Šta je novo?

Историја београдског урбанизма

Super su ovi Jovinovi crtezi. Veoma eksplicitni i jako lepi. Grafika mu je fenomenalna.

Medjutim primecujem da sva njegova urbanisticka resenja su veoma orijentisana ka automobilskom saobracaju jer skoro svaki projekat sadrzi neke petlje, denivelisane raskrsnice itd. Vidi se da je covek projektovao u zlatno doba automobilizma, ostali su ostaci toga u njegovim danasnjim radovima.
 
Ево ревидираног пројекта за НБГ. Ево садржаја убациваних у бесмислене ливаде НБГ-а. И то од стране човека који је радио НБГ скоро па од почетка. Дакле, који учи на својим грешкама.

Мени је јако интересантно да рецимо на Јовиновом цртежу - постоји ТЦ Ушће ?!?!

direktor":24uah8l0 je napisao(la):
dsc05982.jpg

dsc05983.jpg
 
Problem sa ovim dodatnim sadrzajima na "livadama" je sto mi sve to deluje kao nacin projektovanja iz 1945te.
Posadjeni objekti po sred livade, tu nema urbanizma uopste.
 
Не ово је нуклеарна физика. :roll:
spatiotecte":2k5q3jf2 je napisao(la):
Medjutim primecujem da sva njegova urbanisticka resenja su veoma orijentisana ka automobilskom saobracaju jer skoro svaki projekat sadrzi neke petlje, denivelisane raskrsnice itd. Vidi se da je covek projektovao u zlatno doba automobilizma, ostali su ostaci toga u njegovim danasnjim radovima.

Срећа па постоји читав низ његових пројеката који те демантују укључујући и овај који критикујеш.

Стф одакле ти информација да је у питању ТЦ Ушће поред тога што није ни налик истоме?
 
Ту је раније био предвиђен конференцијски центар у склопу зграде ЦеКаеСКаЈот.
 
spatiotecte":jjxrpfcd je napisao(la):
Problem sa ovim dodatnim sadrzajima na "livadama" je sto mi sve to deluje kao nacin projektovanja iz 1945te.
Па не делује. НБГ после 1945 није имао те објекте, пројектоване су само ливаде. Ово је ревидирани пројекат који исправља грешке урбанизма 1950-их.

Delija":jjxrpfcd je napisao(la):
Стф одакле ти информација да је у питању ТЦ Ушће поред тога што није ни налик истоме?
Пантограф":jjxrpfcd je napisao(la):
Ту је раније био предвиђен конференцијски центар у склопу зграде ЦеКаеСКаЈот.

Не разумем ни питање ни констатацију. Урбанистички и архитектонски је слично. Квадратура, висина, заузетост парцеле ... Претпостављам да би саобраћајно било складније јер је у питању конгресни центар а не шопинг мол. Са друге стране, и Сава центар је конгресне намене а сви заборављамо да је у склопу њега изграђен и први шопинг мол у СФРЈ. Када је овај "ревидирани" пројекат представљен, комунизам је већ пао, земља се распадала, вишестраначки систем уведен, тако да би овај "конгресни центар" сигурно био микс са шопинг молом - значи мало мањи ТЦ Ушће.
 
Јовин се овде бавио пре свега саобраћајним решењем и по њему максималном количином изграђеног простора као и оквирном наменом простора.

Овде чак ни ја не спорим да му распоред у блоковима припада неком другом времену али само у смислу немаштовитости начина на који би се тај простор попунио.Но,као што рекох,акценат је био на саобраћајном решењу које ствара услове за толику градњу у будућности.
 
Delija":2gp55bxf je napisao(la):
Не ово је нуклеарна физика. :roll:
spatiotecte":2gp55bxf je napisao(la):
Medjutim primecujem da sva njegova urbanisticka resenja su veoma orijentisana ka automobilskom saobracaju jer skoro svaki projekat sadrzi neke petlje, denivelisane raskrsnice itd. Vidi se da je covek projektovao u zlatno doba automobilizma, ostali su ostaci toga u njegovim danasnjim radovima.

Срећа па постоји читав низ његових пројеката који те демантују укључујући и овај који критикујеш.

Nisam rekao da su izvedeni projekti Jovina posadjeni objekti na livadama.

Kazem da ovaj revidiran projekat NBG-a sto je uradio postavlja objekte po sred tih praznih povrsina i da mi taj urbanizam mnogo podseca na posleratni urbanizam.
Bukvalno mi lici na projekte iz knjiga o urbanizmu Beograda izmedju 1945 i 1989 sa sivim koricama (verovatno znas na koje knjige mislim)
Cudi me da u 2009toj covek (za koga imam postovanja) projektuje po principima atinske povelje?
U njegovom resenju iz 2009te ne vidim nista drugacije u odnosu na SFRJ socijalisticki urbanizam?

I sam kazes da raspored njegovih objekata pripada nekom drugom vremenu, mislim da se slazemo oko toga?
 
Он не пројектује 2009. године по приницпима атинске повеље већ пројектује по постојећим принципима на Новом Београду и стању његове урб. матрице што је веома веома битна разлика. Па и тај Добровић који је обликовао НБГ ни сам није тврдио да је то само његова заслуга.Човек је само узео у обзир претходне пројекте и координатне системе блокова и сумирао их у свом коначном плану.

А ево,20 година се пројектује мимо оквирних планова Новог Београда па видимо на шта то личи.
 
stf":35xgho71 je napisao(la):
direktor":35xgho71 je napisao(la):

^^^Sta ja meljem sve vreme. Stepen izgradjenosti drasticno povecan u zoni metro stanica a posebno u zoni cvorista metroa i RM.

Pogledajte samo koliki su Genex i Usce naspram onih grdosija. Ako bi bile vitkije (odnos sirine i visine veci) mogle bi da budu i vece visine. Treba limitirati gabarit tako da posle 150m visine ne sme da predje 50m sirinu bez obzira na visinu koja je limitirana do 250-300m u zavisnosti od lokacije. Kule bliznakinje su bile 1:619 (417m/63m). Ako je max visina 300m onda max sirina treba da bude 50x50m sto je odnos 1:6. Odnosno ukupna povrsina objekta na najsirem delu moze biti maksimum 2500m^2 pod uslovom da ni jedna strana ne prelazi 50m. U prevodu 60x40m nije dozvoljeno iako ima 100m^2 manju povrsinu.

Sta da se kaze nego da je Jovinov tim predvidjao ne jedan nego nekoliko Cuatro Torres Business Area 30 godina pre nego sto je isti kompleks izgradjen u jednom Madridu.

Bruka i sramota za tramvaj-automobiliste.

Tacno po 4 kule. Strasno sta nam sada ovi urbicidni hohstapleri serviraju.

Neka samo podignu visinu sa 150 na 250m makar u bloku 42 na cvoristu metroa i RM. Tramp je sam dosao a oni bi da dobijaju glasove pred izbore bajkom o SA. Neka dozvole Trampu i 300m ako treba u Bloku 42. To je 70 spratova poput Wells Fargo Plaze u Hjustonu.
 
Видимо и да је у овом ревидираном плану Јовин модификовао трасу прве метро линије: као прво, уместо преко Фонтане, води је преко Општине НБ (као у "Ежисовом" плану) - то условљава оштру кривину код СИВ-а 2; друго, услед изградње "Савограда", који је пресекао оригиналну (бржу) трасу, метро иде поред "Краун плазе" па нагло улево, па удесно на мост, чиме се уводе још две лакат-кривине.
Све је то, свакако, неминовност.

Није ми, једино, баш јасно зашто није одустао од вођења Булевара Михајла Пупина право на мост у Савском амфитеатру, уместо на Бранков. То сигурно неће бити остварено.
 
Пантограф":1wbim5j7 je napisao(la):
Није ми, једино, баш јасно зашто није одустао од вођења Булевара Михајла Пупина право на мост у Савском амфитеатру, уместо на Бранков. То сигурно неће бити остварено.

^^^Zbog pristupa valjda. Sa druge strane B.M.P nemas nista sem Palate "Srbija" i tranzitnog B.N.T.
 
Express":2n4872e8 je napisao(la):

Na ovoh slici se jasno vidi da se grad ne spusta na reke, vec naprotiv ostavlja se zeleni pojas oko njega sa tu i tamo po koja zgrada ubacena unutar ogromnih blikova.

Inace ono sto mi smeta isto je sto se skoro uopste ne bavi priobalnim delom savskog amfiteatra, po ovom resenju sav taj deo je skoro prazan.

Ne moze da projektuje nastavak NBG 2009te po principima iz atinske povelje jer se atinska povelja ne primenjuje i vise niko ne projektuje tako.

Takodje ko bi finansirao ovakav projekat?
 
A kako ste uopste dosli do godine 2009 gdje to procitaste ,pa iz pogrene premise dolazi pogresan zakljucak
 
direktor":w11l2j27 je napisao(la):
A kako ste uopste dosli do godine 2009 gdje to procitaste ,pa iz pogrene premise dolazi pogresan zakljucak

Pise Jul 2009te na jednom slajdu. A i vidi se da je projekat nov jer ima i Arena i zgrade Napred i Energoprojekt.
 
Тај план је из 1997. године.Ажуриран је у договору са Ђинђићем. Тад је арен већ била ту а троугласте зграде у убловима блока 26 су одавно онако планиране.
 
О томе је Данас писао у јулу 2013. године


Kako je Belgijanac Alban Šambon zamišljao Beograd pre jednog veka
Neostvarena raskoš prestonice
AUTOR: G. BR.
Na mestu današnje palate Albanija trebalo je da se nalazi pošta, a muzej, parlament i zgrade ministarstava bile su predviđene u Tašmajdanskom parku. Beograd je trebalo da ima i Kip slobode i Trijumfalnu kapiju

Beograd nema reprezentativne trgove, raskošne fontane, monumentalne spomenike. Razlozi su verovatno česti ratovi, nasilne smene režima, kao i uvek akutni nedostatak novca. Međutim, u skicama poletnih urbanista ostali su planovi koji bi, da su ostvareni, promenili Beograd do - neprepoznatljivosti.
Najhrabriji u tome bio je Belgijanac francuskog porekla Alban Šambon, koji je pre sto godina, 1912, izradio prvi proevropski plan Varoši glavnog grada tada Kraljevine Srbije. Kao pristalica istoricizma, odnosno eklekticizma, a pod utiskom grandioznih rešenja u velikim gradovima Evrope, Šambon je predlagao da Terazije, Slavija i Tašmajdanski park postanu najreprezentativniji delovi grada.
Koncept je radio na osnovu geodetskog plana iz 1909. godine. Po njegovom rešenju, sa Terazija je prema Savi trebalo da se spušta kaskadna fontana. To je, istovremeno, i prvo rešenje koje je predviđalo urbanističku sintezu centra grada i padine prema reci, što će u kasnijim decenijama biti jedan od najvećih izazova za generacije urbanista. Šambon je, zapravo, pokrenuo priču o Terazijskoj terasi koja ni do danas nije dobila svoj srećni epilog. Inače, na mestu današnje palate Albanija on je predlagao izgradnju glavne pošte.
Drugo monumentalno rešenje se odnosilo na današnji Trg Slavija. Belgijski stručnjak je predlagao da se tamo podigne Trijumfalna kapija, po uzoru na onu u Parizu. On je takvu ideju obrazlagao konstatacijom da su Srbi ratnički narod i da takvim spomenikom treba da odaju počast svojim precima.
Ipak, da su Šambonovi planovi ostvareni, najrazličitije u odnosu na ono što poznajemo izgledao bi deo oko današnje Skupštine grada. Ispred Starog dvora trebalo je da bude podignut spomenik Slobodi na velikom korintskom stubu. Na prostoru Tašmajdanskog parka bilo je predviđeno da budu smeštene zgrade ministarstava, kao i muzej. Šambon je predložio i efektno uređenje parkova oko dvorova.
Ali, već iste godine izbio je Prvi balkanski rat, godinu dana kasnije Drugi, za zatim i Prvi svetski rat. Planovi belgijskog stručnjaka su stavljeni sa strane. Danas, među urbanistima vlada podeljeno mišljenje. Dok jedni kažu da bi Beograd bio sređeniji grad sa reprezentativnim trgovima i građevinama, drugi misle da bi, i pored svih komunalnih problema koje ima, baš tako izgubio na svom prepoznatljivom šarmu.
Rejonska ulica kao Kružni bulevar
Alban Šambon je predlagao da se nekadašnja Rejonska ulica (današnji Južni bulevar) pretvori u široki kružni bulevar koji bi odvajao tadašnji građevinski deo grada od ostatka gradske zone. Ova ideja je preživela u planovima do naših dana jer je Južni bulevar deo budućeg Unutrašnjeg magistralnog prstena koji spaja Bežaniju i Novi Beograd preko Mosta na Adi i sistemom tunela sa Pančevačkim mostom.
Ko je bio naručilac?
Planovi Albana Šambona objavljeni su u monografiji Urbanističkog zavoda Beograda, „Beograd u mapama i planovima od 18. do 21. veka“. Ostalo je nejasno ko je bio naručilac ovog regulacionog plana, kraljevski dvor ili Beogradska opština.



http://www.danas.rs/danasrs/srbija/beog ... _id=263692
 
^^^
Pogledajte samo objekte koji su bili planirani duž Bulevara AVNOJ-a/Zorana Đinđića i uporedite ih sa onim haosom koji se danas tamo nalazi :(
 
Crtez brane jovina lijepo ga je vidjeti svaki put
 
Блок 72, Нови Београд - архитектура и урбанизам 21 века у изведби српских стручњака

untitled.jpg


А и ова два зелена остврцета лево су већ виђена за градњу.

Иако је ова тема отворена за дискусију о развоју БГ урбаног простора мислим да се ово треба наћи овде као подсетник где смо после толико добрих планова и идеја завршили и како се данас скрнави Нови Београд.
 
Vrh