Šta je novo?

Novi Sad - Opšta tema (gradski život i vesti)

Steva

Advanced
Učlanjen(a)
08.12.2006.
Poruke
4.269
Pohvaljen
6.972
Da pokrenem i ovu temu, ja sam prošle godine bio po prvi put u životu u NS.u (da treba da se sramim zbog toga :) ). Utisci su i dobri i loši. Ne svidja mi se što imam utisak da se novi stambeni objekti grade prilično haotično i dosta su "kičasti" što se boja i materijala tiče, tja to važi i za neke poslovne objekte u bulevaru Oslobodjenja. Isto postoji neki haos što se kafića i restorana tiče u okolini tog bulevara i čini mi se jevrejskoj (oprostite mi pošto ne poznajem NS dovoljno).
Ono što me je zaista oduševilo je ponovo izgradjeni most slobode preko Dunava, izgleda zaista prelepo i reprezentativno. I popločavanje centra koje je zaista odradjeno prvoklasno, barem mi se tako čini po kvalitetu materijala i završne obrade, konkretno se radi o Dunavskoj i Zmaj Jovinoj ulici, koliko mi se čini se popločavaju i ostale ulice tik uz Dunavsku. Mnoge fasade su u centru sredjene tako da imam utisak da je centar prilično kompletan, još bi mogao da se sredi Trg i biće dobro.
Najskandaloznija je priča svakako oko nove medjumesne autobuske stanice, ali biće više reči u ovom threadu. Prvo ću da bacim neke fotke rekonstruisanog centra:
11.jpg


09.jpg


08.jpg


04.jpg


02.jpg


01.jpg
 
Evo i još jednog interesantnog "gadgeta" pešačke zone u NS, svetla :D
Svetla_03_NST.sized.jpg
 
stvari u NS ipak mrdaju.... jos neki delovi centra su sredjeni od tvoje posete...(bocne ulice, katolicka porta, blok oko pozorista mladih...)
pokacicu neke fotke kad budem stigao....
 
Pitanje za Novosadjane ili one koji su tamo skoro bili - Je li uradjeno poplocavanje i iza katedrale? Znam da je bilo u planu da se ceo centar uradu kao Dunavska...
 
vracar, ako mislis na katolicku portu i ulice mite ruzica i laze teleckog, poplocavanje je zavrseno septembra prosle godine, a izgleda ovako...

Kgz5hu874109-02.jpg


ako mislis na trg slobode, on nije u planu za ovu godinu... navodno postoji predlog da se ispod trga izgradi podzemna garaza u dva nivoa, pa se ne resava poplocavanje trga dok se ne odluci sta ce biti ispod....
sada su poplocane ulice: dunavska, zmaj jovina, svetozara miletica, gimnazijska, laze teleckog, mite ruzica, svetozara markovica (tako se valjda zove ulica koja od pocinje kod vladicanskog dvora a nastavlja se u pasicevu).... sto se pesacke zone tice, ostale su nepoplocane ulice kralja aleksandra, modene, pozorisni trg, trg slobode i njegoseva... u planu je i uredjenje trifkovicevog trga...
 
Novi Sad izgleda odlicno i svaki put kad odem tamo sve je lepsi i bolji. Bio sam opet pre par dana i video sam da je odmaklo krecenje i sredjivanje zgrada na tvrdjavi. Mozda bi bilo lepo da NS krene u sredjivanje kejeva posto su tamo uslovi ispunjeni da grad izvuce maksimum iz velike reke na koju izlazi.
 
KiD, u pravu si za kejeve.... ne znam da li si se spustao na obalu, ali u toku je rekonstrukcija beogradskog keja u novom sadu koji je vec duze od mesec dana zatvoren za saobracaj. kompletno se rekonstruise saobracajnica, parkiralista i trotoari... samo setaliste uz dunav trenutno nije predmet rekonstrukcije, ali verujem da ce i to uskoro uslediti.
mislim da je rekonstrukcija koja je u toku i trebalo bi da bude zavrsena do 31.jula preduslov za silazak novog sada na dunav. verujem da ce i lokali na keju dobiti na znacaju i da ce ovaj deo grada zaziveti. zapravo, mislim da je to neminovno da se dogodi...
 
Nazalost nisam imao vremena da svratim na reku sad kad sam bio ali ako je istina to sto kazes to je odlicna vest. prelepom centru grada nekao samo jos reprezentativni izlaz na reku fali da bi nekako slika bila kompletna i da bi posetioc imao prilike da uziva u cinjenici da kroz grad protice najveca Evropska reka. Mozda je dobro sto to nisam video ovog puta jer ce mi odusevljenje sledeci put biti jos vece :lol:
 
POČINJE PROJEKTOVANJE DRUMSKO-ŽELEZNIČKOG
MOSTA PREKO DUNAVA KOD NOVOG SADA

Evropska agencija za rekonstrukciju potpisala ugovor o projektovanju novog drumsko-železničkog mosta preko Dunava kod Novog Sada s italijanskom firmom „Italfer“, pa je izvesnija izgradnja novog „Žeželjevog mosta“. Nepostojanje projektne dokumentacije isticano je do sada kao glavni razlog što ni jedan investicioni plan nije predvideo izgradnju ovog izuzetno važnog mosta na saobraćajnim koridorima 10 i sedam (reka Dunav).

Novi „Žeželjev most“, koji će se graditi na mestu porušenog u NATO bombardovanju pre osam godina, počeće da se projektuje, po obećanjima iz EAR, ovih dana. Naša očekivanja da bi do kraja godine projekti mogli biti gotovi i da bi izgradnja mogla da počne početkom 2008. pokazali su se preambicioznima, jer, kako saznajemo, reč je o veoma složenom poslu i tenderom su predviđena čak 22 meseca za izradu projekta, izdavanje svih saglasnosti i reviziju pokrajinske i republičke revizione komisije, te izdavanje građevinske dozvole.
ceo text : http://www.dnevnik.co.yu/modules.php?name=News&file=article&sid=23846
 
Arhitekte optužile investitore za neodgovoran odnos prema novoj gradnji
Grade skandalozno ružne zgrade

Stambena izgradnja u Novom Sadu je skandalozna, nove fasade degradiraju dugu tradiciju u arhitekturi i urbanizmu, grad i gradske službe potpuno su nezainteresovane, odgovarajućih propisa nema dovoljno, kao ni lične odgovornosti graditelja, ustvrdili su juče stručnjaci iz Društva arhitekata Novog Sada.
- Na malim parcelama zidaju se neprimereno velike zgrade sa uskim fasadama, malim dvorištima, bez parkinga. Nema ni zaštite ambijentalnih celina, pa se tako Podbara opterećuje glomaznim objektima. To je kratkovidi način izgradnje, a slika je strašna.
Takve zgrade ostaju gradu u narednih 100 godina, a mi jedino možemo da ih farbamo u druge boje - istakla je Gordana Milidragović, arhitekta i stručnjak za urbanizam, na jučerašnjoj tribini "Stambena izgradnja u Novom Sadu".

Ona je napomenula da Novi Sad ima i gradskog arhitektu, ali da je "slabo zainteresovan za ono što se dešava", kao i da "Zavod za izgradnju grada ne vodi odgovarajuću građevinsku politiku"......itd.
...........................................................................................................
Pet najvećih promašaja

- Svako ko neće javno da govori o urbanističkom zločinu koji je na delu u Novom Sadu i sam je njegov učesnik - ističe Donka Stančić, autorka knjige "Novi Sad od kuće do kuće". Ona ističe da ima mnogo arhitektonskih promašaja u gradu, ali da većina ljudi iz struke izbegava da konkretnije o tome govori. Ona je za čitaoce "Blica" izdvojila i prokomentarisala šest najvećih građevinskih i estetskih promašaja u gradu.

g1.jpg

ZGRADA NA UGLU STRAŽILOVSKE I BULEVARA CARA LAZARA - Skupocena lokacija koja je izgubljena za narednih 300 godina zaslugom projektanta i investitora. Siromašna forma, a nema materijala koji nije upotrebljena na fasadi zgrade.

g2.jpg

TRŽNI CENTAR "LUPUS": "Degradacija starog jezgra Novog Sada i nasleđenog ambijenta. Predimenzioniran objekat u osnovi i visini. Možda bi na drugoj lokaciji bilo uspešnije.

g3.jpg

KAMENA ZGRADA NA GRBAVICI: "Fasada zgrade je potpuno obložena kamenom što je apsolutno neprimereno mestu na kom se nalazi"

g4.jpg


ZGRADA NA UGLU ĆIRPANOVE I BULEVARA OSLOBOĐENJA: "Potpuno neprimereno rešenje za prestižnu lokaciju. To je arhitektonsko - urbanistički skandal"

g5.jpg

PLAVA ZGRADA U ULICI PAP PAVLA: "Koloristički promašaj. Boja je čista agresija, brutalnost i siledžistvo prema gradu"
Blic ceo text : http://www.blic.co.yu/vojvodina.php?id=3965
 
Jeste, istina je da estetika stambene izgradnje u Novom Sadu ima izuzetno dobre primere promasaja tog tipa. Na par mesta zaista iskace iz bilo kakvog ambijenta, a cisto arhitektonska resenja su u najmanju ruku provincijalnog karaktera i podsecaju na stanogranju koja je dominirala u Beogradu pocetkom 90-ih. Ja sam video i mnogo gore primere od ovih koje je ova gospodja navela. Sa druge strane nije ni bas sve tako lose kao sto se ovde govori. Pred Novim Sadom je veliki izazov kada se govori o razvoju grada. Grad je doziveo bum u svakom pogledu od broja stanovnika do ekonomskog znacaja u poredjenju sa onim sto je bio u SFRJ recimo. Pomiriti potrebe i zahteve investitora i korisnika je jako tezak posao, a pogotovo ovde gde nije bas sigurno ko pije ,a ko placa.
Pricao sam sa jako puno Novosadjana bas o ovom pitanju i generalno slicne price sam cuo i od njih kao sto govori ova gospodja. Realnost je negde izmedju. S jedne strane, na nekim placevima je vise nemoguce odrzavati prizemne kuce i mislim da bi svi u Novom sadu trebalo da se polako navikavaju na cinjenicu da grad raste i sa tim i zgrade u gradu, a da je u sve to ukljucen i faktor otvorenog trzista gde novac nije uvek u sluzbi ukusa pojedinaca, a sa druge da je u arhitektonskom smislu mozda potrebna strozija kontrola sta se i GDE gradi. Na kraju krajeva za estetiku se nemoze prigovarati samo investitoru(koji ne mora da ima nikakvu svest o tome kako objekat treba da izgleda) vec mozda i samim arhitektama koje su napravile ovakve zgrade na bas tom mestu.Mislim da je prva instanca neukusa ipak u vecini slucajeva arhitekta.
 
NIP tesan za novog „Žeželja”
Ministar za infrastrukturu Velimir Ilić rekao je u razgovoru za “Dnevnik” da će se izgradnja novog drumsko-železničkog mosta preko Dunava u Novom Sadu, za koji je dodeljen ugovor o projektovanju italijanskoj firmi “Italfer”, najverovatnije finansirati iz kredita evropskih banaka, jer u okviru Nacionalnog investicionog plana nema dovoljno para za tako veliki projekat.

- Da bi se tražio novac za izgradnju novog Žeželjevog mosta, neophodno je da imamo bar idejni projekat - kaže ministar Ilić. - Kako da s bankama razgovaramo o ciframa, ako ne znamo kakav most će se graditi i koliko će orijentaciono koštati? Projektna dokumentacija čiju izradu finansira Evropska agencija za rekonstrukciju preko programa KARDS s oko dva miliona evra, biće gotova do polovine iduće godine, idejni projekat i ranije, i tada je moguće da se raspiše tender za izgradnju mosta, koji će koštati između 40 i 50 miliona evra.

Kako je do sada bilo mnogo pritužbi na kriterijume koji se odnose na raspodelu sredstava iz Nacionalnog investicionog plana, da li planirate da u saradnji s ministrima zaduženim za NIP i finansije napravite plan trošenja para?
- S prethodnim ministrom finansija ušlo se u određene projekte koji su odobreni i oni se moraju dovesti do kraja. Priliku da konkurišu imaju svi, a koji će se projekat odobriti, odlučuje Upravni odbor u kome radi šest ministara. To su bili dosadašnji ministri za kapitalne investicije, finansije, privredu, trgovinu i turizam, nauku i životnu sredinu, energetiku, uz pomoć potpredsednika Vlade. Iz istih ministarstava i sada će u Upravnom odboru raditi šest ministara. Tamo gde su se imena promenila, radiće novi ljudi, a dosadašnje Ministarstvo za kapitalne investicije zameniće Ministarstvo za infrastrukturu.
izvor Dnevnik
http://www.dnevnik.co.yu/modules.php?name=News&file=article&sid=24165
 
Отворен „Меркаторов” тржни центар у Новом Саду
Објекат има 36.000 квадрата, у њега је уложено 30 милиона евра, а запошљава 500 нових радника
Нови Сад –У присуству неколико хиљада Новосађана, јуче је највећа новосадска варош отварањем тржног центра словеначке компаније „Меркатор” добила свој први мегамаркет у самом градском језгру. Ово је, после Београда и Чачка, трећи и највећи „Меркаторов” тржни центар у Србији, са корисном површином од 36.000 квадратних метара. Објекат се издваја и по томе што је изграђен по делимично измењеном пројекту, од, иначе, типски препознатљивих „Меркаторових” тржних центара, што је и био услов да градска власт одобри ову инвестицију.

Објекат је занимљив и по томе што је „Меркатор” његов плац површине једног хектара на атрактивној локацији платио убедљиво најскупље у поређењу са локацијама за своје друге тржне центре ван Словеније.

Централни део објекта представља хипермаркет површине 4.300 квадрата који ће понудити више од 30.000 врста артикала, а у тржном центру се налазе и 67 продајних објеката других понуђача различите робе, затим, банка, мењачница, затворени паркинг простор за аутомобиле са 448 места и други садржаји.

Како је приликом отварања истакла Станка Чуровић, директор групације „Меркатор С” (за подручје Србије) словеначка компанија је у изградњу новосадског тржног центра уложила 30 милиона евра и овом приликом најавила њено веће учешће у понуди на тржишту Србије, значајним делом укључујући и робу произвођача са подручја наше земље.

Тржни центар, који ће запослити више од 500 нових радника из Новог Сада и околних места, свечано је предала на употребу градоначелница Маја Гојковић, која је прошле године положила и камен темељац.

За јучерашњи догађај у Новом Саду владало је интересовање и због позивања овдашњег Грађанског удружења трговаца на организовани протест поводом отварања тржног центра, али је скуп, уз појачано присуство полиције, протекао без већих инцидената, али уз ометање свечаности дувањем у пиштаљке и скандирањем увредљивих парола.
С. Живковић
[објављено: 24.08.2007.]
Izvor: Politika Online
Link: http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=38620
 
NOVO LICE GRADA

Direktor JP Urbanizam Aleksandar Jevtić o Prostornom planu Novog

Novi Sad - Najkasnije do kraja godine Novi Sad će dobiti novi Prostorni plan, treći po redu od 1974. godine, koji daje smernice razvoja gradskog područja i za razliku od Generalnog urbanističkog plana, koji obuhvata građevinski rejon grada - Novi Sad, Petrovaradin i Sremsku Kamenicu, inkorporira celu opštinu i sva naseljena mesta.
- Prostorni plan Novog Sada zasnovan je na Prostornom planu Republike Srbije koji govori da je Novi Sad drugi grad po veličini u Republici i mi smo dužni da u ovaj plan ugradimo sve one objekte koji se nalaze u Prostornom planu republike i pokrajine. Tako se u Prostornom planu Novog Sada nalazi, recimo, i protočna hidrocentrala između Novog Sada i Veternika, jer se ona nalazi u republičkom planu, a prihvatamo i rešenja iz Prostornog plana autoputa, koji predviđa izgradnju naplatnih rampi, benzinskih pumpi i drugih objekata u blizini grada, kao i rešenja iz Prostornog plana područja posebne namene Fruške gore - kaže za Danas direktor JP Urbanizam Aleksandar Jevtić.


POSLOVNA ZONA

Tako će u Prostornom planu grada biti uneta i novina o znatno većem gabaritu vikend kuća. Po dosadašnjim rešenjima u vikend zonama na sremskoj strani bio je dozvoljen maksimalni gabrit vikend objekata do 56 metara kvadratnih, a prema novom rešenju prema Prostornom planu Fruške gore, koje je usvojila Skupština Vojvodine, vikend kuće će se graditi do 10 odsto izgrađenosti u odnosu na veličinu parcele.
- Ako neko ima parcelu u određenom delu vikend zone Popovice od 900 kvadrata, moći će na njoj da, umesto 56, gradi kuću od 90 kvadrata - dodaje Jevtić.
Novi prostorni plan grada zasnovan je na Strategiji razvoja grada, koja predviđa dalji dinamičan razvoj Novog Sada.
- Polazili smo od toga da grad mora da ima dinamičan razvoj, da mora da se bazira pre svega na tercijarnim delatnostima, pružanju usluga, turizmu... i shodno tome smo i definisali radne zone, korigovali neka rešenja iz starijih urbanističkih planova, gde smo dali mogućnost da se veliki industrijski kompleksi - tipa "Neimar", "Pobeda", "Niva" i "Nit" dele na manje za formiranje manjih kapaciteta sa manje radnika, za mala i srednja preduzeća - istdiče Jevtić.
Direktor novosadskih urbanista kaže da se pri tome došlo do rešenja o izlasku na prostor autoputa i formiranja radne zone neposredno uz koridor. Urbanisti očekuju da će se u tim zonama graditi objekti primereni 21. veku, odnosno onome što razvoj gradova tipa veličine Novog Sada podrazumeva.


POVEZIVANJE S PETROVARADINOM
Novi Sad je okružen poljoprivrednim zemljištem, a i sam je središte prehrambene industrije, pa je logično i opravdano da su planeri nastojali da zaštite plodnu zemlju. Tako se građevinski rejoni neće širiti, osim tamo gde je neophodno radi legalizacije objekata. Po Jevtićevim rečima, jedna od novina u novom planu jeste da je prostor između Novog Sada i Veternika, koji je već napadnut divljom gradnjom i gde je izgrađeno nekoliko stotina objekta, menja namenu iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište - od Veterničke rampe do Veternika, da bi se izgrađeni objekti mogli legalizovati.
Novosadski planeri su, naravno, bazirali rešenja i na svim agendama EU i uslovima za prostorno planiranje, pa su uz Dunav planirane marine, turistički i ugostiteljski objekti.
Jevtić kaže da su, kada je reč o razvoju saobraćaja, u Prostornom planu preuzeta mnoga rešenja iz GUP do 2021. koji predviđa postojanje šest mostova, tri postojeća i još tri koja će se graditi - most Franca Jozefa, koji treba da poveže Novi Sad i Petrovaradin i izbaci saobraćaj iz Podgrađa Petrovaradinske tvrđave, kao i dva mosta na obilaznici, odnosno saobraćajnom prstenu oko grada.
Prvi je u produžetku Subotičkog bulevara preko mosta do Sremske Kamenice i dalje prema putu za Rumu, a treći je most koji bi povezivao Petrovaradin sa autoputem. Ovaj saobraćajni prsten bi trebalo da rastereti saobraćaj unutar samog jezgra grada.
Sastavni deo tog prstena biće i obilaznica Novog Sada u produžetku sadašnje krivine autoputa prema Subotici, gde je planirana izgradnja još jedne petlje i putnog pravca prema Futogu. To bi bio severni krak obilaznice koji će tranzitni saobraćaj prema Bačkoj Palanci usmeravati izvan grada i rasteretiti saobraćaj iz Partizanske ulice i pored Almaškog groblja.


MIŠELUK REZERVISAN ZA PRIVATNE KUĆE
Koncept Mišeluka najviše je razrađen planom iz 1974. godine, kada je bilo potrebno tražiti velike površine za izgradnju novih višestambenih zona. Međutim, u vremenu koje je usledilo videlo se da grad nema tako intenzivan razvoj, nema priliv stanovništva kako je bilo planirano, niti budžet koji je planiran i došlo se do stava da je prvenstveno potrebno rekonstruisati postojeće stanovanje u gradu, podići gustinu stanovanja da bi grad bio ekonomski isplativ i održiv, a onda u nekom narednom periodu preći na Mišeluk. Sada menjamo planove detaljne regulacije Mišeluka i korigujemo neka ranija rešenja, pre svega da se tamo omogući izgradnja zatvorenih kompleksa porodičnog i višeporodičnog stanovnaja, nešto kao što je na primer "Lipov gaj" - porodično stanovanje, kuće u nizu, manje zgrade sa šest do osam stanova, zatvorenim kompleksima... Mislim da ćemo na taj način pospešiti razvoj tog centralnog platoa između Novog Sada, Sremske Kamenice i Petrovaradina i da će takav vid stanovanja lakše naći investitore i kupce, kaže Jevtić.
On, ipak, napominje da ne treba očekivati da će grad imati neku preteranu inicijativu kada je reč o probijanju ulica i puteva. Plan prati imovinske odnose na terenu, što podrazumeva postojeće granice parcela, atarske i poljske puteve koji će se širiti i na taj način omogućiti da se deo po deo tog prostora gradi. Znači, grad sigurno neće krenuti da otkupljuje, recimo, 300 hektara njiva i vinograda da bi probijao saobraćajnice i pravio parcele da ih ustupa. Pokazalo se u rekonstrukciji grada i svuda u svetu da je tu privatna inicijativa daleko bolja i da je ona ta koja može da ponudi dovoljan broj stanova za tržište ako je tržištu potreban taj broj stambenih jedinica, a Novom Sadu je očigledno potrebna velika gradnja, budući da se sve što se izgradi i proda i da imamo prilično dinamičan rast cena nekretnina, ocenjuje Jevtić..


REKONSTRUKCIJA GRADSKOG JEZGRA
Direktor JP Urbanizma se slaže sa ocenom da Novi Sad neće u narednim decenijama preterano rasti što se tiče broja stanovnika, ali kaže da će oni koji žive u njemu povećavati standard. Povećanjem prosečne površine stanova već sada imamo prosečan stan od 50 metara kvadratnih, a pre nekoliko godina je bilo 47, što je veliko povećanje za samo nekoliko godina.
Po rečima Jevtića, nastaviće se sa rekonstrukcijom zona u gradskom jezgru jer još uvek postoji veliki broj nefunkcionalnih dvorišnih stanova, šupa i garaža pretvorenih u stambene prostore koji će se u okviru rekonstrukcije koja je u toku na Grbavici, u zaleđu Bulevara oslobođenja, Novoj Detelinari, zaleđu Ulice Novosadskog sajma, na Futoškoj i delu Telepa pretvoriti u kvalitetnije stanove. On ocenjuje da se dobro sprovode planovi izgradnje stambenih zona u Miše Dimitrijevića, Puškinovoj, Gogoljevoj , Tolstojevoj... Zavod za izgradnju grada sasvim korektno, gotovo odlično prati realizaciju tih planova i gde god se završi 70-80 odsto stambenih zgrada oni kreću u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih ulica, ugrađuju novu infrastrukturu, zelenilo ... i ti novi delovi grada dobijaju novi izgled, smatra Jevtić.

Manje stanovnika

Grad Novi Sad obuhvata površinu od 699 kilometara kvadratnih i po popisu iz 2002. godine imao je 299.294 stanovnika, odnosno 106. 000 domaćinstava. Sam grad - Novi Sad, Petrovaradin i Sremska Kamenica - imao je 216.583 stanovnika u 81.134 domaćinstva (prosek 2,7 članova po domaćinstvu). Planeri ne predviđaju da će u narednih 15 godina grad porasti, a po nekim projekcijama broj stanovnika bi mogao i opasti na 200.000.
R. Balać
Izvor: Danas
Link: danas.co.yu
 
Ulaz u centar sa elektronskom karticom
Radovi na postavljanju elektronske kontrole ulaska u pešačku zonu iz ulice Modene biće završeni za nekoliko dana. Biće postavljeni potapajući stubići, a za prolaz će biti neophodne elektronske, takozvane "pametne" kartice. Za dobijanje kartice potrebno je odobrenje Uprave za saobraćaj i puteve grada, a izdavaće ih Parking servis.
- Verujem da će ovakva kontrola pokazati pozitivne rezultate, i da kroz pešačku zonu više neće prolaziti automobili, naravno uz izuzetak vozila hitnih službi - kaže Radovan Jeknić, PR Parking servisa.
Po njegovim rečima, iz bezbednosnih razloga biće postavljen video nadzor, a u planu je regulisanje ovakve kontrole i na ulazu u pešačku zonu iz Gimnazijske ulice. D. J.
Izvor: Danas
Link: danas.co.yu
 
Slabo se ovde update-uju vesti iz NS. Naravno svašta se dešava po gradu, ali da ne bi sad išli u nazad evo jedna sveža vest. Pre svega zbog toga što je po mom mišljenju ovo veliki (kapitalni) projekat a i zato što je ova priča prilično realna a po ovom pisanju i cifra je prilično realna (do sada su se pominjale neke neozbiljne cifre). Iako još nema projekta i ovo su grube informacije važnije je da je ova priča sazrela (onaj ko prati zna da je ovo zbog atletskog juniorskog prvenstva ali se na ovu priču gleda šire-što je dobro). Vreme polako ističe a niko ne želi da bude kamen spoticanja tako da su ja mislim svi sazreli za ovu investiciju.

"Blic"":1xoemsb4 je napisao(la):
Obnova stadiona za 10 miliona evra
stadion-v.jpg


Novi reflektori i semafor, pokrivena istočna tribina sa 8.500 mesta za sedenje i poslovni prostor površine 3.000 kvadrata ispod nje, tako će izgledati Gradski stadion "Karađorđe" do početka Evropskog prvenstva u atletici za juniore 2009. godine. "Spens" je pripremio projekat rekonstrukcije i očekuje se da će za novi izgled stadiona biti potrošeno oko750 miliona dinara.

Projekat predviđa postavljanje novih reflektora i rušenje sadašnje istočne tribine. Na njenom mestu biće napravljena nova, pokrivena tribina sa 8.500 mesta za sedenje. U prostoru ispod istočne tribine bio bi smešten poslovni prostor površine oko 3.000 kvadrata. Ovi radovi omogućili bi da se održi Evropsko prvenstvo u atletici za juniore, planirano za 2009. godinu. Stadion je poslednji put rekonstruisan 2002. godine, kada je urađena drenaža terena i napravljena atletska staza, a uklonjeni su i reflektori.
- Ne znam zašto tadašnja vlast rekonstrukciju reflektora nije uradila do kraja. Svi bismo bili srećniji da je to urađeno, ali pošto nije pripremili smo projekat rekonstrukcije stadiona koji obuhvata i gradnju reflektora i cele nove istočne tribine - kaže direktor "Spensa" Miloje Jakovljević.
Posle Evropskog prvenstva 2009. godine, obnova stadiona bila bi nastavljena rušenjem južne tribine i upravne zgrade. Na njihovom mestu bila bi izgrađena nova tribina i upravna zgrada. Posle toga može se očekivati i sređivanje severne tribine i poslovnog prostora ispod nje. Ukoliko rekonstrukcija bude završena kako je planirano, stadion "Karađorđe" imao bi 24.000 mesta za sedenje, a tribine bi bile pokrivene.
- Sve zavisi od toga koliko ćemo novca uspeti da obezbedimo, a uveren sam da za manje od 750 miliona dinara možemo da uradimo većinu stvari. Nadam se da i grad i pokrajina i republika u bužetima za narednu godinu planiraju novac za rekonstrukciju stadiona. Sve ćemo ih obavestiti o ovom projektu, ali nećemo čekati da novac dobijemo samo od njih - kaže Jakovljević. On je naveo da mu je direktor ZIG-a Igor Mirović obećao pomoć oko finansiranja. Mirović se, inače, nenajavljeno pojavio na konferenciji za štampu "Spensa", ali je samo kratko rekao kako je spreman da pomogne. Direktor ZIG-a naveo je da grad za obnovu stadiona može da obezbedi 100 miliona dinara, što bi pokrilo troškove izgradnje reflektora, postavljanja novog semafora i manje radove.

Protiv hale na teniskim terenima
Ni Mirović ni Jakovljević nisu želeli da komentarišu njihov sukob nastao oko toga što "Spens" odbija da ZIG-u preda zemljište na kojem se sada nalaze teniski tereni. S druge strane, obojica su se odlučno usprotivili ideji da se na sadašnjim teniskim terenima sagradi Sportska hala za atletiku, što je ideja Ministarstva za sport.
Cena i rok za završetak
Deo stadiona troškovi rok
Istočna tribina 320.000.000 2008.
Semafor i rasveta 95.000.000 jun 2009.
Južna tribina 155.000.000 2010.
Poslovna i Upravna zgrada 120.000.000 2010.
Prateća infrastruktura 35.000.000
 
Trn tone od ponedeljka
Građanski list
Novinar: M. M. Idei-Trifunović, Fotoreporter:
trn_265.jpg

Radnici "Parking servisa" isprobali su juče potapajući trn u ulici Modene, koji će već od ponedeljka biti u funkciji. Sistem za propuštanje vozila u centar ne samo da radi nego je i vrlo ekonomičan, bešuman i elegantan. U "Parking servisu" nadaju se da će biti besprekoran.

– Ovo su poslednje provere pre nego što sistem, u ponedeljak, definitivno proradi. Uradili smo svoj deo posla, a sada Gradska uprava za saobraćaj korisnicima elektronskih kartica treba da izda nova rešenja za ulazak u zonu bez vozila – kazao je portparol "Parking servisa" Radovan Jeknić.

Kako su nam odgovorili u Gradskoj upravi za saobraćaj i puteve, rešenja će dobiti svi koji ispunjavaju uslove iz zahteva. Kartice pomoću kojih će se trn spuštati dobijaće se uz rešenja. Postoje i novine, pa će tako ubuduće stanari koji imaju dvorišta s ulazom iz pešačke zone moći da ulaze i izlaze 24 sata. Za stanare bez dvorišta satnica će važiti od šest do 12 sati, vozila za snabdevanje moći će u pešačku zonu da uđu samo od pet do devet sati, a vozila javnih i javnih komunalnih preduzeća samo ukoliko imju neku intervenciju. Firme koje se bave prenosom vrednosnih papira i vozila banaka moći će da uđu u centar od sedam do 20 sati.

Na drugom ulazu u Zmaj Jovinu, kod Vladičanskog dvora, i ubuduće će raditi rampa, koju će obezbeđivati radnici "Štita", a taj će režim važiti do proleća, dok se ne montira elektronski sistem i na taj ulaz, rekli su Gradskoj upravi za saobraćaj.
 
ovo je sjajna stvar koju definitivno treba primeniti i u Beogradu. Jedino me interesuje ko je proizvođač? Pre neki dan sam gledao na kablovskoj emisiju o sprečavanju bombaških napada u urbanim sredinama. Ovakav stubić (proizvođač je iz Engleske) prečnika 30cm je zaustavio kamion pun peska u punoj brzini. Nije imao ni jednu ogrebotinu a kamion je završio kao gomila špageta, nije prošao dalje. Ni ugradnja nije komplikovana a izrađuju se stubići raznih prečnika, svi su visoki jedan metar.
 
Steva je postavio na nekom topic-u sjajan snimak sa youtube-a kako su negde u Italiji neki mozgovi pokusavali da se prevezu na brzaka preko tog stubica iza nekog vozila koje ima propusnicu i naravno nasadili se. Mrzi me da trazim. Mozda se Steva seti gde ga je denuo pa nakaci link i ovde. Kad to gledam uvek se zapitam da li smo svi mi stvarno evoluirali od homo sapiensa ili ipak ne.
 
Ja se secam kako je nesto slicno bilo pokusano u Beogradu pre 10ak godina. Ti uvlaceci stubovi bili su postavljeni na prilazima Knez Mihajlovoj iz sporednih ulica. Ceo sistem je bio traljavo instaliran i nije radio duze od godinu dana. Stubove su na kraju iscupali.
 
Bio je jedan pored Narodnog pozorista, ali, kao sto ti velis, jednoga dana su samo nestali.
Ovi stubovi mogu da se postave recimo na ulasku i izlasku iz Vasine ulice, tako da bi svaki vozac mogao da ubaci karticu i lepo udje u zonu rezervisanu za GSP i TAXI vozila.
 
Kompanija "Delta" planira da do 2012. godine uloži 100 mil EUR u izgradnju tržnog centra "Delta City" i
eksluzivnog poslovnog prostora "Business Tower" u Novom Sadu.

Radovi na šoping-molu "Delta City", u neposrednoj blizini stadiona FK "Vojvodina", počeće sledeće godine i
trajaće do 2012. Tržni centar će se rasprostirati na 80.000 m2 i u njega će biti uloženo 75 mil EUR.
U okviru kompleksa novosadskog "Delta City" biće izgrađen i moderan kancelarijski prostor kao "Business Tower".

Početak izgradnje 26.000 m2 poslovnog prostora vrednih 25 mil EUR planiran je za 2011. godinu.
Investitori smatraju da će radovi na tom objektu trajati godinu dana.
E-Kapija
 
Vrh