Šta je novo?

Niš

Nenad

Expert
Učlanjen(a)
10.01.2007.
Poruke
5.269
Pohvaljen
23
Lokacija
Hamburg
Kao drugi / treci grad po velicini Srbije, Nis zasluzuje bar jedan mali deo nase paznje. Kapacitet grada je fenomenalan - raskrsce autoputeva, industrijske zone, avio / cargo saobracaj, zeleznica, kultura, univerzitet... Nis moze da ima sve sto i jedna metropola, ali su kapaciteti na zalost skoro u potpunosti neiskorisceni. Praticemo razvoj grada i regiona i nadajmo se da ce se politicari ma'nuti corava posla i prionuti radu i konstruktivnim resenjima koja su gradu neophodna!
 
Политичари се сложили о развоју Ниша
Коначно су се руководства странака у Нишу договорила о шест приоритетних пројеката, којима ће град конкурисати за средства из НИП-а

Ниш – За све који добро познају односе између политичких странака које чине скупштинску већину у нишкој Градској скупштини вест је помало изненађујућа, али свакако веома добра. Неће бити, као у претходне три године, препуцавања и пребацивања одговорности на друге – за будући развој Ниша коначно ће бринути сви, највише они који имају власт у граду. Што је од посебног значаја, постигнут је пун договор како ће тећи тај процес развоја.

Наиме, крајем прошле седмице представници политичких партија и странака које имају већину у Скупштини, значи и парламентарну власт, потписима су озваничили споразум о приоритетним пројектима који треба да се реализују у Нишу и који ће бити финансирани из Националног инвестиционог плана. Усвојени пројекти којима ће се конкурисати код НИП-а требало би да допринесу да у скоријој будућности Ниш постане оно чему се одавно тежи, али што се деценијама не остварује – да постане најјачи и покретачки развојни центар југа и југоистока Србије на плану привреде, економије и банкарства, саобраћаја и инфраструктуре, културе, спорта и свих других области живота.

Председници одборничких група скупштинске већине у Нишу потписали су споразум којим ће се из Националног инвестиционог плана затражити хитно и неодложно пресељење железничког саобраћаја из централне градске зоне чиме би био растерећен саобраћај, али и знатно унапређена животна средина и обезбеђене могућности изградње на површинама у градском језгру. Исто тако, конкурисаће се за пројекат изградње нове модерне и савремене индустријске зоне са свим неопходним садржајима, као и за средства којима би Ниш саградио прво сајмиште.

Како за „Политику” објашњава председник одборничке групе Демократске странке Србије Горан Ђорђевић, један од најзначајнијих пројеката који би требало да се финансира из НИП-а, јесте модернизација аеродрома „Константин Велики”. Нишка ваздушна лука добиће дужу и ширу узлетно-полетну стазу и ново осветљење за ноћни пријем авиона, чиме ће бити створени сви услови за несметан саобраћај у свим условима.

Од посебног је значаја, закључено је, да се средствима НИП-а финансира изградња туристичко-спортског комплекса „Женева” у Нишкој Бањи, као и после дужег низа година изградња јавних зграда и објеката за потребе служби државних и градских органа. И за овај пројекат је договорено да се конкурише за средства НИП-а.

Уз ове пројекте, који су добили предзнак приоритетних, Ниш ће, речено нам је, конкурисати и за многе друге. Укупно је шездесетак пројеката чија реализација је могућа само уз помоћ државе. Тако је Дирекција за изградњу града Ниша, каже нам директор Бранислав Јовановић, припремила око 40 пројеката, чија је укупна вредност близу три милијарде динара, а који су већ достављени НИП-у. И друга јавна предузећа у Нишу конкурисала су за средства из НИП-а, а пројекти се односе на бржи економско-привредни развој, побољшање стандарда живота, заштиту животне и радне средине, смањење сиромаштва...

Будући да је познато да се, у случају прихватања захтева у Управи НИП-а, и локална управа обавезује да најмање трећину сопствених средстава издвоји за пројекте од којих ће град и његови грађани имати и највише користи, у Нишу је та спремност изражена одавно, али до пре неколико дана није било конкретних договора странака и партија о самим пројектима.
Тома Тодоровић
[објављено: 11.09.2007.]
Izvor: Politika Online
Link: http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=40563
 
Ruski autobusi i u Nišu - Liaz i na Nišavi
01. 10. 2007. | 21:50
liaz_autobus_011007.gif

Iz ruske fabrike Liaz, koja pripada kompaniji GAZ Riski, u Niš je proteklih dana stiglo 64 autobusa, vrednih oko šest miliona dinara. Iako su gradski čelnici najavljivali da će za ova nova vozila raspisati tender i ponuditi ih svim prevoznicima, svi ključevi otišli su u ruke kompanije Lekon. Prema rečima njegovog vlasnika Zvonka Lekovića ova investicija, koja će ga mesečno koštati oko hiljadu i po evra, višestruko će mu se vratiti ukoliko na najavljenom tenderu za prevoz u Nišu dobije posao.

U ovaj rizik, kako kaže, upustio se jer veruje da gradski prevoz može biti profitabilan biznis ukoliko se radi po pravilima, ali i s obzirom na obećanje gradonačelnika Smiljka Kostića da će prednost u prevoženju Nišlija imati prevoznici sa novim autobusima.

Andrej Sergejevič Žbanjikov, direktor eksporta grupe GAZ, rekao je da njegova kompanija namerava da širi saradnju sa srpskim preduzećima, kao i da se nada da će Niš biti samo jedan od gradova u kojima će voziti Liazovi autobusi. Predstavnici GAZ-a kažu da su za samo sedam godina postojanja uspeli da po kvalitetu svojih vozila dospeju među pravih četiri svetskih kompanija, a sem autobusa proizvode i trolejbuse i kranove. Do sada su, kako kaže Žbanjikov, napravili ukupno 20.600 autobusa, koji se prodaju po ceni od oko 80 hiljada evra, što je za oko trećinu manja cena od konkurentskih. Upravo to, uz garanciju od dve do dvanaest godine, po rečima Zvonka Lekovića, bio je glavni argument zbog koga se opredelio baš za ruske autobuse.
Izvor: eKapija
Link:
 
Stvarno su odvratni. Da se razumemo, za 80k tesko ces dobiti autobus koji valja, ali nasima to ocigledno nije bitno. Osecam da ce Lekon imati rashodovan vozni park za 3,4 godine...
 
Pa ovi nasi su po 90K a imaju Mercedesove i ZF delove.... ahhh, zasto, Lekonce, zasto?
 
Pa to im prolazi u Nisu. Da vidite kako izgledaju autobusi dole, ovi ce vam posle toga cak biti i simpaticni. Lekon je verovatno i igrao na tu notu...
 
Руси траже од Ниша да врати аутобусе
Увезена возила стоје, јер их нико није платио, а не зна се када би то могло да уследи, пошто комисија није ни расписала конкурс, због чега настаје паника међу превозницима и у надлежним службама
N_uc9ufrzoGmQghoabg6BzwTEuCyOzqvNqqvF.jpg

Ни пара ни конкурса: руски аутобуси
(Фото С. Лазаревић)


Ниш – Као муња је јуче ујутру пролетела кроз Ниш информација да су представници руске фабрике „Лијаз“ затражили да им се врате аутобуси које су недавно испоручили. Ова вест само је ново „доливање уља на ватру“, јер све што се претходних месеци догађало указивало је да проблем градског и приградског саобраћаја у Нишу неће бити лако решен. Приметни су, чак, и неки знаци панике код потенцијалних оператера и надлежних служби у граду.

Подсетимо, на предлог градоначелника Смиљка Костића, у Скупштини града формирана је Комисија за спровођење конкурса о поверавању градског и приградског превоза најповољнијим понуђачима, састављена од представника свих политичких странака. Идеја је била да, после сагледавања стања у саобраћају и усвајања новог модела превоза, распише конкурс за нове оператере до средине септембра. Рок је потом померен за 1. октобар, али конкурс ни до данас није расписан.

Трагом ове информације, обратили смо се председнику комисије и градском већнику Саши Илићу, који је за наш лист рекао:

– Одржали смо 14 радних седница и приводимо посао крају. Верујем да ће, најкасније до првих дана новембра, конкурс бити расписан. Посао је веома сложен, јер је потребно припремити комплетну конкурсну документацију и у њој истаћи све неопходне услове за модерну организацију саобраћаја у граду.

Док се чекало на расписивање конкурса, у Ниш су пре месец дана стигла 64 нова аутобуса из руске фабрике „Лијаз“, као што је летос и наговестило градско руководство. Град је, речено је, само учествовао у договору да руски аутобуси дођу у Ниш, увезла их је београдска фирма БФЦ, а све купио један од могућих кандидата за превозника – фирма „Лекон“ из Београда. Односно, није их још купио, него је само платио аванс, да би све остале финансијске обавезе регулисао – тек ако на конкурсу добије посао у Нишу.

Због тога што конкурс није расписан и није одлучено ко ће бити оператер у нишком градском и приградском саобраћају, ова модерна и нова возила, међутим, и даље стоје на паркингу у Нишу и не користе се. Руси их сада траже назад, јер нису плаћена. Градоначелник Ниша Смиљко Костић, видно незадовољан неажурношћу комисије, јуче је рекао да неће више да чека и чак најавио могућност расписивања конкурса без комисијске одлуке. А за „Политику“ је додатно појаснио:

– Нећу дозволити да, после успешних договора са Русима о ангажовању аутобуса, падне брука на Ниш и Србију. Руски партнери се с правом љуте, јер кривица је код нас. Оклева се, намерно се одуговлачи, присутна је велика деструкција, проблем превоза и самих аутобуса посматра се искључиво са политичког аспекта... Стварају се афере и атмосфера у којој се фаворизују аутобуски превозници блиски појединим странкама. Уопште се не размишља о томе колико би негативан био финансијски ефекат и колико би Србија због овакве неозбиљности изгубила на угледу. Исти аутобуси већ су на улицама Београда, Новог Сада и Крагујевца. Када је Ниш у питању, стално ничу нови проблеми, а, што је најважније, заборавља се да ће истећи рок за плаћање царине и пореза, да ће можда све испасти много горе него што јесте, јер ће град остати без квалитетног и модерног превоза.

Председник комисије Илић, међутим, тврди да би свако одлучивање о конкурсу, мимо овог скупштинског тела, било противзаконито:

– Само комисија, коју је формирала Скупштина града, може да распише конкурс. Ако неко то чини на своју руку, крши закон и злоупотребљава положај – тврди Илић.

Како сазнајемо, царина и порез за аутобусе треба да буду намирени до 29. октобра. Возила су сада под царинским надзором, а прекорачење рока за плаћање царинских дажбина носи и додатна плаћања, на име лежарине и камате.
Тома Тодоровић
[објављено: 19.10.2007.]
Izvor: Politika Online
Link: http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=44755
 
Jovan Mandić, glavni arhitekta grada Niša - Ništa od investicija
Jovan Mandić, glavni arhitekta grada Niša, kaže da se osim u stambene zgrade, mega markete i benzinske pumpe u Nišu godinama ništa nije investiralo. Sa prosečnom zaradom zaposlenih od oko 13 hiljada dinara i više od četrdeset hiljada nezaposlenih ovaj drugi grad po veličini u Srbiji nalazi se na samom dnu ekonomske lestvice

Nekad veliki industrijski grad, Niš je poslednjih godina potpuno “pao u zaborav” privrednih tokova. Sa prosečnom zaradom zaposlenih od oko 13 hiljada dinara i više od četrdeset hiljada stanovnika bez posla drugi najveći grad u Srbiji nalazi se na samom dnu ekonomske lestvice. Promene koje su poslednjih godina, iako sporo, ipak počele da se dešavaju u državi, u Nišu su imale malo uticaja. Zbog toga Nišlije sve češće postavljaju pitanje kako je moguće da su pojedine “palanke” uspele da se gotovo “preko noći” razviju u bogate centre, dok Niš sa prednostima o kojima mnogi “sanjaju” uporno tone ka dnu.

Da u grad još nije stigla ni jedna značajnija investicija, osim privatizacije Duvanske industrije Niš, činjenica je sa kojom se slažu čak i gradski čelnici. Jedino se razlikuje viđenje razloga koji sprečavaju razvoj ovog centra.
nis_220507.gif


Jovan Mandić, glavni arhitekta grada Niša, kaže da se osim u stambene zgrade, mega markete i benzinske pumpe u Nišu godinama ništa nije investiralo. U njegove ruke, dodaje, od kako je na ovoj funkciji nije dospeo čak ni jedan ozbiljan projekat za izgradnju nekog proizvodnog kompleksa.

“Niš ima jako dobre potencijale za izgradnju privrednih kompleksa, koji bi omogućili razvoj privrede. Jedan od njih je i deo grada oko aerodroma, gde se ukrštaju avio, železnički i saobraćajni putevi i to na samom ulazu u grad. Već neko vreme u planu je da se na tom mestu izgradi kargo centar i bescarinska zona, ali s obzirom da ne postoji infrastruktura, za sada je sve samo ideja”, kaže Jovan Mandić. Jedna od propalih investicija, prema njegovim rečima, je i izmeštanje železničke pruge iz centra grada. Država je želela da investira u ovaj strateški projekat, ali kako saznajemo, problem je nastao, jer za taj posao o kome se govori decenijama, još nema planske dokumentacije. Zbog nedostatka papira, gradski arhitekta kaže da su odbijene i inicijative pojedinih investitora koji su želeli da posle Jagodine, i u Nišu naprave veliki “aqua park”.

“Jedini korak učinjen u poslednje vreme je otvaranje Biznis inkubator centra, u okviru koga je otvoreno desetak novih preduzeća. Ali sve je to jako nedovoljno”, ističe gradski arhitekta.

Zastoj u prilivu investicija gradski menadžer Vlastimir Đokić pravda političkim neslogama u gradu. Đokić tvrdi da je država Nišu opredelila nekoliko desetina miliona za rešavanje infrastrukturnih problema, ali da taj novac zbog političkih sukoba u gradsku kasu nikad nije stigao. “Od dve izgubljene donacije jedna se odnosila na izgradnju Eko centra, koji je jako bitan da se grad ne bi uskoro ugušio u smeću. Odobreno nam je 40 miliona dinara, ali Skupština grada ne dozvoljava realizaciju projekta. Jedini u Srbiji smo mogli da dobijemo i sredstva za gasifikaciju, ali iz sličnih razloga uspeli smo da ispustimo i ovu investiciju”, kaže Đokić.

Bez infrastrukture, zemljište za kojim postoji tražnja prema mišljenju menadžera, može se prodati po niskim cenama, što je za prve ljude grada neprihvatljivo, pa ono uglavnom stoji netaknuto.

Dok jedni tvrde da se zemljište ne sme izdavati dok se potpuno ne opremi, postoje i oni koji tvrde da je neiskorišćeno zemljište najskuplje, kao i vreme koje nepovratno teče. Zbog toga se većina u Skupštini grada zalaže da se zemljište “pokloni” ako treba svakome ko želi da u Nišu ponovo gradi fabrike i zaposli građane. No, s obzirom na to da je za „poklone” te vrste potreban potpis gradonačelnika, ta priča je već duže vreme „mrtvo slovo” na papiru.

Dragoslav Ćirković, predsednik niške opštine Mediana, mišljenja je da grad za kratko vreme može da počne da se razvija ako se investitorima izda zemljište i objekti, koje vojska namerava da proda gradu.

“Grad nema para da otkupi tu imovinu, niti da je stavi u funkciju. Ali, postoje oni koji imaju para i kojima se može dati, pod uslovom da ga iskoriste u dogovoru sa gradom”, kaže Ćirković.

Inženjer Dragan Živković napominje da grad nije uspeo da iskoristi ni površinu Elektronske industrije, čije hale deset godina zvrje prazne. Površine od oko sto hektara, prema Živkovićevim rečima, predstavljaju možda i najveći prazan i neiskorišćen prostor na području nekadašnje SFRJ.

“U ovoj nekada najvećoj industrijskoj zoni danas nema čak ni uslova za grejanje tokom zime. Međutim to investitorima nije problem. Oni žele i sami da ulože u gradnju nedostajuće infrastrukture, samo ako im se pruži šansa da rade”, tvrdi Živković.

Svi pomenuti problemi su evidentno nesporni, postavlja se međutim pitanje, kada će i ko konačno početi da ih rešava. Prebacivanje odgovornosti, za arhitektu Miodraga Medara, dovelo je do toga da se Niš našao u začaranom krugu iz koga mu, izgleda, nema izlaska.

“Tačno je da projekata nema. Ali ne može ih ni biti kada gradska vlast godinama za tu namenu nije izdvojila sredstva u budžetu. Para nema ni za infrastrukturu, ali neće ih ni biti ako nema investicija, a investitora nema jer nema infrastrukture”, objašnjava Medar.

Da apsurd bude još veći ne samo da više niko ne ulaže u Niš, već i same Nišlije sve češće svoje proizvodne hale grade u obližnjim opštinama, pre svega jer su im komunalni troškovi za otvaranje poslova u Merošini, Doljevcu ili Gadžinom Hanu daleko niži nego u Nišu. To malo investitora (najčešće vlasnici mega marketa), koji se ipak opredele da dođu u Niš, uglavnom sklapaju poslove neposredno sa privatnim licima. Najbolji primer za to je Metro, koji je dva puta bezuspešno pokušao da sklopi posao sa gradom. Posle obe propale licitacije, ova kompanije otkupila je prostor preduzeća “Tehnohemija” i izgradila svoj kompleks. Njihovim primerom krenuli su i drugi.


Duvanska industrija Niš

Usvajanjem akciznog plana CEFTA sporazuma Duvanska industrija Niš, koja posluje u okviru kompanije “Filip Moris”, moći će da osvoji nova tržišta na Balkanu i proširi izvoz, saopštio je Skip Bornhuter, novi generalni direktor niške fabrike duvana, prilikom prvog zvaničnog obraćanja novinarima po postavljanju na ovu funkciju. Ovo nije jedini razlog za zadovoljstvo Bornhutera. Još jedan jako bitan je i taj što je Republički zavod za razvoj DIN i zvanično proglasio za najuspešniju srpsku kompaniju u 2006. godini, jer je ostvarila najviši profit i uložila najviše investicija.

Poslednje četiri godine DIN je inače uložio investicije “teške” 600 miliona evra, ali i obogatio proizvodni asortiman za 30 novih vrsta cigareta. Od njihove prodaje, na račun akciza, samo ova fabrika prošle godine uplatila je u republičku kasu 12 milijardi dinara, a ove godine ta brojka biće veća još za šest milijardi. S obzirom da se očekuje da ovi nameti u narednih pet godina i dalje rastu, u niškoj fabrici najavljuju da će od januara predstojeće godine ipak morati da povećaju cene cigareta.
Izvor: eKapija
Link: http://www.ekapija.com/website/sr/page/131219
 
prosecna zarada - 13 000? Nije tacno, 100% sam siguran
 
Nije tacno. Prosecna zarada je veca, ali je jedna od najsiromasnijih opstina u zemlji niska opstina Pantelej gde je prosecna plata oko 13000 DIN. Cika se malo izleteo..
 
Mislim da je 13.000 neto. U Srbiji je prosecna bruto zarada u avgustu 2007 bila 27.572... skinite poreze i doprinose, i to bas i nije daleko od realnosti... osim ako ne misle da im je 13.000 bruto... u sta ne verujem, posto je minimalac oko 12.000.... (28K*0.42)
 
Nenad":u4mkzc7l je napisao(la):
Nije tacno. Prosecna zarada je veca, ali je jedna od najsiromasnijih opstina u zemlji niska opstina Pantelej gde je prosecna plata oko 13000 DIN. Cika se malo izleteo..
to sam i ja prvo pomislio, da je mislio na Pantelej(primetio sam sa one tabele sa sajta zavoda da ima neku takvu jadnu platu, cudno)
 
Nenade, to je netacna informacija, mogu pouzdano da ti kazem da recimo Ministarstvo finansija radi obracunavanja poreza, npr. racuna prosecnu BRUTO platu na oko 28-29K dinara.

Naravno, moguce je da je informacija koju ja imam pogresna... ali izvor je prilicno pouzdan. :)
 
^^^ Ooooo, snap! :)

Svaka cast, i hvala na informaciji. Moracu da se raspravim sa doticnim izvorom uskoro... kako moze covek da me laze! :)
 
Niški aerodrom traži “Open sky“
14:46 |
Niš -- Niškom aerodromu je neophodna ratifikacija Sporazuma o slobodnom nebu (Open sky) kako bi uveo nove linije.

7156095824733146709096106364632_huge.jpg

Sa niškog aerodroma lete Jat ervejz i turski Atlas džet
Direktor aerodroma "Konstantin veliki" Radisav Radojković je kazao da bez sporazuma o slobodnom nebu, kojim se liberalizuje aviosaobraćaj, nijedna ozbiljna aviokompanija ne želi da ulazi na tržište gde je čekaju velike birokratske prepreke za dobijanje dozvole.

"Sporazum o slobodnom nebu je jedna od obaveza Srbije za ulazak u Evropsku uniju, ali je očigledno da postoje brojni prioriteti jer ratifikacija još nije došla na dnevni red", rekao je on.

Direktor niškog aerodroma je kazao da su poslanici iz Niša pokrenuli inicijativu za što bržu ratifikaciju sporazuma. Osim ratifikacije Sporazuma o slobodnom nebu postoje i sugestije za tehnička poboljšanja na niškom aerodromu navode kao neophodan uslov za dalji razvoj međunarodnog saobraćaja.

Sa niškog aerodroma srpski Jat ervejz leti dva puta sedmično do Ciriha i turski avio prevoznik Atlas džet tri puta nedeljno leti do Istanbula.
Izvor: B92
Link: http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=11&dd=08&nav_id=271392
 
Neka se ne cude Nislije zasto nema investicija. Dovoljno je videti ko im vodi grad... No, sami su birali rukovodstvo a imali su i priliku za opoziv. Ne zalim ih previse.
 
^^Tu se skroz slazem. Na zalost, sve investicije moraju da idu "preko" Koste, a on je bio cak i zatvorska pticica, tako da... sta jos reci. U Nisu od investicija nema nista - jedino u stanove i gradnju, sto naravno ne donosi dugorocni privredni prosperitet.
 
PRUGA SE SELI IZ CENTRA
Pirotska pruga biće izmeštena iz srca Niša, čime će se ostvariti dugogodišnji san Nišlija. Novac će stići iz Nacionalnog investicionog plana
image.jpg

Posle najava da je izmeštanje pirotske pruge iz centra Niša dobilo zeleno svetlo i da će gradu za taj posao biti dodeljen novac iz Nacionalnog investicionog plana, Nišlijama je laknulo. Očekuje se da će i Vlada Srbije sutra usvojiti taj predlog, a da će za kompletno izmeštanje pruge, počev od izrade projekta, biti potrebne tri godine.

- Projekat izmeštanja pirotske pruge iz centra grada, od železničke stanice do Niške Banje, definitivno je prošao, i to nam je potvrđeno iz kancelarije ministra Dragana Đilasa. Sada je izvesno da će se ostvariti dugogodišnji san starih Nišlija o izmeštanju pruge, koja prolazi kroz centar Niša. To svakako iziskuje mnogo para, ali je najvažnije da je Vlada shvatila ozbiljnost problema - rekao je za Press poslanik DS-a iz Niša Miloš Simonović.

Pirotska pruga se na nekoliko mesta ukršta sa vitalnim gradskim saobraćajnicama i uzrok je velikog zagušenja saobraćaja i, što je još gore, mesto na kojem se često dešavaju saobraćajne nesreće. Posebno su ugroženi pešaci koji u želji da skrate put prelaze prugu van pružnog prelaza. To objašnjava zašto građani godinama željno iščekuju izmeštanje pruge. Ona deli dve najveće niške opštine, Medijanu i Palilulu, i obe su godinama pokretale inicijative da se pruga preseli. Tome je uvek bila prepreka nedostatak novca, jer za tako ogromnu investiciju grad Niš nema para.

Izmeštanje pirotske pruge godinama je bila glavna stavka u predizbornim kampanjama raznih partija. Konačno, na jednoj sednici Skupštine grada postignut je dogovor o prioritetima Niša za sredstva iz NIP-a, pa je izmeštanje te deonice iz centra grada postalo izvesno.

Iako su predstavnici „Železnice Srbije" više puta menjali mišljenje u vezi sa predlogom Komisije o planovima grada Niša o izmeštanju pirotske pruge, napokon su dali saglasnost.

- Železnica je pravljena u vreme kada je pospešivala razvoj pojedinih gradskih sredina, pa i Niša. Sada je postala okov razvoja tog grada, pa je neophodno nešto menjati i rešenje tražiti na nivou države. Ipak, u procesu izmeštanja pirotske pruge treba voditi računa o razvoju drugih opština. Verujem da ćemo krenuti u tu investiciju, koja za Niš znači život - rekao je direktor JP „Železnice Srbije" Milanko Šarančić.

Podsetimo, „Železnice Srbije" su novembra 2006. godine postigle dogovor sa predstavnicima grada Niša da se saobraćaj sa pirotske izmesti na pantelejsku prugu. To znači da će se međunarodni tranzitni saobraćaj ka istoku sa pirotske izmestiti na buduću deonicu od Panteleja do Proseka. Međutim, aprila prošle godine „Železnice Srbije" su dostavile gradu Nišu primedbu da im izmeštanje saobraćaja sa stare pirotske trase ne odgovara. Većinom glasova Komisija za planove grada je odbacila prigovor „Železnica Srbije" i zatražila da to preduzeće poštuje dogovorene uslove radi izmene i dopune Generalnog plana Niša. Kasnije je dogovoreno da grad Niš za dobijeno zemljište železničarima dodeli 13 stanova.

Južni bulevar spas za Niš

U gradskoj opštini Medijana kažu da je izmeštanje pirotske pruge veliki korak za Niš. Generalnim urbanističkim planom grada Niša planirano je da na toj deonici bude izgrađen južni bulevar.

- Krajnje je vreme da se ta nesrećna pruga izmesti iz centra. Izgradnjom južnog bulevara od železničke stanice do Niške Banje rasteretiće se saobraćaj u gradu, a Niš će dobiti i moderan izgled - istakao je predsednik Gradske opštine Medijana Dragoslav Ćirković.
Izvor: Press
Link: http://www.pressonline.co.yu/vest.jsp?id=27369&sectionId=56
 
Aerodrom u Nišu bez novca iz NIP-a
Niš - Pomoćnik ministra zaduženog za nacionalni investicioni plan (NIP) Marko Blagojević rekao je juče da se modernizacija niškog aerodroma neće finansirati iz NIP, jer je ta investicija neizvesna. On je istakao da to ne znači da projekat modernizacije niškog aerodroma "Konstantin Veliki" neće biti realizovan u narednom periodu. Načelnik Nišavskog okruga i predsednik Gradskog odbora Demokratske stranke Srbije Milan Lapčević rekao je da iz nepoznatih razloga projekat dalje modernizacije i osavremenjivanja niškog aerodroma nije dobio zeleno svetlo. "I pored svih očekivanja i izuzetnih ocena ponuđenog projekta Niš će ostati uskraćen za modernu vazdušnu luku, ali će zato novac otići za prenamenu vojnog u civilni aerodrom u Batajnici pored Beograda.
Izvor: Danas
Link: danas.co.yu
 
Пренето из теме Дубаи
Влада


Uopste, u Zalivskim zemljama preovladava kultura megalomanije, te je Dubai samo jedna refleksija toga. Srecom, tamo nema zgrada iz X veka, pa ih ne ruse, dok ta ista kultura u Rusiji npr. ugrozava istorijsko nasledje pod pretekstom (laznog) kapitalizma i modernizma. Dole imate srpsku verziju tih intelektualnih trendova:

2086399198_62ffd1ac00_b.jpg
 
Vrh