Šta je novo?

Crni Vrh - poslovno - turisticki kompleks

bigvlada

Advanced
Učlanjen(a)
29.06.2007.
Poruke
2.610
Pohvaljen
14
Lokacija
Beograd - blokovi
O ovome smo pričali u par navrata po raznim temama. Reč je o nezavršenom mamutskom projektu u planinama istočne Srbije. Većina grubih građevinskih radova je završena, sve zgrade imaju krov i tu se stalo.

Na ovoj temi bi mogli da se pozabavimo planovima i predlozima kako da se to što je izgrađeno najbolje upotrebi.


Prve dve vesti (sve su malo bajate) je sa bloga grada Bora, na blogu ima fantastičnih slika gotovog projekta li ne znam da li smem da ih postujem ovde.

Milioni zarobljeni u planini #1
September 15th, 2007 | Kategorija: :: Bor 30000, :: Politika

Planina Crni Vrh kod Bora, pored zloglasnog puta Bor - Žagubica koji je svake zime neprohodan, poznata je i po još jednom hiru (ili pametnoj investiciji) ne tako davno posrnulog režima Slobodana Miloševića. Ekskluzivni hotel, nosioc “Hajat” licence, građen je kao najstroža državna tajna. I u njegovu izgradnju, do prestanka radova, potrošeno je čitavih 30 miliona dolara (izgrađeno je samo 60%, a da bi se ceo objekat završio potrebno je između 10 i 20 miliona dolara).

Izgradnja “zabranjenog grada”, koji se po projektima prostire na preko 14 hektara (od kojih 51.000 kvadratnih metara čine sobe i apartmani), prekinuta je naposredno posle pada Slobodana Miloševića, 2000. godine . Ceo kompleks je trebalo da opslužuje ukupno 2.000 radnika.

Pogled s terase predsedničke palate veličine nekoliko stotina kvadrata više je nego impresivan i pada na planinski venac Velikog krša i planine Stol. U takozvanom B objektu nalazi se hotel sa 390 ležaja u 172 dvokrevetne sobe, 16 apartmana, dva restorana za 100 osoba, kafe i čaj bar, velika kongresna i kamin sala i tržni centar.

U vreme izgradnje hotel “Jelen” je bio tek drugi “Hajatov” hotel koji je namenjen zimskom turizmu.

Po maketama “Energoprojekta” - firme koja je izradila projekat i bila izvođač hotel je trebao da izgreda baš ovako:


Uskoro nastavak teksta sa slikama kako sada izgledaju 30 miliona dolara, para građana Srbije, “zarobljenih” na borskom Crnom Vrhu.

Izvor: BOR 030 -Igor Mitrović :: Lightman’s Blog
http://blog.bor030.net/mitrovic/

Milioni zarobljeni u planini #2
September 16th, 2007 | Kategorija: :: Bor 30000, :: Politika

Da se na planini “Crni Vrh” kod Bora gradilo nešto jako ekskluzivno i skupo uverila se i ekipa borskog portala “Bor 030” prilikom posete kompleksu “Jelen” na ovoj planini.

Na 30-ak kilometara od Bora, odnosno 20-ak od Brestovačke banje i 15-ak od Borskog jezera nalazi se jedna od najlepših planina u Srbiji - Crni Vrh. Svu lepotu ovog masiva uvideli su planinari koji su još 1952. godine dobili svoj dom na 1043 metara nadmorske visine. U neposrednoj blizini planinarskog doma nalazi se skijaška staza sa ski-liftom koji je bio u funkciji sve do početka radova na luksuznim objektima “Hajatovog grada”.

Blizina asfaltnog puta Bor-Žagubica, prijatna planinska klima sa dubokim snežnim pokrivačem koji traje gotovo do maja, bujno zelenilo i čist planinski vazduh učinili su da se posegne za projektovanje objekata, za čiju gradnju je do sada potrošeno 50 miliona (ovo je podatak o kome se mnogo špekuliše jer zapravo niko nema tačne podatke o novcu koji potrošen) .
Sa sirnošću se zna da je izgradja definitivno prekinuta 2000. godine (intenzitet gradnje je smanjen 1999. godine za vreme bombardovanja), do konačnog završetka svih objekata u kompleksu je potrebno potrošiti još 50 miliona (a sa 1.000 radnika, komplet posao bi se završio za 2 godine).
U međuvremenu se izgrađeni objekti ruše, fasade padaju, a vlaga preti i pokrivenoj, 100% završenoj, toplani…

Jako ljubazni radnici “Energoprojektovog” obezbeđenja su nam rekli da je do sada bilo interesovanja za ove objekte i da su neretko potencijalni kupci dolazili na Crni Vrh i privatnim helikopterima.
Na naše pitanje da li na ovoj planini ima snega i da li bi se eventualna kupovina isplatila, odgovoreno nam je: “Snega ima dosta, u proteklih 6 godina koliko obezbeđujemo ovaj hotel, jedino prošle zime nije bilo snega, inače zna da padne krajem septembra pa da se otopi u maju. Problem prave smetovi koji visoki po 2-3 metra zbog kojij je i neprohodan put Bor - Žagubica“.

Ovih dana je pooštrena procedura za novinare i znatiželjne putnike namernike, tako da obezbeđenje uzima sve lične podatke, pa i broj tablice vozila koja se zaustavljaju ispred rampe, kažu iz Jočićevog ministarstva došlo naređenje.
Jočić nije prvi, a izgleda ni poslednji ministar koji je bacio oko na ono što se gradi u ovoj planini, još samo da neko baci keš i da se “crnovrško čudo” stavi u funkciju.

U prilog onima koji smatraju da je investicija probala idu i rezultati istraživanja rudnih bogatstava na Crnom Vrhu od strane firme “Dandi - plameniti metali”.
Javna je tajna da celo ovo područije leži na tonama bakra, zlata, platine, paladijuma, srebra i ostalih plemenitih i jako skupih metala čija bi eventualna eksplotacija nepovratno uništila plelepu prirodu ovog kraja…

Izvor: BOR 030 -Igor Mitrović :: Lightman’s Blog
http://blog.bor030.net/mitrovic/

I Blic se prošle godine bavio ovom temom

Ekonomija

Uskoro novi vlasnik kompleksa hotela na Crnom vrhu
Hotel „Jelen - Hajat“ ubrzo na berzi
Autor: R. Ž. Marković S. Vukašinović | 28.03.2007 - 11:21


Pored obećanja iz Vlade Srbije da će u kompleks „Jelen - Hajat“ na Crnom vrhu biti uloženo 30 miliona evra za njegov završetak, ova velelepna građevina uskoro bi mogla da pronađe novog vlasnika na berzi, saznaje „Blic“ u NIS-u. U „Energoprojektu“ tvrde da vrednost kompleksa nije opala, uprkos tome što se s radovima stalo pre sedam godina.
Naime, kompleks „Jelen - Hajat“ na Crnom vrhu pripao je firmi „O zone“, nakon odvajanja sporednih delatnosti iz Naftne industrije Srbije, objašnjeno nam je u NIS-u.
Odlukom skupštine NIS a.d. pokrenuta je procedura nakon koje će se akcije „O zone“ pojaviti na berzi, nakon čega bi kompleks „Hajat“ trebalo da pripadne onome ko bude kupio „O zone“. Inače, firma „Energoprojekt“ učestvovala je kao projektant i generalni izvođač radova u „Hajatu“ na Crnom vrhu.
- Završeni su grubi građevinski radovi i projekat je obustavljen od strane investitora. Inače, kompletni projekti su gotovi, a rađeni su u saradnji sa ekipom „Hajata“. Postoji i studija koja je pokazala da je lokacija dobra i isplativa. Inače, radovi su veoma kvalitetno izvođeni i projektantski gledano hotel ne bi trebalo da je izgubio na vrednosti, bez obzira na prestanak radova 2000. godine - izjavila je za „Blic“ arhitekta „Energoprojekta“ Milica Velanac, koja je učestvovala na projektu „Jelen - Hajat“.
Ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić obećao je u toku predizborne kampanje da će Vlada Srbije sa 30 miliona evra iz nacionalnog investicionog plana privesti kraju izgradnju hotela „Jelen - Hajat“ na planini Crni vrh u čiju je gradnju od 1995. godine uloženo oko 60 miliona evra, čini se da će završetak hotela sačekati nove investitore.
- Ministar Ilić je obećao da će se u okviru druge faze NIP-a založiti za nastavak izgradnje „Jelen - Hajata“ - kaže Zorica Đerić Stojčić, načelnica Borskog okruga i predsednica OO Nova Srbija, podsećajući da, pošto nova vlada nije formirana, nema ko da pokrene to pitanje.
U borskoj lokalnoj samoupravi kojoj ona zamera što nije projektom za završetak ovog kompleksa konkurisala u prvoj fazi NIP-a, podsećaju da većinsko vlasništvo ima JP NIS gde još uvek nije odlučeno hoće li se hotel prodati ili gradnja nastaviti:
- Sa samo tri odsto vlasništva mi nismo imali mogućnosti da to aktuelizujemo - kaže Branislav Rankić, predsednik opštine Bor, podsećajući da su veći akcionari uz NIS, JP PTT, „Energoprojekt“, RTB „Bor“, JP „Srbija šume“ i drugi.
Sam kompleks izgleda pomalo tužno. Ima verne čuvare u radnicima „Energoprojekta“ koji tu kao po kazni provode po 15 dana, a potrebniji su mu neimari, da ono u šta su uložena tolika sredstva više ne propada. Svi koji su kompleks obišli pre šest-sedam godina znaju da je u međuvremenu propao i da će za okončanje posla biti potrebno desetak miliona evra više nego što je trebalo 2000. godine kada su radovi preko noći obustavljeni, a dve sobe na četvrtom spratu hotela „Jelen - Hajat“ uređene tipski za „Hajat“ ostale kao verni pokazatelji jedne dobre namere.
Sadržaj kompleksa
Planom ovog kompleksa koji se svojevremeno mogao naći na sajtu „Hajat“ hotela na 14 hektara ispod samog Crnog vrha smešten je rezidencijalni objekat, sa predsedničkim apartmanom i četiri manja apartmana površine 2.750 kvadrata. U neposrednoj blizini je i hotel sa 390 ležajeva, 16 apartmana, dva restorana, kafe-barom, kongresnom i kamin salom, te velikim tržnim centrom. Tek nešto dalje, tu je i apartmansko naselje Ridžensi klub sa 56 apartmana i vilom sa 16 ekstraluksuznih soba, a zatim i prostor za garaže u tri nivoa, pa onda klizalište, nacionalni restoran, diskoteka, ski-kafe, lokali, helidrom, ali i prostor za banke, poštu, ambulantu i policiju, te poseban objekat za smeštaj osoblja.

Izvor: Blic
http://www.blic.co.yu/ekonomija.php?id=634


Ovo je članak iz Vremena, vest je iz avgusta, ali ne verujem da se nešto mnogo promenilo od tada.

Reporter "Vremena" ponovo na Crnom vrhu:
Napušteni pupak Evrope

Još stoji trošna napuštena stražarska kućica i upozorenje da je "zabranjen ulaz" i da "pas ujeda"
piše: Jovan Dulović

Bila je to godinama strogo čuvana državna tajna. Znalo se samo da se na planini Crni vrh nedaleko od Bora nešto veliko gradi, što se moglo i zaključiti po mnoštvu teških vozila natovarenih građevinskim materijalom, buldožerima, kranovima, armaturom... Ogromno gradilište obezbeđivali su u to vreme naoružani čuvari zaduženi da spreče prilaz i ulaz znatiželjnicima. Svi zaposleni, oko 800 radnika, bili su pojedinačno upozoreni da drže zatvorena usta i ne govore ni gde ni šta rade, što i danas čine mnogi kada na pitanje šta se to gradilo obično odgovaraju: "Ma radilo se..."

Nagađalo se da je reč o utvrđenjima, podzemnim tunelima, tajnim skloništima, lansirnim rampama i raketama dobijenim od Rusa. Nešto više od pet godina trajali su intenzivni graditeljski radovi sve do napada snaga NATO-a. Međutim, ponešto se i posle bombardovanja radilo da bi padom bivšeg režima gradilište na Crnom vrhu bilo potpuno zaustavljeno.

Velike i manje firme koje su učestvovale u gradnji pokupile su svoju mehanizaciju i sa Crnog vrha sve vratile u matična preduzeća. Ipak, još dugo posle toga pristup Crnom vrhu nije bio dozvoljen. Najzad je neko odlučio da se bez ikakvih dozvola i dopuštenja znatiželjnicima omogući ulazak u kompleks i razgledanje izgrađenih objekata tako da su sva nagađanja o velikoj tajni postala besmislena. Zanimljivo je da se malo ko uopšte interesovao i želeo da dođe i vidi o čemu je reč.

Ispred velike krivine nadomak Crnog vrha ne vidi se šta se radilo i gradilo na planini. Još stoji trošna napuštena stražarska kućica i upozorenje da je "zabranjen ulaz" i da "pas ujeda". Iza krivine mnoštvo izgrađenih nezavršenih građevina obraslih visoko naraslom travuljinom. Sve u zastrašujućoj tišini. Ptice i divlje životinje, kako kasnije rekoše ljudi iz Bora, davno su napustile Crni vrh. Razjurila ih je buka teških mašina i mehanizacije.

Izgradnju kompleksa na Crnom vrhu pratile su i prate mnoge nepoznanice. Ne zna se, na primer, čija je ideja bila da se na planini u bespuću gradi toliko ogromnih objekata. Niko nikada nije ni zvanično ni nezvanično bilo šta saopštio. Pričalo se da je Mirjana Marković insistirala da se na Crnom vrhu napravi svetski poslovni i turistički objekat koji bi zasenio svet. "To nije tačno", tvrdi Branislav Rankić, predsednik SO Bor. "Opozicija je 2000. godine nazvala kompleks ‘Miloševićev zabranjeni grad’, mada on nije imao nikakve veze s tim. Ni on ni sin mu Marko."

Otkako su 2000. godine do danas prekinuti svi radovi i objekti konzervirani, čini se da više niko nije imao interesa da nastavi bilo kakvu gradnju na Crnom vrhu. "Bilo je stranaca zainteresovanih za kupovinu nezavršenog hotela ‘Jelen’ na Crnom vrhu, ali oni su brzo odustajali suočeni s mnogim problemima. Pre svega zato što nije raščišćeno šta je čije. Suvlasnici nikako da se sastanu i dogovore", objašnjava predsednik Rankić. "Vlada Srbije bi mogla, ukoliko uopšte želi, da reši problem svojine i pozove suvlasnike kako bi odlučili da li nastaviti gradnju ili prodati sve što je do sada sagrađeno, naravno s tim da novi vlasnik okonča sve radove i stavi izgrađene objekte u funkciju, što inače nikom ne pada na pamet. Međutim, vlada Srbije očigledno nema nikakav koncept", kaže Rankić.

Sve u svemu, čini se da je kompleks na Crnom vrhu osuđen na propadanje. Dodatni problem je i to što su neki suvlasnici u fazi restrukturiranja. Očigledno je da više niko ne zna šta će biti sa kompleksom izgrađenih zdanja.

Na Crnom vrhu nijedan objekat nije do kraja završen, mada su svi pokriveni. Samo na četvrtom spratu najvećeg zdanja, hotela Jelen postoje dva luksuzno opremljena apartmana. Samo za pokazivanje povlašćenima. Apartmane su razgledali i sada već bivši ministar Dušan Mihajlović sa omanjom svitom visokih funkcionera. Mihajlović je, prema rečima jednog od vodiča, bio oduševljen, posebno telefonom pored same WC šolje. Zavese, prekrivači za krevete i tepisi u apartmanima bili su veoma skupoceni, a da se ne bi oštetili prilikom transporta u Beograd, na Crni vrh je bio pozvan stručnjak za vakuumiranje i pakovanje, ali je bio preskup, pa se od vakuumiranja odustalo.

Iako nijedna zgrada na Crnom vrhu nije završena, vidi se da je dosta urađeno: gotovo u svim objektima instalirano je parno grejanje (bez postavljenih košuljica), uvedena je centralna instalacija u svim zgradama, centralna ventilacija, voda je dovedena na kilometar i po do kompleksa, urađene su spoljne fasade... Inače, jedino je predsednička palata omalterisana.

Prema nezvaničnim podacima, bilo je zamišljeno da Crni vrh bude pupak Evrope, destinacija odakle bi mnoge velike strane kompanije upravljale svojim projektima širom okolnih i udaljenijih zemalja. Dolazili bi i odlazili avionima a na raspolaganju bi imali sve što im je potrebno. Uzgred, planina je često u neprozirnoj magli i snežne vejavice svake zime zatrpavaju puteve ogromnim smetovima.

Suvlasnici

Suvlasnici svega što je izgrađeno na Crnom vrhu su Naftna industrija Srbije, Elektroprivreda Srbije, Srbija šume, Energoprojekt, Rudarsko-topioničarski basen u Boru i, delimično, Skupština opštine Bor.

Izvor: Vreme
http://www.vreme.com/cms/view.php?id=509709

Dakle, postoji i heliodrom, i poslovni kompleks, i hoteli, i prosečene ski staze kroz šumu, bilo bi jako pametno da se ovo konačno privede nameni.
 
Jako interesantna i tuzna prica. Slike mozes da postavis ako navedes izvor.
 
Zašto tužna? To mesto može da ispadne bolje od Kopaonika. :D Samo da ga završimo :)
Dakle sve sličice su sa bloga BOR030, oni su napravili field trip do gradilišta. Bilo bi lepo da ih neko od moderatora kontaktira, pa da za par meseci naprave report sa više slika.


Izvor: BOR 030 -Igor Mitrović :: Lightman’s Blog
http://blog.bor030.net/mitrovic/ :)

Ovako je bilo planirano da izgleda:






A ovako trenutno izgleda (odokativno, procenat završenosti je sličan kao za zgradu RAD-a):







 
Smesna cena !!!! Pa Casino Beograd je sreden za 60 miliona € !!!

Bio bi prelep WELLNESS hotel. Nerma potrebe da bude skijaski centar !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
 
Tuzna je bila do sada :)

I da se hotel zavrsi, ceo taj region je vrlo nepristupacan. Zimi su putevi zavejani, a put je inace vrlo vijugav i nezahvalan za voznju. Cela ideja je i bila da se gosti dovoze helikopterom do hotela koji ima svoj heliodrom, ali ne znam koliko je to realno, tj. isplativo.

Iskreno se nadam da ce se poraditi na tome, a hotel moze da postane stvarno a jewl of Serbian tourism.
 
Drum je stvarno .... nezaboravan.

Išao sam autobusom od Vrela Mlave kod Žagubice ( Zagubice? ) do
borskog jezera, pa do Bora .... pre 10-tak god.,neki avgust možda.
Bas je krenuo mnogo rano ujutru, da bi radnici stigli na posao u Bor.
Kad smo se popeli do Crnog vrha - tamo magla ili neki oblačići pali na put.
Put je asvaltni,ali uzak i krivudav, pa samo mogu da zamislim zimu na njemu.

Što se tiče tog komplexa : i ova vlast slabo govori o njemu i njegovoj sudbini.
A ima i gomila suvlasnika : " Suvlasnici svega što je izgrađeno na Crnom vrhu su Naftna industrija Srbije,
Elektroprivreda Srbije, Srbija šume, Energoprojekt, Rudarsko-topioničarski basen u Boru i
delimično, Skupština opštine Bor.
" koji bi trebali da formiraju jedan Konzorcijum i
prenesu svoje vlasništvo na jedno pravno lice, koje bi moglo da nastavi gradnju ili ga proda.
 
Luksuzni hotel na Crnom vrhu 13 godina od početka gradnje
„Zabranjeni grad“ propada
Autor: Saša Trifunović | 24.02.2008 - 00:16
hotel_v.jpg

Sudbina nedovršenog superluksuznog hotela „Jelen“ na planini Crni vrh kod Bora, koji se u jednom periodu izgradnje našao čak i u ponudi kompleksa „Hajat ridžensi“, biće poznata tek nakon privatizacije najvećih javnih preduzeća u Srbiji, NIS „Petrola“ i EPS-a. Za poslednjih osam godina od kada su prestali radovi, objekat je toliko propao, da umesto divljenja sada izaziva sažaljenje posetilaca.

Od 1995. godine, kada je započela izgradnja kompleksa hotela „Jelen“, pa do bombardovanja Srbije 1999, kada se s investiranjem prestalo, prema dobijenim podacima investitora, uloženo je 60 miliona dolara. Procenjuje se da je za završetak radova potrebno još toliko, ali je zub vremena na fasadi poslednjih osam godina učinio svoje, zbog čega je potrebno uložiti mnogo više para.
Većinski vlasnik hotela je NIS „Petrol“, ali poslovodstvo te kompanije ne može da donese bilo kakvu odluku u vezi s tim, budući da je to preduzeće u postupku restrukturiranja, rekao je za „Blic“ predsednik opštine Bor Branislav Rankić, koji je pokušao da sazna da li će se i kada nastaviti radovi.
Izvršni direktor NIS „Petrola“ Dušan Pavlović rekao je pre dve godine da su u toku završni pregovori s jednom stranom kompanijom o nastavku izgradnje, ali se to nije dogodilo. U međuvremenu, država nije našla za shodno da uloži novac u taj objekat, budući da joj je bila primamljivija Stara planina (udaljena četrdesetak kilometara vazdušnom linijom), na kojoj nije bilo ni temelja za hotel.
Interesantno je da se ni ostali suvlasnici „Jelena“ (Energoprojekt, Srbija šume, RTB, bivše Ministarstvo saobraćaja, PTT i SO Bor, koja je besplatno ustupila plac) ne izjašnjavaju o planovima ulaganja u hotel na Crnom vrhu.
Turistički kompleks „Hajat ridžensi“ prostire se na površini od 14 hektara. Nalazi se nedaleko od Borskog jezera i planine Dubašnica, gde je bilo omiljeno mesto za odmor bivšeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića, Nikole Šainovića, i mnogih tadašnjih lidera sa srpske političke scene. Procenjeno je da bi u njemu bilo uposleno oko 2.000 radnika i da bi turizam na ovom području u tom slučaju privukao brojne goste i zemlje i inostranstva budući da bi stručnjaci „Hajata“ imali obavezu menadžmenta.
Svojevremeno, u doba Miloševića, hotel je dobio naziv „zabranjeni grad“, a bio je opremljen i atomskim skloništem. Nazivali su ga i „Slobin zamak“, a među zidine ovog zdanja nijedan medij nije smeo niti mogao da priviri.
Inače, 2001. godine nemački „Simens“ nagovestio je da će uložiti 25 miliona dolara u završetak gradnje tog kompleksa, ali se od toga odustalo iz neobjašnjivih razloga.
Izvor: Blic
http://www.blic.co.yu/srbija.php?id=31572
 
Propada nedovršeni kompleks na Crnom vrhu
Umesto turista oko hotela šetaju zveri
Autor: Saša Trifunović | 11.05.2008 - 00:02

hoteli-v.jpg


Iz pravca Borskog jezera ka Žagubici, nakon desetak pređenih kilometara zmijolikim ali besprekorno glatkim asfaltom, stiže se do najgrandioznijeg zdanja koje je trebalo da bude graditeljski ponos „Energoprojekta“. Umesto toga, danas nedovršeni objekti izgledaju impozantno veliki i sablasno prazni. Arhitekte su ga smelo i s puno mašte osmislili tražeći inspiraciju u Hilandaru, ali njihov san koji je počeo da se realizuje 1996. godine raspršio se početkom ovog veka kada su radovi zaustavljeni.

Do hotela, ucrtanog pa izbrisanog s liste ponude lanaca svetski čuvenog „Hajata“, od glavnog puta vodi kolski put s koga su kiše i snegovi davno sprali posutu rizlu. Bilo je zamišljeno da tokom prve decenije ovog veka tim drumom dolaze turisti iz celog sveta, ali njime danas, osim retkih vozila znatiželjnika, šetaju divlje životinje, a leti gamižu smukovi.
- Mi smo ti ovde kao brodolomnici na pustom ostrvu - opisuje Živan Vesić, radnik obezbeđenja „Energoprojekta“, koji s kolegom Dragomirom Trajkovićem uz čašicu stomaklije spira prašinu uvučenu u grlo od silnog vetra sa gradilišta.
Njih dvojica žive u prizemnoj kućici opremljenoj tek da se ne skapa na koti od 900 metara nadmorske visine. Smenjuje ih druga ekipa obezbeđenja nakon dve nedelje, a do tada sami spremaju hranu. Kupaju se na jedvite jade jer voda nema pritisak, a greju je u loncima. Kažu da im jedinu razonodu predstavljaju radio i TV, na kojem je u tom trenutku Đoković razbijao Andrejeva u drugom setu.
- Totalno smo usamljeni. Ne prilazi nam ni divljač jer se plaši reflektora, a jedino društvo nam pravi čopor kerova. Zimi je ekstremno hladno, duva jak vetar, lipti kiša, a od magle se često ne vidi prst pred nosom. Navikli smo mi, a navikle i žene da se malo odmore od nas - kaže u šali Dragomir.
Ponekad navrati neko da se čudom načudi kako nebriga od bisera pravi blato. U vreme socijalista navraćao je Nikola Šainović, a sada navrate lokalni političari, pogledaju ko zna šta, pa odu.
- Kad je počela izgradnja, ovde je vrilo kao u košnici. Na gradilištu je bilo aktivno. I do hiljadu radnika radilo je istovremeno, ali se od 1999. godine, kada je započelo bombardovanje, njihov broj znatno smanjio. Uplašili se neki podizvođači da će ih gađati NATO avijacija jer se pričalo da je ovo Slobino zdanje, pa su spakovali prnje. Ostali smo samo mi iz „Energoprojekta“ jer nismo imali kud. Ipak, izgradnja je nastavljena smanjenim tempom, da bi se sve zaustavilo nakon oktobarske revolucije - seća se Živan.
Vremenski uslovi proteklih osam godina ostavili su velike bore na objektu koji je trebalo da se zove ko zna kako. Bilo je varijanata „Jelen“, pa „Jelen Crni vrh“ i, na kraju, „Hajat ridžensi - Jelen“.
Uzbuđenje koje obuzima posetioca kada zakorači na gradilište kasnije prelazi u tugu i bes. Zar je moguće da se niko u državi nije postarao da se konačno stavi tačka na i?
Na mnogim mestima fasada će morati da se sruši jer je urađena polovično. Isto je i s izolacijom. Sad je vidiš, sad je ne vidiš. Kamena obloga zidova započeta je baš kao da se neko dete igralo u pesku na plaži, pa ostavilo nedovršen dvorac. Kroz stotine polomljenih prozora vetar fijuče, a daske jezivo škripe pod udarima severca. Odavno je rasturen kran koji se vio u nebo, a poskidane su i skele visoke dvadesetak metara. U bazenu koji tek što nije završen zeleni se žabokrečina u vodi koja se slivala sa nedovršenog krova. Nasred gradilišta podignuta je manja česma sa koje je lenjo i nepravilno, uz šištanje, curila ledena planinska voda. Kraj nje je trulila oprema za roštilj.
- Još samo godinu, dve čekanja i ovo će moći komotno da se ruši do temelja, pošto neće vredeti ništa. Radnici su spremni da sutra započnu radove, samo da neko upali zeleno svetlo. Ma bilo bi ovo čudo kojem bi se ponosile generacije, kažu uglas „security“.
Stari planinarski dom, koji su Borani koristili za odmor nakon skijanja, služio je tokom gradnje za smeštaj inženjera. Danas je zaključan, a ako se pogleda kroz staklena vrata, unutrašnjost podseća na objekat posle cunamija. Sidro uspinjača potpuno je istrulila.
U glavnoj zgradi hotela, do koje je trebalo da vodi panoramski lift, još uvek je zamrznuta pokazna soba, u kojoj je novinar „Blica nedelje“ imao privilegiju da se prvi odmori, samo mesec dana od petooktobarskih promena. Do tada, po izričitoj naredbi vlasti, objekat je bio zabranjen za javnost.

Privatizacija NIS-a koči radove
Hotel „Hajat“ na Crnom vrhu procenjuje se na 100 miliona dolara i u njegovoj izgradnji učestvuje konzorcijum kompanija sa najvećim udelom NIS-a od 56 odsto. Ostali suvlasnici su RTB Bor sa 20 odsto, a manje deonice imaju „Energoprojekt“, „Srbija šume“, PTT i borska opština. Smatra se da bi hotel mogao biti završen u roku od dve godine ukoliko se obezbedi oko 40 miliona dolara, ali se pre svega čeka privatizacija NIS-a. Prema podacima „Energoprojekta“, turistički kompleks se prostire na 14 hektara s objektima površine 51.269 metara kvadratnih.

Izvor: Blic
http://www.blic.co.yu/reportaza.php?id=41122
 
Pa kad Gazprom bacuske preuzmu NIS verovatno je da ce ovo cudo da zavrse,pa da njihovi direktori mogu tu da se odmaraju/orgijaju/sta god :)
 
„Hajat” na Crnom vrhu na meti lopova
Kradu bakar sa krova nedovršenog hotela
Autor: Saša Trifunović | Foto:Saša Trifunović | 29.10.2008. - 05:00

hotel-v.jpg


BOR - Nedovršeni luksuzni hotel „Hajat ridžensi - Jelen”, osim što već osam godina propada jer su radovi zaustavljeni, na meti je i organizovanih grupa lopova koji kradu bakar sa krova.

Kako kažu radnici beogradskog „Energoprojekta”, čuvari ovog zdanja od 51.269 kvadratnih metara koje se prostire na površini od 14 hektara, organizovane grupe lopova su sve bezobzirnije u nastojanju da se dočepaju bakarnih limova postavljenim na krovu hotela. Ramzija Ajdarpašić, koji sa kolegom bdi nad nesuđenom hotelskom lepoticom, kaže da je do sada više puta imao bliski susret sa lopovima, trgovcima otpadnim metalom koji, kada budu opaženi, pobegnu u obližnju šumu. Čim procene da je trenutak ponovo povoljan, ponovo se vraćaju da dovrše započeto.
- Nema pravila kada će lopovi ući u gradilište. Nekada to čine danju, ali najčešće su tu pod okriljem mraka. Iako smo naoružani, nikada do sada nismo posegli za oružjem jer niko ne želi da robija zato što je ubio čoveka zbog dva, tri kilograma bakra. Izgleda da su oni toga svesni, pa su sve drskiji. Kako bismo sprečili krađu podigli smo dodatne ograde i zatvorili prolaze. Krovove smo nekako zaštitili mrežom od armature, ali lopove ni to ne sprečava - kaže Ajdarpašić.
On napominje da se čuvari smenjuju na dve nedelje i da sve njegove kolege imaju iste probleme.
Kako bi policiji pomogli u istrazi protiv nasrtljivaca, čuvari „Hajata” su posuli kreč na prilazu hotela. Po tragovima, kažu, vidi se da je najčešće reč o istim ljudima. Policija dođe na uviđaj, sačini zapisnik, ali nikada do sada radnici nisu obavešteni da li je bilo ko odgovarao.
- U ovoj nedođiji, gde su nam divlje zveri jedine komšije, nije prijatno kad znate da se oko vas muvaju ljudi sa one strane zakona. Nadamo se da će policija lopovima konačno stati na put, a da će i pravosuđe početi da radi svoj posao - nada se njegov kolega.
Osim što hotelu naude lopovi, ništa bolja situacija nije ni sa onima koji bi o njemu trebalo da brinu. Zbog nerešenog statusa hotela, koji je svrstan u lanac „Hajatovih” zdanja, i dugogodišnjeg odbijanja da se završi započeto, na mnogim mestima fasada će morati da se sruši jer je urađena polovično. Isto je i sa izolacijom. Odavno je rasturen kran, a poskidane su i skele visoke dvadesetak metara. U bazenu koji tek što nije završen zeleni se žabokrečina u vodi koja se slivala sa nedovršenog krova.

Za dovršetak potrebno 40 miliona dolara
Hotel „Hajat” na Crnom vrhu procenjuje se na 100 miliona dolara i u njegovoj izgradnji učestvuje konzorcijum kompanija sa najvećim udelom NIS-a od 56 odsto. Ostali suvlasnici su RTB „Bor” sa 20 odsto, a manje deonice imaju „Energoprojekt”, „Srbijašume”, PTT i borska opština. Smatra se da bi hotel mogao biti završen u roku od dve godine ukoliko se obezbedi oko 40 miliona dolara, ali se pre svega čeka privatizacija NIS-a.

Izvor: Blic
http://www.blic.rs/srbija.php?id=62903
 
Tražeći po net-u bilo kakvu fotografiju o ovom projektu našao sam ovaj tekst iz časopisa "Vreme" broj 512, 26 oktobar 2000. god.
Našao sam i nekoliko brošura raznih preduzeća koja su učestvovala u izgradnji ovog ne završenog objekta i koja ga koriste za spisak svojih referenci. Ako vas interesuje ukucajte na google "Crni Vrh Hyatt" ili slično tome.

Moje mišljenje je da ga treba prodati za 1 evro uz uslov završetka za 5 godina i kategoriju najmanje četiri zvezdice. Ko god da kupi treba da uloži još najmanje (amaterski rečeno) 5 000 000 evra za pripremu nastavka gradnje, koja košta ako je najjeftinja varijanta
10 000 000 evra i rizik spore isplativosti.
Može da postane novo mesto za razne kongrese, congress, conference, convention, seminare, savetovanja, za "bežanje u sebe" i bla, bla, bla... :violina:

Može i za ono... :shok:

Pa i za ovo :grand:

Naravno i ovo :kafa:

Ali nikako za ovo danas :bash:



...,a sada idem da sanjam :cool: u malo da zaboravim tekst vredan čitanja sa ove time distance (35cm od ekrana).





Politka Vreme broj 512, 26. oktobar 2000.


"Vreme" na tragu državne tajne

Hajat i predsednička palata na Crnom vrhu građeni od narodnih milijardu dolara

Kako se od javnosti skrivao jedan grandiozni poduhvat koji je, po svemu sudeći, nastao prvo u glavi Mirjane Marković. U nekom njenom nadahnutom opisivanju prirodnih lepota zemlje primetila je da bi valjalo sagraditi još jedan sportski centar, nešto poput Kopaonika. Rečeno, učinjeno! U stilu: "Ne brinite, drugarice Miro! Dobićete i više od toga!"

Na pitanje koliko u Srbiji ima hotela Hajat i da li je bivšem predsedniku Jugoslavije Slobodanu Miloševiću sagrađena negde predsednička palata, najverovatnije bi većina ljudi odgovorila da znaju za jedan hotel i da je taj u Beogradu, a da nikada nisu čuli za predsedničku palatu. To je sasvim razumljivo, budući da je izgradnja novog hotela Hajat i palate bila u statusu strogo čuvane državne tajne. A kako i ne bi kad je umesto sportskog centra, čija je izgradnja bila najavljena 1996. godine, na bespuću padina, uglavnom maglom obavijenog Crnog vrha, u istočnoj Srbiji, u martu 1997. započeta izgradnja ogromnog kompleksa hotela Hajat i palate za Slobodana Miloševića.

Okvirna cena kompletne izgradnje, kako su procenili inženjeri Holding kompanije Energoprojekta, iznosila je oko milijardu američkih dolara. U sva zdanja ugrađena je vrhunska uvozna oprema: od vrata načinjenih od orahovine pa sve do najskupljeg nameštaja i pokućstva, kako to već nalažu norme korporacije Hajat od koje su naručioci kupili licencu. Koliko su za to platili? Očekuje se da će u predstojećem vremenu i taj podatak biti obelodanjen. Predstavnik Hajata u Beogradu gospodin Peter Sulcbaher za sada kaže: "Prodali smo prazno za puno."

ULOGA JAVNIH PREDUZEĆA: Finansijeri izgradnje tobožnjeg sportskog centra bile su naše najbogatije firme, javna preduzeća: Jugopetrol, Srbijašume, PTT i mnoge druge čiji su čelni ljudi istaknuti članovi koalicije SPS-JUL. Inicijativa je potekla od Mirjane Marković, supruge Slobodana Miloševića i predsednice JUL-a, koja je u nekom svom nadahnutom opisivanju prirodnih lepota naše zemlje, s posebnim osvrtom na istočnu Srbiju i njen izborni okrug, primetila da bi valjalo sagraditi još jedan sportski centar poput Kopaonika. Rečeno, učinjeno! U stilu: ne brinite, drugarice Miro, dobićete i više od sportskog centra!

Pre nego što vas reporter "Vremena" povede na maglom obavijen Crni vrh, da se malo pozabavimo ulogom javnih preduzeća u finansiranju raznih privatnih i tajnih projekata. To su firme koje su pod kontrolom vlade Srbije i imaju monopolski položaj na tržištu. Vlada određuje cenu njihovih usluga, a mi građani plaćamo za to. Koliko je para iz telefonskih računa, recimo, otišlo put Crnog vrha i za zadovoljavanje jednog hira? Vrlo je primetno da se ista grupa preduzeća javlja kao akcionar novinskog preduzeća Politika ili privatne radio i TV stanice Košava. Koliko je narodnih para, izvučenih preko cene usluga koje su upravni odbori, odnosno Vlada Srbije, propisivali otišlo u ove projekte i gde je to iskazano u bilansima ovih javnih preduzeća? Možda se direktori i mogu izvući zbog svog političkog angažmana, ali zbog pljačke građana morali bi da odu pred sud.

SPECIJALNE PROPUSNICE: Naše istraživanje počinjemo od Bora. Stanovnicima Bora i okoline muvanje po Crnom vrhu bilo je krajnje sumnjivo; svih ovih godina dok se na Crnom vrhu radilo, a i danas, nepozvani nisu mogli da vide šta se to gradi. U kompleks su ulazila samo službena lica isključivo sa specijalnim propusnicama i bili su upozoreni da ne govore unaokolo o tome šta se i kako radi. Novinari, a pogotovo fotoreporteri, nisu mogli ni da priđu planini na koju će se kad sve bude završeno sjatiti "svetska elita puneći državnu kasu devizama". Nikada ništa nije objavljeno o tome dokle se, na primer, stiglo sa gradnjom... Jedno vreme pričalo se da je reč o grandioznom vojnom objektu ali se ta priča nije dugo održala jer nikada nisu bili viđeni vojnici ili oficiri, što bi bilo normalno da se radilo o izgradnji vojnog objekta. Biće da je neka velika prevara, rezonovali su Borani.

U Bor smo stigli pred svanuće. Olovno nebo. Kiseo vazduh gotovo štipa za oči, pluća rade s pola kapaciteta... "Početkom 1997. kolone teških kamiona američke proizvodnje (MAK), nosivosti i po 40 tona, prevozili su ogromne količine peska do Crnog vrha", kaže za "Vreme" Dejan Ivašković, odbornik DOS-a u opštini Bor, u kojoj je inače opozicija pobedila na mišiće sa samo jednim odbornikom više. "Borani su bili ogorčeni desetogodišnjim lažnim obećanjima vlasti da će modernizovati Rudarsko-topioničarski basen (RTB) koji posluje sa mašinama starim i po sedamdeset godina, kao i da će sprečiti svakodnevno trovanje stanovnika opasnim dimom iz topionice bakra. Inače, Skupština opštine Bor besplatno je ustupila teren na Crnom vrhu uz obećanje investitora, glavonja iz Beograda, da će u navodnom sportskom centru biti otvoreno dve hiljade radnih mesta za nezaposlene Borane. Po svoj prilici, zalud su slupane stotine miliona dolara, a nije bilo para da se nabave filteri za prečišćavanje dima. To je zločin koji se ne zaboravlja."

FILTERI ZA OGRADU: U Boru se dosad samo šaputalo a sad je postala javna tajna da su svojevremeno Grci dali pare za kupovinu filtera i da je taj novac utrošen za postavljanje treće žičane ograde oko lovišta, na Dubašnici velikog oko stotinak hektara i udaljenog od Crnog vrha dvadesetak kilometara, o čemu je "Vreme" pisalo opširno u broju 510.

U istom lovištu postoji prostrana planinska, više nego komforna kuća građena za Tita koji nikada u nju nije kročio. Uzalud su mu dovozili divljač, muflone (pocrkali od bolesti i zime) sa Sicilije i ko zna kakve još zveri. Devize namenjene za nabavku filtera utrošene su i za kupovinu specijalnih senzora i kamera smeštenih oko lovišta tako da ni četvoronošci ni dvonošci nisu mogli neopaženo da priđu kući u kojoj je veoma često, naročito tokom vikenda, godinama unazad rado obitavala familija Milošević sa neizbežnim Šajom (Nikola Šainović).

Na Crnom vrhu, govori naš sagovornik, užurbano se radilo. Jedno vreme je bilo i po 800 radnika. A onda je počelo bombardovanje, te je sve stalo da bi posle prestanka udara NATO-a izgradnja bila nastavljena, ali sa znatno smanjenim tempom. Navodno, nedostaje još bednih pet miliona dolara. Međutim, u luksuzno štampanom vodiču ozbiljne američko-kanadske Korporacije Hajat koja ima hotele u stotinak zemalja, na strani 59, uz detaljan prikaz sadržaja (vidi okvir), piše da se HYATT RIGENCY-Jelen u Jugoslaviji, odnosno na Crnom vrhu, otvara ove godine.

AMERIKANCI DIGLI RUKE: U istom vodiču objavljen je i broj telefona (011-311-1234) beogradskog hotela Hajat. Verovatno je bilo predviđeno da se preko tog telefonskog broja rezerviše smeštaj na Crnom vrhu. Na pokušaj da obezbedimo apartman tokom vikenda u Hajatu-Jelen na Crnom vrhu zbunjeno ali ljubazno nam je odgovoreno da "nažalost hotel još nije otvoren, a i ne zna se kada će", kao i da u svakom slučaju budući gost treba da ostavi broj telefona (!?) kako bi mu bilo javljeno ukoliko uskoro hotel bude otvoren. Sledeći sagovornik, očigledno stranac i rukovodilac u beogradskom Hajatu, bio je nešto konkretniji: "Koliko ja znam, hotel je otvoren, izuzev što u nekim objektima nisu završeni neki unutrašnji radovi. Inače, mi nikad ne bismo gradili hotel na Crnom vrhu. Korporacija je samo prodala licencu."

Na telefonski poziv na broj 1-312 -750-1234 gospođa Nikol Agiri, sekretarica potpredsednika Korporacije, smeštene inače u Čikagu, šturo je odgovorila na pitanje šta se događa sa njihovim hotelom na Crnom vrhu:

"Taj hotel bio je u planu, ali više nije. Obratite se u ponedeljak našem direktoru za marketing i razvoj. On trenutno nije u Americi, ali mu možete postaviti pitanja elektronskom poštom."

Otkad je projekt na Crnom vrhu bio u razvojnom planu Hajata, kad je prestao da to bude i ko im je sve bio partner? Na sva ta pitanja gospođa Agiri odgovorila je da nije nadležna za davanje informacija i da se u ponedeljak javimo pomenutom potpredsedniku.

Sledećeg dana dobili smo odgovor od nadležnog čoveka – Malcoma Tarnera, tehničkog direktora Hyatt International Corporation:

"Rad na projektu je trenutno obustavljen, a obustavljen je još početkom 1999. zbog trenutnih ekonomskih i političkih prilika u Jugoslaviji."

REČ ČUVARA: Dosta oštećen put uz planinu završava se ispred kompleksa zgrada koje se ne vide sa ulaza. Na velikoj tabli piše: "Obavezno zaustavljanje – pregled ljudi i vozila obavezno." Stražar Ljuba Jovanović ne dozvoljava dalje od kapije: "Žao mi je, ali zabranjeno je da puštam osobe bez propusnice. Držim se stroge naredbe i ne možete dalje." Navaljivanje nije pomoglo, ali je za utehu ponešto ispričao. Radovi su, kaže on, gotovo sasvim prestali jer nema više para. Radi još samo tridesetak fizikalaca a, sem predsedničke palate i nekoliko vila, sve ostalo još nije sasvim gotovo... Mnogo se materijala odavde odvuklo u Aleksinac, Paraćin i Ćupriju da bi se sazidali objekti porušeni napadima NATO avijacije", objasnio je za "Vreme" Jovanović. Dok je on pričao, dve devojke iz Bora, Silvija i Jelena, uspele su da se s druge strane Crnog vrha neopaženo kroz šumu donekle približe kompleksu zgrada i načine nekoliko snimaka, koje objavljujemo u ovom broju, uključujući fotografiju s naslovne strane "Vremena".

O predsedničkoj palati se najmanje zna, a zbog priča o tome u beogradskom Energoprojektu, koji je bio jedan od većih izvođača radova, bilo je velike gužve, tako da je, kako "Vreme" saznaje, za direktora izgradnje bio postavljen "jak čovek" iz JUL-a koji je zaveo red. Šefovica računovodstva jednog od dvanaest akcionarskih društava Holding kompanije Energoprojekt bila je takoreći pod stalnom prismotrom. Ali finansijske kontrole su je uvek u širokom luku obilazile.

BETONSKI HODNICI: Odbornik Ivašković kaže da su kod njega u vreme izgradnje na Crnom vrhu stanovali inženjeri koji su svojevremeno u Iraku gradili nešto za Sadama Huseina: "Oni su mi pričali da se ogromne količine betona koriste za neke podzemne katakombe nalik onima u Iraku i da sumnjaju u to da će ih turisti koristiti." Ljudi iz Bora i okoline sigurni su da su u luksuznim automobilima i džipovima sa zatamnjenim staklima glavešine JUL-SPS-a dolazile za vikende da sastanče u vilama na Crnom vrhu. Naravno, dok je bilo toplije vreme.

"Ceo projekt je grandiozno i na svetskom nivou zamišljen. Da čoveku pamet stane jer tako nešto kod nas nikad nije viđeno", objašnjavaju inženjeri koji su bili na Crnom vrhu napominjući da je s obzirom na velelepnost i luksuz suma koja se pominje kao cena izgradnje ovog kompleksa (milijardu dolara) sasvim realna. "Ma šta je milijardu dolara? Ovde u Boru je za proteklih deset godina opljačkano 12 milijardi maraka", ogorčeno komentarišu Borani. "Zlato se besomučno krade, zarade na privatnoj trgovini mahom su za običnog čoveka basnoslovne. Nedavno je sin nekadašnjeg ministra policije Zorana Sokolovića u kafani proslavljao zaradu prvih milion i jedne nemačke marke, a on je tek sitan trgovčić bakrom u odnosu na budže iz bivše vlasti. Može se samo zamisliti koliko je mladih borića odsekao direktor Srbijašume Milan Rodić tvrdeći da je to dobro za šumu. A da ne govorimo o pranju novca, trgovini drogama, pljačkama i otimačinama u ime vlasti. Milijarda dolara je zbilja mala suma."

HRAM ZA SULTANA: Već je na prvi pogled jasno da poduhvat na Crnom vrhu nije imao nikakvu ekonomsku računicu i da je ogroman novac straćen bez šansi da donese dobit. Sve to podseća na nekadašnje "uspehe" u osvajanju američkog tržišta automobila sa našim jugom. Ovo gore na planini verni podanici bili su namenili Familiji, sebi i svojim potomcima uvereni da će doživotno biti na vlasti. Ali eto, dogodio im se maler, te su svi izgledi da će zdanje na Crnom vrhu ostati kao spomenik njihove gramzivosti i gluposti.

Zašto su baš na Crnom Vrhu građeni hotel Hajat i predsednička palata? Na tom mestu tokom jeseni i zime ima najviše magle i vetra – najmanje snega. A bila su predviđena tri ski-lifta i krčenje šume za smučarske staze. Seljaci nam kažu da je bilo seče stabala na terenu predviđenom za skijanje. Mladi Borani su ogorčeni jer je na Crnom vrhu postojala jedna ski-staza, ali će ove zime, sva je prilika, biti blokirana i neupotrebljiva zbog započete gradnje na terenu koji je u sastavu novoizgrađenog kompleksa. "Sasvim je suludo očekivati da će doći gosti iz belog sveta, bilo leti ili zimi, u ovu vukoje*******inu", komentarišu mladi Borani. "Pre svega, kako i kojim putem da stignu. Ovo što postoji su trećerazredni i mahom oštećeni kolovozi. I šta je to što bi privuklo turiste a da već ne postoji u daleko zanimljivijim zemljama. Biće ipak da je sve to bilo namenjeno voljom naroda svrgnutom velikom Sultanu i povlašćenom sloju privrženih čauša. Imali bi tako svoj Zabranjeni grad daleko od očiju javnosti i bez ikakvog kontakta sa stvarnošću, a Milošević bi u svojoj palati primao velikodostojnike pokazujući im u kakvom blagostanju živi narod. Sve je to nepojmljivo do te mere da se čovek s pravom upita jesu li oni uopšte bili svesni šta rade."

Jovan Dulović
Tamara Skroza
Duška Anastasijević



Kapaciteti hotelskog kompleksa prema Hajatovom vodiču:

- 266 soba, što uključuje i 16 bungalova
- 72 vile sa kaminima i 30 apartmana
- satelitska televizija u svim sobama
- govorna pošta, telefonske sekretarice
- kafe restoran, salon, biblioteka, restoran sa vinskim barom
- skijaški kafe u seoskom stilu
- skijaško-lovačka koliba
- zabavni centar
- osoblje sa znanjem stranih jezika
- salon lepote
- prodavnica poklona
- banka, pošta, rum-servis, od 0–24 časa
- perionica, parking sa dežurnim šoferom, medicinske usluge – ambulanta
- teretana
- zatvoreni bazen
- sauna
- amam
- bazen sa hladnom vodom za ronjenje
- studio za aerobik
- masaža
- skijaško-lovački centar
- četiri teniska terena
- tereni za jahanje
- kamp Hajat
- amfiteatar
- biznis centar
- balska sala sa velikim foajeom
- sedam sala za sastanke
- konferencijska sala
Izvor: http://www.vreme.com/arhiva_html/512/02.html
 
Mrkonjić: Rusi žele Hajat Crni Vrh

5399840034c0e5bc5216dd145584421_450x180.jpg


8. jun 2010. | 17:00 | Izvor: Beta, Tanjug
Bor -- U toku su pregovori sa jednom kompanijom iz Rusije koja je zainteresovana da završi izgradnju hotela "Hajat-ridžensi - Jelen" na planini Crni Vrh kod Bora.



Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić kaže da je ta ruska firma preliminarno prihvatila ponudu Vlade da nastavi gradnju hotelskog kompleksa na Crnom vrhu

Izgradnja kompleksa hotela prekinuta je tokom bombardovanja Srbije 1999. godine, a stručnjaci su procenili da je potrebno više para da se ta gradjevina konzervira, nego da se završi.

Mrkonjić je naveo da je do sada u taj objekat uloženo oko 65 miliona dolara. "Oni su spremni da investiraju u završetak izgradnje hotela, gde bi moglo da se zaposli oko 800 radnika", rekao je Mrkonjić.

Grad-hotel u okviru Turističkog naselja "Jelen - Hajat", smešten na 1.030 metara nadmorske visine na planini Crni vrh, na samoj međi opštine Bor i Žagubica. Najveći vlasnički udeo u nedovršenom "Jelen-Hajatu" ima Naftna industrija Srbije (NIS) odnosno Jugopetrol - 56 odsto, a potom sledi RTB Bor - 20 odsto, dok sa manjim "ulozima" su Energoprojekt, PTT, Srbijašume i opštine Bor i Žagubica. Ukupna korisna površina izgrađenih objekata je 51.269 kvadratnih metara.

Ministar za infrastrukturu je dodao i da je Univerzitet Megatrend zainteresovan za kupovinu objekta "Kapije Bora", gde bi, kako je rekao, vlasnik tog univerziteta napravio Univerzitetski centar Timočke Krajine.
Izvor: http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2010&mm=06&dd=08&nav_id=437374
 
Bilo bi fantastično da se konačno to izgradi.
Opština Bor je 2009. uložila 2,5 miliona dinara i osposobila ski lift čije je korišćenje u toj sezoni bilo besplatno.
 
Digli ruke od Slobinog "tajnog grada"

Nema više nade za završetak izgradnje hotelskog kompleksa na Crnom vrhu, vlasnici odustaju od projekta. Do sada uloženo 65 miliona dolara

04%20CRNI%20VRH%20%20(2).jpg


Tačno dve decenije od početka gradnje luksuznog hotelskog kompleksa na planini Crni vrh kod Bora, zvanog "Jelen-Hajat", više nema nikakve nade da će se to zdanje, u koje je utrošeno oko 65 miliona dolara, ikada privesti nameni!Po saznanjima "Novosti", ruska naftna kompanija "Gasprom", kao većinski vlasnik NIS u čijem je vlasništu oko 60 odsto ovog zdanja, nema nameru da investira u završetak izgradnje crnovrškog "Hajata", budući da hotelijerstvo nije osnovni biznis tog naftnog giganta. Bez njih, ni ostali akcionari "Jelena" - RTB Bor, "Energoprojekt", PTT Srbija, "Srbijašume" i opštine Bor i Žagubica, niti imaju para, niti mogućnosti da to zdanje privedu nameni.

"Jelen-Hajat", kako je zvanično nazvan, napušten je posle 1999. godine i NATO bombardovanja. Oko 1.000 radnika napustilo je gradilište još u proleće 2001. godine. Po jednoj proceni uloženo je 50, po drugoj 65 miliona dolara, preostalo je još toliko da se investira i da proradi "drugi Kopaonik". Preostalo je bilo samo deset meseci do konačnog završetka. To se nije desilo, a nije bilo ni ozbiljnijih pomaka, niti će, već je izvesno, ikada biti.

Pored hotela su predsednička palata i ambasadorski apartmani, zatvoreni bazen, otvorena pozornica, tržni centar, niz prodavnica, benzinska pumpa, podzemne garaže, stanovi za osoblje, sportski tereni, heliodrom, trafostanice, pošta, banka, dečji vrtić, ski-staze, klizališta, nacionalni restorani...

Kroz centar trebalo je da protiče veštačka reka, a nekoliko kilometara dalje u planini je specijalna fabrika vode. Bio bi to, kako je zamišljeno, najmoderniji planinski centar u istočnoj Evropi. Ali, umesto toga, pre nekoliko dana, sa centralne zgrade crnovrškog kompleska odvalila se betonska ploča, teška nekoliko tona, što je samo po sebi, dovoljan dokaz da se 65 miliona dolara - urušava!

04%20CRNI%20VRH%20%20(3).jpg


Jedna od ideja da se crnovrški "Hajat" privede kakvoj-kakvoj nameni bila je i da se on preuredi u - zatvor! Međutim, i ta je solucija ostala tek zapisana na papiru, pa još samo ostaje da sačekamo kada će zub vremena potpuno izbrisati crnovrški kompleks sa zemlje i od njega ostaviti samo gorku uspomenu".

TITOVU IDEJU SPROVEO MILOŠEVIĆ

IAKO je kao glavni kreator izgradnje "Hajata" bio najčešće pominjan Slobodan Milošević, bivši predsednik Srbije i SRJ, ideju o izgradnji hotela na Crnom vrhu dao je, zapravo, još Josip Broz Tito, koji je veoma često posećivao ovaj kraj i uživao u lovu.

U planinarskom domu na ovoj planini, gde je odsedao, bivšem predsedniku SFRJ na raspolaganju je bilo čak 105 vrsta vina, ali je on najradije pio hvarski "pošip".

04%20CRNI%20VRH%20%20(1).jpg


http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/dr ... jnog-grada
 
Šteta da se ovo ne stavi u funkciju. Izuzetno atraktivno mesto.
Bio sam tamo pre par godina.
Ako postoji interes mogu da okačim neke slike, obzirom da se ništa novo nije radilo.
 
Okaci @vlasta -o, mene bas interesuje.
Ako ti nije tesko napisi i neki propratni tekst.
Cudi me da ne postoji interes da se objekat zavrsi, ako je vec toliko ulozeno.
Zannimljivo je i da je vecinski vlasnik 'nasa' naftna kompanija.
Sta li je jos prodato za pola milijarde?
Nema veze sa temom, ali bice interesantno kada NIS bude prodavao prostor skladista u Radnickoj, pa inkasira dobar deo sume koji je vlasnik platio za celu kompaniju... :(

Sent from my LG-D320 using Tapatalk
 
1.deo

Evo i slika "Zabranjenog grada" na Crnom Vrhu, kako ga ja nazvah.

Kada se prilazi Borskom jezeru u daljini se vidi meteorološka radarska stanica Crni Vrh, označena plavom strelicom. Desno od nje, jedno 900m niže je hotelski kompleks, pozicija plave strelice:
Pogledajte prilog 21
Pogledajte prilog 20

Na snimku sa Google Eartha je malo jasnije: crvena strelica - radarska stanica, plava strelica - hotelski kompleks, zelena strelica - put do kompleksa, žute strelice - magistralni put Bor-Žagubica - najdonja strelica prema Boru, najgornja prema Žagubici:
Pogledajte prilog 19

Put od jezera do raskrsnice prema kompleksu je odličan:
Pogledajte prilog 18
Pogledajte prilog 17

U jednom momentu sa puta se vide čudni oblici. To me uvek intrigiralo šta je:
Pogledajte prilog 16
Pogledajte prilog 15

Na jednoj oštroj krivini, oko 9km posle jezera, je skretanje levo za kompleks:
Pogledajte prilog 14

Nadalje je loš put, jedno 900m do rampe:
Pogledajte prilog 13
Pogledajte prilog 12
Pogledajte prilog 11
Pogledajte prilog 10

E da, i tada je moralo je da se kontroliše šta se IZNOSI sa gradilišta:
Pogledajte prilog 9

Odavde već puca fantastičan pogled:
Pogledajte prilog 8
Pogledajte prilog 7
(legenda: crna strelica-smer Žagubice, plava strelica - Mali krš, zelene strelice - Veliki krš, žuta strelica - smer prema Borskom jezeru odnosno prema Boru)

I evo nas konačno u kompleksu.
Vrhovi ovih objekata su rešenje misterije koja se vidi sa magistrale:
Pogledajte prilog 6
Pogledajte prilog 5
Pogledajte prilog 4
Pogledajte prilog 3
Pogledajte prilog 2
Pogledajte prilog 1


Nastaviće se ...
 
2. deo


Pogledajte prilog 21

Nailazimo na glavni objekat. Moram da napomenem da u prirodi izgleda mnogo više, tj. monumentalnije, nego što sa da naslutiti sa fotografija:
Pogledajte prilog 20
Pogledajte prilog 19

Objekat levo uz njega je bazen:
Pogledajte prilog 18
Pogledajte prilog 17
Pogledajte prilog 16

Uz severnu stranu hotela je naslonjen rezidencijani objekat, koji je, spolja, skoro u potpunosti gotov:
Pogledajte prilog 15
Pogledajte prilog 14
Pogledajte prilog 13
Pogledajte prilog 12
Pogledajte prilog 11
Pogledajte prilog 10
Pogledajte prilog 9

Desno od hotela je energana i prostor za smeštaj zaposlenih:
Pogledajte prilog 8
Pogledajte prilog 7
Pogledajte prilog 6
Pogledajte prilog 5
Pogledajte prilog 4
Pogledajte prilog 3
Pogledajte prilog 2
Pogledajte prilog 1

Kao što se vidi sve je već urađeno - i toplifikacija izvučena, postavljeni generatori za struju ...

Vraćam se prema hotelu. Stara zgrada na putu je stari planinarski dom:


Nastaviće se ...
 
ovo extra izgleda. Greota je ovo da stoji da propada. Mada je i hotel na Borskom jezeru propadao kada sam 2009 bio.
 
3.deo

Evo nas, konačno, pre glavnim ulazom u hotel:
Pogledajte prilog 21
Pogledajte prilog 20
Pogledajte prilog 19
Pogledajte prilog 18
Pogledajte prilog 17

Ovaj natkriveni deo sa desne strane vodi do bazena:
Pogledajte prilog 16
Pogledajte prilog 15
Pogledajte prilog 14
Pogledajte prilog 13

Pogled iz bazena:
Pogledajte prilog 12
Pogledajte prilog 11

Još malo bazen sa istočne strane:
Pogledajte prilog 10
Pogledajte prilog 9

Desno od glavnog ulaza u hotel je nadstrešnica koja vodi do tržnog centra:
Pogledajte prilog 8
Pogledajte prilog 7
Pogledajte prilog 6
Desno iznad amfiteatra je skijaška staza, dužine oko 600m, a na njenom vrhu je radarska stanica, do koje nisam išao.

Pogledajte prilog 5
Pogledajte prilog 4
Pogledajte prilog 3
Pogledajte prilog 2
Pogledajte prilog 1

Pogledajte prilog 22


Nastaviće se ...
 
4.deo


Nakon silaska na magistralu u smeru Bora nedaleko sa leve strane je i pominjani heliodrom:

Pogledajte prilog 1

To bi bilo sve. Moralo je ovako iscepkano zbog ograničenja foruma.
Ocenite sami o kakvom se objektu radi.
Zar ne može da se to ustupi za neke simboličen pare nekom ko će se obavezati da ga stavi u funciju.
U onom članku je pominjan i loš pristup objektu, tj. putevi. Ne slažem se sa tim.
Od Paraćina do skretanje kod Selišta za Bor magistrala je najbolje nešto što imamo u Srbiji.
Dalje, prema Boru, je nešto lošiji put, ali uglavnom prav.
Od skretanja za Borsko jezero pa do cilja skoro da nema primedbi.

U svakom slučaj put prema Babinom Zubu, preko Zaječara, izgleda kao loš lokalni put.
 
Држава може и да заврши хотел, па да га препусти некоме на управљање, као што је случај на Старој планини ("Фалкенштајнер"). Могу и да понуде ово на продају и Коле или неко други ће свакако купити и завршити.

Ја бих овде радо долазио.
 
A kakva je situacija sa ostalim sadrzajima ima li staza za skijanje jos nekih smestajnih kapaciteta koji su aktivni ili je ovo kompleks u sred nicega gde je potrebno jos dosta ulaganja da bi pored osnovne hotelske funkcije za smestaj imao i pratece turisticko planinske sadrzaje?
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=432517#p432517:36y6wmo7 je napisao(la):
bobcha78 » Wed Feb 08, 2017 7:58 pm[/url]":36y6wmo7]ovo extra izgleda. Greota je ovo da stoji da propada. Mada je i hotel na Borskom jezeru propadao kada sam 2009 bio.

A jesi li možda video kako sada izgleda - extra klasa.
Plus što je i exterijer doteran kako treba, uživanje za kupanje i oči.
 
Vrh