i carinika. Pojam građevinske mafije udomaćio se u razgovorima na temu izgradnje nekretnina. Mnogi smatraju, sa druge strane, da se i monopol države nad gradskim građevinskim zemljištem, održava „dok tajkuni ne pokupuju jeftino svu raspoložiivu zemlju za gradnju“.

Zakoni u suprotnosti
Zbog toga što je Zakon o planiranju i izgradnji u suprotnosti sa nekim delovima Zakona o stanovanju, u životu se dešava da je reč jednog stanara u zgradi pod zaštitom države jača od stručne procene Zavoda za zaštitu spomenika kulture, pod čijom je objekat zaštitom.
- Da se zgrada nadzida potreban je potpis 51 odsto vlasnika stanova u toj zgradi. Ali, da se od prozora na fasadi naprave vrata, potrebna je saglasnost 100 odsto stanara. Bez obzira što je Zavod za zaštitu spomenika dao saglasnost na promenu fasade, reč jednog stanara jača je od struke - kaže arhitekta Banović.
izvor Blic
link http://www.blic.co.yu/_customfiles/Image/slike/2008/06_jun/14/beograd/gradjevina_v.jpg
 
Mito diže cenu stana i do 30 odsto
Korupcija u građevinarstvu seže do samih vrhova opštinskih i gradskih vlasti, a mito koje investitori plaćaju za razne usluge čini i do 30 odsto ukupne cene kvadrata u novogradnji tvrde mnogobrojni sagovornici „Blica nedelje“.

Korupcija je praktično zastupljena u svim fazama: od izrade regulacionih i detaljnih urbanističkih planova, odnosno odluke o izgradnji objekta, preko ugovaranja i projektovanja, do same izgradnje i održavanja. Iako se u građevinarstvu obrću stotine miliona evra, a investitori troškove mita kompenzuju „uštedama“ na materijalu, čime ugrožavaju bezbednost stanara.
Uprkos tome što je uvođenje reda u ovu oblast jedan od uslova za ulazak Srbije u Evropsku uniju, država je po ovom pitanju dosad uradila strašno malo, gotovo ništa, kaže za „Blic nedelje“ vlasnik jedne prestoničke građevinske firme, koji je insistirao na anonimnosti.

Prema rečima našeg sagovornika, cvetanju korupcije u građevinarstvu posebno pogoduje loša zakonska regulativa, ali i slaba primena zakona. Rezultat je da svaki dokument koji traži investitor „može, ali i ne mora da dobije“. Da bi otklonili eventualne prepreke, preduzimljivi investitori angažuju pojedine advokatske kancelarije ili razne opunomoćnike, koji su
„dobri“ sa ljudima iz opštine ili grada, što je praksa koja je razvijena još devedesetih godina.
- Među raznim oblicima korupcije u građevinarstvu, najviše novca se uzima na donošenju regulacionih planova, odnosno izradi i izmenama detaljnih urbanističkih planova. Tim planovima se, recimo, menja namena zemljišta, pa se nekadašnja industrijska zona pretvara u građevinsko zemljište, ili se za određeni blok zgrada povećava spratnost. Kada se industrijsko zemljište preimenuje u građevinsko, cena mu automatski postaje višestruko veća, pa je i mito tu najveći. Primera radi, ako je cena kvadrata u zgradi podignutoj na takvoj lokaciji 2.000, mito se „ugrađuje“ sa 500 do 600 evra - objašnjava naš sagovornik i dodaje da se „kolač“ deli između investitorovog opunomoćenika, njegove veze na vlasti i članova komisije, koju obično čini po jedan „stručnjak“ iz svake stranke koja učestvuje u vlasti. S tim u vezi, on kaže da širom Beograda ima puno primera koji potvrđuju ovu praksu: Relativno svež primer pet višespratnica (prostor površine od oko 20.000 kvadrata) koje su izgrađene na potezu od Cvetkove pijace prema tramvajskoj okretnici, na mestu gde su se ranije nalazila skladišta.

Mito se, inače, ređe isplaćuje u novcu. Umesto toga, „partnerima na vlasti“ obično se daje jedan ili nekoliko stanova na toj ili nekoj drugoj lokaciji, kupuje novi automobil, uplaćuje letovanje na nekoj egzotičnoj destinaciji i slično.

- U slučajevima kada investitor gradi samo jednu višespratnicu na nekoj manjoj lokaciji, učešće mita u ukupnoj ceni kvadrata relativno je manje, najčešće do 10 odsto. Tako se, po sličnom principu, pribavljaju razne dozvole i odobrenja - kaže naš sagovornik.

Kada je reč o korupciji u građevinarstvu, situacija nije ništa bolja izvan prestonice, osim što su cene usluga relativno niže u odnosu na beogradske. U jednom gradu u unutrašnjosti, na primer, investitor može pribaviti kompletnu dokumentaciju za višespratnicu u zamenu za par stotina evra (koje se dodaju na zakonski propisanu cenu za izdavanje „papira“), odnosno nekoliko ručkova, letnjih aranžmana ili protivusluga, zavisno već od profesije i veza investitora.
- Uslovno rečeno, manji investitori najveće sume novca plaćaju državnim organima. Tako, recimo, potvrda da objekat ispunjava sve uslove iz EPS - a, legalno košta 50, dok investitor „kome se žuri“ na tu sumu treba da doplati još od 100 do 200 evra. Tu je i protivpožarna saglasnost, koju izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova, po ceni od 750 do 20.000 dinara, a po „ubrzanoj“ proceduri za dodatnih 100 evra - svedoči službenica opštinske uprave grada u unutrašnjosti u kojem živi stotinak hiljada ljudi.

Manje dozvola
Prema procenama u Beogradu je potrebno 100.000 novih stanova da bi se smirila tražnja i zadovoljile potrebe tržišta. Prošle godine kaže statistika, sagrađeno je tek 5.000 stanova prosečne površine od 60 kvadrata. U martu je izdato 4,5 odsto manje građevinskih dozvola u poređenju sa martom 2007. godine premda je broj dozvola za gradnju stanova povećan za 13,2 procenata.
Zajedno sa građom stanova, rasle su i cene. Pa je cena 2003. godine bila u proseku 956 evra dok je krajem prošle godine bila 1500 evra. Danas je blizu 2000.
izvor Blic
link http://www.blic.co.yu/temadana.php?id=45562
 
Lisice za "građevince"
M. PRELEVIĆ , 08.09.2008

ISTRAGA protiv građevinske mafije u Beogradu već za nekoliko dana bi mogla da dobije i - sudski epilog. Gradonačelnik Dragan Đilas najavio je da će jedan broj ljudi, za koje se utvrdi da su prljavim novcem od trgovine drogom pazarili atraktivne placeve u prestonici, uskoro biti uhapšen. Đilas, baš kao i Boris Tadić, predsednik Srbije i Demokratske stranke, dodaje da u borbi protiv korupcije neće štedeti ni stranačke kolege.
- Pojavili su se ljudi koji novcem od trgovine drogom kupuju lokacije u prestonici i tako dižu cene gradskog građevinskog zemljišta - rekao je prvi čovek Beograda. - Ako je neko radio stvari mimo zakona, i ako za nekoga postoje dokazi, biće uhapšen. Ima najava da će istrage koje se vode već narednih dana dovesti do rezultata.

NOVAC BEZ PROVERE

U DIREKCIJI za gradsko građevinsko zemljište ne mogu da komentarišu da li placevi na njihovim licitacijama dostižu enormne cene baš zbog novca od trgovine narkoticima. Prema rečima Nenada Bajića iz ove gradske kuće, Direkcija niti može niti sme da proverava poreklo novca kojim se kupuju placevi u Beogradu.
- Direkcija sve radi u skladu sa propisima, a na javnim nadmetanjima mogu da učestvuju i njima mogu da prisustvuju sva pravna i fizička lica - objašnjava Bajić. - Zato mi ne možemo da budemo deo priče o istrazi.

Da se nešto veliko iza brda valja, pokazuje i prošlonedeljna izjava Olivera Dulića, ministra prostornog planiranja.Dulić je najavio da njegovo ministarstvo priprema "belu knjigu" o investitorima, u kojoj će biti prikupljeni svi podaci o njihovom poslovanju i finansijama. Ova će "bela knjiga" biti dostupna svim građanima.

AR OD MILION EVRA

PROSTORNO planiranje je do sada bilo u rukama investitora, građevinskih firmi i opštinskih činovnika, koji su investitorima omogućavali da grade bez dozvola. Administraciji je to otvorilo prostor za korupciju - rekao je pre nekoliko dana ministar Dulić. - Ali, tako više neće moći.
Da gradonačelnikova teza o "sumnjivom" novcu ima utemeljenje, pokazuju i cene zemljišta, koje su se za samo nekoliko godina udvostručile. Iako je cena metra zemlje danas i tri puta odsto veća nego pre pola decenije, investitora je - sve više.
Cene kvadratnog metra građevinskog zemljišta kreću od 200 evra, ali na licitacijama jedan metar zna da košta i - više od hiljadu. Lane je, na primer, parcela na Novom Beogradu izdata u zakup od 99 godina po ceni od - 12,4 miliona evra, što znači da je jedan kvadratni metar koštao 1.050 evra.

Iako stručnjaci objašnjavaju da su cifre od kojih zna da zaboli glava posledica atraktivnosti Novog Beograda, čini se da su cene ponekad, ipak, naduvane. A u narednom periodu moglo bi da ispliva da iza mnogih preduzeća koja se razbacuju milionima, u stvari, stoje - mafijaški bosovi.

TADIĆ
MILOSTI prema lokalnim funkcionerima i članovima stranke koji su ogrezli u korupciju neće imati ni Boris Tadić, prvi čovek Demokratske stranke. Na sednici Glavnog odbora, predsednik je ponovio da će se obračunati sa "repovima" iz stranke. A potom je, navodno, "sasekao" gromoglasan aplauz svojih stranačkih kolega, rekavši da "nije siguran da svi treba da se raduju ovoj njegovoj rečenici, jer su stranke izvor korupcije".

ZLOČINI VEZIVANI ZA GRAĐEVINSKU MAFIJU
28. SEPTEMBAR 2007. - Trojica mladića izrešetana u firmi "S kompani" na Ibarskoj magistrali kada su pokušali da "naplate dug"
27. OKTOBAR 2007. - Masakrirana porodica Obradović u naselju Žarkovo. Povod najverovatnije nerašćišćeni poslovni odnosi
27. JUN 2008. - Investitor Aleksandar Milošević, zvani Aca Kostur, ubijen snajperom ispred svoje zgrade na Čukarici
17. JUL 2008. - Zapaljen "audi" građevinskog preduzimača Zorana Stankovića, koji je pre samo desetak meseci preživeo atentat
izvor Novosti
link http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=14&status=jedna&vest=128159&datum=2008-09-09
 
Vrh