Šta je novo?

2. Sadržina i specifičnosti planskih dokumenata

Igor

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
10.01.2007.
Poruke
18.650
Pohvaljen
37.328
2. Sadržina i specifičnosti planskih dokumenata

Obavezni sadržaj svih prostornih i urbanističkih planova može se podeliti na tri osnovne celine: pravila uređenja, pravila građenja i grafičke priloge. Ovaj sadržaj nije obavezujući jedino za Prostorni plan Republike Srbije i regionalne prostorne planove zbog njihove specifičnosti.

1. Pravila uređenja se pre svega odnose na koncepciju prostornog uređenja, zatim urbanističke uslove za uređenje i izgradnju površina i objekata javne namene, saobraćajnu i drugu infrastrukturu, neophodan stepen komunalne opremljenosti građevinskog zemljišta, uslove i mere zaštite prirodnog i kulturnog nasleđa i životne sredine, uslove za pristupačnost osoba sa invaliditetom i sl. Za područja u okviru plana za koje je određena dalja planska razrada ova pravila imaju usmeravajući karakter, što znači da ih se treba pridržavati samo načelno, ali ne i u potpunosti.

2. Pravila građenja sadrže vrstu i namenu objekata koji se mogu graditi u pojedinačnim zonama pod utvrđenim uslovima, uslove za parcelaciju, preparcelaciju i formiranje građevinske parcele, položaj objekata u odnosu na okruženje, urbanističke parametre – najveći dozvoljeni indeks zauzetosti ili izgrađenosti, najveću dozvoljenu visinu ili spratnost i sl. Ta pravila moraju biti definisana u dovoljnoj meri da budu osnov za izdavanje lokacijskih dozvola za kompletno građevinsko zemljište obuhvaćeno planom, osim za ono područje za koje je određena obaveza izrade plana nižeg reda.

3. Grafičkim delom se prikazuju rešenja koja su definisana tekstulanim delom plana i u tom smislu uvek treba imati u vidu da grafički i tekstualni deo plana treba uporedo sagledavati i da je čitanje tekstualnog dela bez uvida u grafički prikaz (i obratno) nedovoljno za razumevanje planiranih rešenja.

Prostorni plan Republike Srbije
(u daljem tekstu PPRS), kao što samo ime kaže, predstavlja plan čiji je obuhvat cela teriritorija države Srbije, a samim tim i osnovni (krovni) planski dokument za sve ostale planove (nižeg reda). Kao plan za tako veliku teritoriju ima strateško-razvojnu i funkciju opšte regulacije i u tom smislu svi ostali planski dokumenti moraju biti u skladu s njim. Neki od osnovnih ciljeva izrade PPRS jesu uspostavljanje novog sistema planskih rešenja za zaštitu, uređenje i razvoj teritorije Republike, uspostavljanje međusobnog odnosa između fizičko-ekološkog, ekonomskog i socijalnog razvoja na principima održivog prostornog razvoja, definisanje strateških prioriteta, definisanje
sistema monitoringa prostornog razvoja Srbije itd. PPRS sagledava prostorni razvoj teriorije Republike Srbije u najdužem vremenskom
periodu (od 10 do 25 godina) i u okviru tog perioda ima vremenski definisane rokove (horizonte) za realizaciju određenih vizija i priroriteta, ali na to treba gledati s rezervom, s obzirom da se PPRS može menjati i pre isteka roka za koji je donet. PPRS se bavi prikazom ocene stanja i problema, principima, opštim i posebnim ciljevima, koncepcijama, strateškim projektima, merama i instrumentima.

Regionalni prostorni plan
(u daljem tekstu RPP) radi se za veće prostorne celine (regione) administrativnog, funkcionalnog, geografskog ili statističkog karaktera. RPP pokušava da na konkretniji način, kroz razradu ciljeva za uređenje i racionalno korišćenje prostora, u skladu sa susednim regionima i opštinama, uvaži i specifične potrebe koje proizlaze iz posebnih karakteristika svakog regiona. RPP Beograda se tako odnosi na celu teritoriju administrativnog područja Beograda i definiše osnovna rešenja, smernice, politike i propozicije zaštite, uređenja i razvoj teritorije administrativnog područja Beograda. I njegova rešenja su podložna daljoj razradi i korekciji položaja.

Prostorni plan jedinice lokalne samouprave
(u daljem tekstu PPJLS) donosi se za teritoriju opštine ili grada i određuje smernice za razvoj delatnosti i namenu površina, kao i uslove za održivi i ravnomerni razvoj na teritoriji jedinice lokalne samouprave. Kada je u pitanju Beograd, za delove njegovog administrativnog područja koji se nalaze van obuhvata generalnog urbanističkog plana donose se prostorni planovi gradskih opština čija sadržina odgovara PPJLS. Glavni cilj izrade PPJLS jeste definisanje razvojnog i planskog osnova za korišćenje, uređenje i zaštitu prostora (kao i kod RPP, u skladu s principima održivosti). PPJLS predstavlja osnovni planski dokument za usmeravanje i upravljanje dugoročnim
održivim razvojem lokalne zajednice (grada ili opštine). PPJLS predstavlja razvojno-strateški dokument koji, pored toga što predstavlja
osnov za izradu planova nižeg reda, pruža i mogućnost izdavanja lokacijskih uslova na području za koje nije predviđena izrada urbanističkih planova. Ta područja su obično delovi teritorije opštine koji imaju dominantno ruralni karakter, mali broj domaćinstava i pretežno se bave poljoprivredom – za njih se izrađuje uređajna osnova za selo.

Prostorni plan područja posebne namene
(u daljem tesktu PPPPN) donosi se za sva ona područja koja zahtevaju poseban režim organizacije, uređenja, korišćenja i zaštite prostora, kao i za realizaciju projekata koje Vlada Srbije utvrdi kao projekte od značaja za Republiku Srbiju. Najčešće su to područja specifičnih odlika, prirodnih, kulturno-istorijskih ili ambijentalnih vrednosti, eksploatacije mineralnih sirovina, iskorišćenja turističkih potencijala i iskorišćenja hidropotencijala Srbije. Imajući to u vidu, sadržaj PPPPN, za razliku od sadržine PPJLS, poseduje i posebna pravila i mere zaštite sa jasno naznačenim prostornim obuhvatom u grafičkom prilogu.

Generalni urbanistički plan(u daljem tesktu GUP) donosi se kao strateški razvojni plan i sadrži opšte elemente prostornog razvoja za urbana područija. Za razliku od prostornih planova, GUP ide korak dalje u nivou razrade, definiše prostorni razvoj užeg gradskog prostora, ali pritom zadržava svoj strateški karakter. Generalni urbanistički plan se donosi za naseljeno mesto koje je odgovarajućim zakonom utvrđeno kao grad. GUP po svojoj sadržini karakteriše definisanje urbanističkih zona, razdvaja građevinsko od ostalog zemljišta i daje pretežnu namenu površina.

Plan generalne regulacije
(u daljem tesktu PGR) obavezno se donosi za građevinsko područje (koje je definisano GUP-om ili PPJLS-om) naseljenog mesta, a može se izrađivati i za mreže objekata i površine javne namene. PGR sveobuhvatno sagledava prostor i detaljnije planski obrađuje građevinsko područje, definiše saobraćajne i infrastrukturne sisteme, javne objekte i komplekse i detaljnije definiše planiranu namenu površina i način daljeg sprovođenja (putem plana detaljne regulacije, urbanističkog projekta, lokacijske dozvole i sl.). Poseban tip PGR-a jesu oni za mreže objekata i površine javne namene, poput planova generalne regulacije mreža pijaca, osnovnih škola ili javnih garaža. Oni u obuhvatu plana (recimo grada Beograda) sagledavaju prostorni raspored objekata iz predmeta plana (škola, pijaca, garaža i sl.) sa ocenom stanja, planiranim razmeštajem, kapacitetima, pravilima građenja i uređenja i propisanim načinom daljeg sprovođenja.

Plan detaljne regulacije
(u daljem tesktu PDR) u hijerarhiji planova predstavlja plan sa najvećim stepenom razrade, čija pravila su obrađena u meri koja je dovoljna za izdavanje lokacijske dozvole (osim u slučajevima kada se planom predviđa dalja razrada urbanističkim projektom ili urbanističko-arhitektonskim konkursom). PDR se radi za delove naseljenog mesta, uređenje neformalnih naselja, zone urbane obnove, infrastrukturne koridore i objekte i područja za koja je obaveza njegove izrade određena prethodno donetim planskim dokumentom višeg reda. PDR se može izuzetno doneti i kada prostornim planom jedinice lokalne samouprave njegova izrada nije određena, na osnovu odluke nadležnog organa ili po zahtevu lica koje je spremno da o svom trošku finansira njegovu izradu. U slučaju kada je izrada predviđena planom višeg reda (šireg područja), taj planski dokument mora da sadrži pravila regulacije, parcelacije i građenja koja se primenjuju do donošenja predviđenog PDR-a. Odlukom o izradi PDR-a može se zabraniti izgradnja do godinu dana za prostor koji je u njegovom obuhvatu. Ukoliko u tom periodu ne bude usvojen PDR, izgradnji se može pristupiti na osnovu važećeg planskog dokumenta (ili u skladu sa zakonski definisanim opštim pravilima parcelacije, uređenja i građenja, ako nema plana). Obim prostora za koji se radi PDR varira od veličine bloka do celokupnog naselja, gde se usled kompleksnosti ili specifične prirode prostora koji obrađuje može raditi fazno (po delovima - fazama). Imajući u vidu neposrednost i operativnost koje karakterišu PDR, on predstavlja najzastupljeniju vrstu planova.

UG "Ministarstvo Prostora"
 
Vrh