Šta je novo?

Beograd ispod Beograda

OTVARANJE NA PROLEĆE: Svi u Tašmajdansku pećinu staru 14 miliona godina! (FOTO) - U pećini se sakrivao vožd Karađorđe, kao i narod tokom bombardovanja u Prvom svetskom ratu - rekao je gradonačelnik Beograda Siniša Mali prilikom posete Tašmajdanske pećine
21/08/2014 - 16:52 OTVARANJE NA PROLEĆE: Svi u Tašmajdansku pećinu staru 14 miliona godina! (FOTO) - U pećini se sakrivao vožd Karađorđe, kao i narod tokom bombardovanja u Prvom svetskom ratu - rekao je gradonačelnik Beograda Siniša Mali prilikom posete Tašmajdanske pećine
Ukupno komentara0
Foto: BeoinfoOTVARANJE NA PROLEĆE: Svi u Tašmajdansku pećinu staru 14 miliona godina! (FOTO)
Siniša Mali, gradonačelnik Beograda, njegova pomoćnica Irena Vujović i sekretar za privredu Jovan Ilijić obišli su danas Tašmajdansku pećinu u prisustvu autora knjige “Beograd ispod Beograda” Zorana Nikolića i Vidoja Golubovića.


Gradonačelnik je rekao da je Tašmajdanska pećina blago Beograda i mesto na kome se vidi istorija celog grada, a koje od 2011. godine nije otvoreno za posetioce.

- Stene pećine su stare 14 miliona godina. U njima se sakrivao vožd Karađorđe, kao i narod tokom bombardovanja u Prvom svetskom ratu. U pećini je bila i rezervna komanda Nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Ovde nema osvetljenja, pristup stepenicama nije siguran, a radovi mogu da počnu čim se projekat uradi. Cilj današnje posete je da se uverimo u stanje pećina, a zadatak je da u sledećih nekoliko meseci uradimo projekat obnove, da nađemo način da je finansiramo i da na proleće otvorimo pećine za javnost. To će biti prilika mnogima koji dođu u Beograd da se na jednom mestu upoznaju sa istorijom našeg grada. Zajedno sa pećinama, koje bi bile savršen deo turističke ponude grada, ovaj deo bi dobio novu perspektivu – naveo je Siniša Mali i dodao da će obići i lagume ispod Kalemegdanske tvrđave i druge slične lokalitete.

Tasmajdanska-pecina-3.jpg


Gradonačelnik je zamolio autora knjige Zorana Nikolića i sekretara za privredu da već sutra pokrenu proces oko obnove i dodao da bi u pećinama mogli biti i veliki multimedijalni sadržaji koji bi dočarali atmosferu ovog mesta.

- Sledeće nedelje će biti javna nabavka za drugu fazu završetka SC “Tašmajdan”. Rok za završetak radova je deset meseci i očekujem da će u septembru ili oktobru on biti potpuno završen i uređen – precizirao je Mali.

Zoran Nikolić, autor knjige “Beograd ispod Beograda”, kazao je da je prijatno iznenađen time što je gradonačelnik pre dolaska poslao stručne timove koji su procenjivali kako će se posao u pećinama uraditi.

Foto: BeoinfoFoto: Beoinfo
- Ovo nije samo politička poseta kada treba uhvatiti neki poen, već operativna poseta. Već smo celu priču pokrenuli knjigom „Beograd ispod Beograda”, zatim turama koje se ostvaruju u drugim delovima grada i koje ljudi sa zadovoljstvom posećuju. To je perfektan način da upotpunimo turističku ponudu, jer su strani turisti prezadovoljni onim što vide. Dakle, imamo šta da ponudimo, samo treba lepo to da iznesemo – istakao je Nikolić.

Koautor knjige „Beograd ispod Beograd” Vidoje Golubović naveo je da osim Tašmajdanske pećine u Beogradu, ima još lokaliteta i to na Avali, u Karađorđevoj ulici, gde se nalazi „jedan od najlepših vinskih podruma koje svet ima, na više od 700 kvadratnih metara”.


http://www.telegraf.rs/vesti/beogra...majdansku-pecinu-staru-14-miliona-godina-foto
 
било би лепо да се Таш отвори за посетиоце. заиста има шта да се види
 
Pri poredeci istoriskog podzemnog Beograd i opise (mape i putopise) starog Beograda
u mnogome se razlikuje veličina prostiranje grada

Vrlo lep primer je da materijalni dokazi govore jedno iz predhodnog posta
....malo je poznato da na području Beograda ima više takvih rimskih bunara. Između ostalih, jedan se nalazi ispod dvorišta Ruske ambasade na Vračaru, a jedan na nekadašnjoj okretnici tramvaja na Zvezdari...

a u svim starim putopisima, mapama ti delovi prikazani su kao ne nastanjen prostor

Ili su bunari i česme bile namenjene svrakama
ili je naš BGD bio mnogo veci sa mnogo više stanovnika koima su i bunari i čeme bile namenjene... :roll:
 
U frižideru iz 19. veka »
21. Novembar. 2014, Autor : Smiljana Popov, Komentari: 0 komentari
http://www.studiob.rs/info/tema.php?id=515

Jeste li znali da se ispod Botaničke bašte nalazi kraljevska lednica kralja Milana Obrenovića koja je zapravo bila jedan svojevrstan dvorski podzemni frižider.
kraljevskifrizider211120.jpg

Obična vrata laboratorije u upravnoj zgradi Botaničke bašte zapravo su kapija podzemnog sveta. Vodiči su zaljubljenici u podzemni Beograd, projekat UNDERGRAD, čija je misija da ga otkrivaju.

"U 19. Veku nije bilo frižidera ali su se ljudi, pogotovu viši slojevi ili kraljevska porodica, trudili da očuvaju određene namirnice,pogotovu one retke namirnice koje su nabavljali iz Pariza ili Beča. Poznat je bio kralj Milan kao veliki gurman koji je voleo specijalitete za koje su mu trebale posebne namirnice. Voleo je da jede sladoled. Tokom letnjih meseci nije bilo moguće očuvati na ovim temperaturama tu vrstu namirnica." kaže Rade Milić iz centra za urbani razvoj.

"Ova konstrukcija je tako izgrađena da čuva temepraturu. Radnici su odlazili do Save i Dunava, sekli testerama led I donosili ga ovde. Između tih kocki leda su stavljali slamu kao izolaciju I to je dugo moglo da drži temperaturu. U ledenicu su ulazili samo jednom dnevno po namirnice tako da su tokom celog leta mogli da održavaju temperaturu koja je bila neophodna. " kaže Milić.

Neverovatno je da je ovaj prostor pronađen tek pre 15 godina, prilikom renoviranja upravne zgrade. Tj. za prednji deo se znalo, ali je drugi bio zazidan. Baš zato što i dalje pod Beogradom spava čitav grad o kom pojma nemamo, ovi momci, arheolozi, istoričari umetnosti, fotografi ulaze tamo gde se paučina hvata decenijama, pa i vekovima.

Samo ispod centra Beograda krije se 35km tunela i laguma, o periferiji da i ne pričamo. Undergrad je ušao u više od 40. Sve fotografišu kako bi pokazali koliko se ovi prostori mogu iskoristiti, što turistički, što kao kulturno dobro. Do njih ih vode istorijski izvori, novinski članci, ali i urbane legende.

"Beograd je pun urbanih legendi o podzemnom Beogradu. Obično ti delovi grada o kojima postoje te urbane legende kao što su Zemun, Dorćol, Sava Mala, stvarno postoje neki podzemni objekti. Naravno to je dosta manje od toga što ljudi obično misle, ali na neki način to može da nam ukaže da tu stvarno postoji nešto što valja istražiti. Na primer, rudnici u Rakovici. Ljudi koji su starosedeoci Žarkova su nam ispričali o tunelima koji vode skroz do druge strane padine, do Rakovice. Mi smo došli tamo, pronašli smo jako veliki objekat, od blizu 1000 kvadrata."

Tridesetsedam puta Beogradom su tutnjali, I rušili ga Kelti, Rimljani, Huni, Sloveni, Turci, Nemci. Sve te istorijske, ali i praistorijske peripetije čuva utroba Beograda. Svetske metropole bi več odavno od toga napravile turističku atrakciju, što bi Beograd morao da iskoristi. Zato je UNDERГРАД 2013.dobio nagradu Grada Beograda kao jedan od najboljih projekata koji brine o nasleđu prestonice.
koristan link: Speleološki odsek Beograd
 
Velik broj postojecih starih podzemnih objekata a naročito tunela /prolaza/
minirano je još u drugom sv. ratu od strane nemaca

Danas (još uvek) zbog pomanjkanja sredstava za razminiranje
nedostupno je za mnoge zainteresovane istraživače i potencijalne korisnike
naročito što nakon tolikog proteklog vremena
takva ne eksplodirana sredstva
su još rizičnija i za profesionalne ,,razminere ,,

To je glavni razlog što tako veliko Bg podzemlje
ostaje tajna , bez mogucnosti da se tako atrkativni prostori
koriste u poslovne, kulturne ili dr. alternativne svrhe

Kao primer dobari deo podzemlja Rima u celom svetu je poznat
a nasuprot Beogradskom koj ce bar još 100 tinak godina
kao ne istražen ostati velika tajna ako se dotle samo od sebe i ne uruši
pa i ostanemo bez njega....
 
Igore spoji teme imamo tri jednu sam ja otvorio jednu csi i ovu aj budi vrijedan
 
Ko zna možda u nekim lagumima imamo čitave fabrike ovoga i onoga kad nema interesovanja nadležnih za Bg lagume
 
Evo direttore spojene su sve 4 teme :D
 
Вајфертови пивски лагуми
Вила Ђорђа Вајферта, подруми из 19. века и савремене производне траке са којих и данас излази БИП-ов „сок од јечма”, од пролећа ће бити отворени за домаће и госте из иностранства

Vajfertovi-pivski-lagumi.png


http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/ ... mi.sr.html
 
Konacno nesto pozitivno se desava

BEOGRADSKE PRIČE
Pećine dobijaju novo ruho?
Zoran Nikolić | 30. april 2015. 08:10 | Komentara: 2
Raskošan podzemni prostor će preći pod rukovodstvo gradskih službi

tasmajdan-tuneli--(2)_620x0.jpg


TAŠMAJDANSKE pećine su svakako jedno od najmisterioznijih i najstarijih beogradskih mesta, a otpočeo je proces koji bi trebalo da ovo mesto načini jednom od najvećih turističkih atrakcija glavnog grada.

Podsećamo, pretpostavka je da su na ovom mestu još Rimljani imali kamenolom, Turci su mu nadenuli ime ("taš" je kamen a "majdan" rudnik), odatle su Srbi nekada vadili šalitru (neophodan sastojak za spravljanje baruta), tu su se naši stari skrivali od austrougarskog bombardovanja početkom Prvog svetskog rata, i najzad, tu je nemački komandant Aleksander fon Ler naredio izradu podzemnog skloništa u kojem su vojnici Vermahta boravili tokom nacističke okupacije Beograda u Drugom svetskom ratu.

Dugogodišnja tajna

Posle rata pećine su ostale tajna za većinu stanovnika glavnog grada, neko vreme ih je vojska čuvala kao rezervno komandno mesto, a posle su prešle u ingerenciju Javnog preduzeća "Skloništa".

Danas je nadsloj zemlje iznad pećina suviše tanak da bi mogle da imaju bilo kakvu vojnu ulogu, ali su ostale kao potencijalna vrhunska turistička atrakcija.

Podsećamo, kompleks čine tri međusobno povezane pećine. Prva, najdublja, nalazi se 26 metara ispod površine šetališta, i u njoj se još jasno vide pravilni isečci u zidu koji govore da su odatle vađeni kameni blokovi koji su nekada uzidavani u beogradska zdanja.

Druga pećina je dodatno stekla armiranobetonske lukove i betonski pod tokom nemačke okupacije, pa je ona dobila ulogu komandne sobe. Više od stotinu telefonskih linija bilo je razvučeno po celoj podzemnoj strukturi ispod Tašmajdana, tako da su nemački vojnici i ofiriciri mogli da ostvare besprekornu komunikaciju, a bio je važan i sistem za ventilaciju "ciklon" koji bi sprečavao stvaranje kondenzacije i suvišne vlage.

tasmajdan-tuneli--(3).jpg


U ovom podzemnom kompleksu sačuvane su i prostorije odvojene za boravak nemačkih vojnika, u kojima su nekada stajali kreveti na sprat.

U nizu podzemnih dvorana najveću pažnju privlači pećina koja se nalazi najbliže površini. Ona je prirodna, a nekada je njen gornji deo dosezao do samog parka i imala je otvor između današnje bašte restorana "Šansa" i zdanja Seizmološkog zavoda.

Njena sudbina je možda i najčudnija, jer je kroz taj otvor očigledno posle rata sklonjen ceo sloj zemlje kako bi današnje šetalište dobilo svoje obrise. Nevolja je bila u tome što se na Tašmajdanu nekada nalazilo Staro groblje, koje je bilo preteča današnjem Novom groblju, pa je tako, sa zemljištem u pećinu survano i mnogo skeleta. Stari lekari, koji su do danas uveliko dosegli penziju, govorili su nam kako su, kao brucoši, dolazili u pećine kako bi tražili ljudske kosti za časove anatomije na prvoj godini.

I toga je bilo u Beogradu, ali je sada vreme da se vratimo lepšem delu priče.

Svetska atrakcija

PRE dve godine gost Beograda bio je generalni sekretar Svetske turističke organizacije Taleb Rifai, i on je bio fasciniran onime što je video obilazeći pećine.

Zato je grad pre nekoliko meseci pokrenuo inicijativu da ovaj prostor prvo pređe iz nadležnosti Javnog preduzeća "Skloništa" pod ingerenciju gradske uprave, i taj proces je trenutno u toku. Nadležni su već organizovali sva potrebna geološka istraživanja i kartografska, precizna merenja celog prostora. Zatim treba zameniti električnu mrežu i uvesti dovoljno jako osvetljenje kako bi turisti jasno mogli da vide svu grandioznost ovog prostora.

Podzemne čarolije

tasmajdan-tuneli--(7).jpg


Radovi su u toku, pa će i Beograd imati još jedan vrhunski prostor i za domaće i za strane turiste.

Misteriozna krađa

KADA su reporteri "Novosti" dobili priliku da obiđu Tašmajdanske pećine, u toku je bilo prikupljanje materijala koje organizuje beogradska organizacija "Undergrad", pod vođstvom arheologa Radeta Milića.

Bili smo i sa ekspertima JP "Skloništa" koji su nam pokazali neverovatnu krađu koja se nedavno dogodila u ovom podzemnom kompleksu.

Naime, dvoja velika metalna vrata, koja su se nalazila ovde još od Drugog svetskog rata, neko je isekao iz šarki i odneo iz pećina.

To je bila dobro organizovana krađa, jer vrata teže po nekoliko stotina kilograma i veoma ih je komplikovano izneti do izlaza iz pećina. Brusilice koje su bile neophodne za tako veliki posao nemoguće bi bilo pokrenuti baterijama, tako da su kradljivci morali da unesu veoma ozbiljne mašine i obezbede "motalice" - dugačke kablove sa strujom, koje bi takođe morali negde u okolini da priključe na električnu mrežu.

Silazak u sklonište

tasmajdan-tuneli--(4).jpg


Najzad, tako težak teret nije mogla da iznese mala grupa ljudi, što govori da je ovaj lopovluk bio veoma dobro organizovan.

http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74. ... -novo-ruho
 
" Brusilice koje su bile neophodne za tako veliki posao nemoguće bi bilo pokrenuti baterijama, tako da su kradljivci morali da unesu veoma ozbiljne mašine i obezbede "motalice" - dugačke kablove sa strujom, koje bi takođe morali negde u okolini da priključe na električnu mrežu"

A agregat?
To novinaru nije palo na pamet???
Ccccc...
 
BEOGRADSKE PRIČE
Artiljerijski pogled ka Banatu
Zoran Nikolić | 06. maj 2015. 11:35 | Komentara: 1
Bunker koji krasi vrh Beogradske tvrđave uskoro postaje vrhunska turistička atrakcija. Tik uz Pobednika nalazi se izuzetan vojni bunker napravljen posle Rezolucije Informbiroa 1948. godine

bgd-bunker_620x0.jpg


NA samom špicu Beogradske tvrđave, blizu najlepšeg panoramskog pogleda na ušće Save u Dunav, nalazi se vojni bunker, koji je tek odnedavno postao poznat javnosti. Napravljena neposredno posle Drugog svetskog rata, ova podzemna vojna instalacija bila je namenjena otporu nadolazećim osvajačima.



Sve deluje bezmalo neverovatno, ali jedan rat je i nas preskočio. Već je bilo izvesno da će, posle Rezolucije Informbiroa, 1948. godine, ondašnju Jugoslaviju satrti zemlje Istočnog bloka, odnosno Varšavskog pakta, i svi su očekivali najezdu sovjetskih tenkova kroz vojvođansku, banatsku ravnicu. Tada je počela izgradnja ovog vojnog objekta...

Kula Nebojša

Na ovom mestu nekada se nalazila kula Nebojša, najvažniji deo utvrđenja despota Stefana Lazarevića, u doba kada je Beograd, početkom 15. veka, prvi put postao srpski prestoni grad. Ta kula je bila takozvana donžon kula, ili kula poslednje odbrane. Dominirala je gradom tadašnjeg despota, a hroničari kažu da je uništena u jednom austrijsko-turskom sukobu, krajem 17. veka.

FIĆIR BAIR
Kažu da su Turci ovom mestu dodelili ime "Fićir bair" što bi u prevodu značilo - "Breg za razmišljanje". Autor jedne od najboljih monografija koje su povezale sve karte vezane za stari Beograd - Vladimir Tomić, upravo je ovako nazvao ovo prvoklasno delo.
Kada je počela muka u iščekivanju novog rata, 1948. godine, tadašnja vojska Jugoslavije počinje izgradnju različitih bunkera iz kojih bi mogla da pruži otpor mogućim osvajačima. Špic Beogradske tvrđave bio je sasvim logično mesto, jer su sa te tačke vekovima pružali otpor osvajačima. Neposredno pre toga, ista priča se odvijala kada su vojnici nemačkog Vermahta neposredno pored ovog mesta, uz ventilacione otvore Rimskog bunara postavili protivavionsku bateriju tokom Drugog svetskog rata.

Tada vojni građevinci, već na početku radova, nailaze na naizgled nepremostivu prepreku, a to je bila kamena masa debljine oko pet metara. Razaraju je eksplozivom, i valjda tada shvataju da su razorili i temelje kule Nebojša. Zauzvrat, nekoliko najvećih kamenova uzidavaju u temelj ovog čudnog bunkera.

bgd-bunker-MALA.jpg


- Uskoro će ova građevina dobiti veoma značajnu turističku ulogu - objašnjava ekskluzivno za "Beogradske priče" arheolog Javnog preduzeća "Beogradska tvrđava" Relja Seratlić. - Mada već postoje turističke ture koje obilaze ovaj objekat, sada ćemo u njega uneti originalne fotografije i eksponate iz tog, već zaboravljenog doba, pa će sve izgledati kao autentično putovanje kroz prošlost.

bgd-bunker-MALA3.jpg


Bekstvo od klaustrofobije
BUNKER i danas ima originalne posude u kojima su vojnici čuvali vodu, ostatke ondašnjeg sistema za ventilaciju... Znalo se i kakav je izbor posade za jednu ovakvu, podzemnu, vojnu instalaciju: vojnici su morali da budu sitnije građe, žilavi, bez osećaja za klaustrofobiju.

Najzad, to je bio isti kriterijum kao kada bi bila osmišljavana posada za tenk ili podmornicu. Zbog tesnog prostora u kojem bi vojnici morali da borave, sve je moralo da bude besprekorno organizovano, uz minimalne kretnje koje bi trošile dragoceni vazduh.

Dugačak hodnik, kroz koji nas vodi Relja Seratlić, vodi ka jednom od dva topovska gnezda. Penjemo se naviše i vidimo mesto odakle su planirana artiljerijska dejstva.

Ostali su otvori za ventilaciju, ne osećamo vlagu, što je krajnje neobično za podzemni vojni objekat... Sve je urađeno u najboljem maniru posleratnih graditelja.

Beograđani i njihovi gosti će uskoro moći svakodnevno da posete ovaj nesvakidašnji vojni objekat. Kada kažemo "nesvakidašnji", ne čudite se: i najuticajnije svetske enciklopedije govore kako je naš grad bio najčešće u Evropi na udaru osvajača, a da je, isto, najviše puta bio razaran do temelja.

bgd-bunker-MALA2.jpg


Ovo je, očigledno, bio samo jedan od pokušaja da opet ne bude tako. Na stranu ideologije i bezbroj različitih uticaja koji su planirali da Beograd bude drugačiji. Na ovom mestu samo shvatamo koliko mu je bilo teško da opstane na ovoj, večitoj, balkanskoj vetrometini.
HOŠ HAVA

Turkolozi kažu da je 1521. godine Sulejman uspeo da osvoji Beograd, da se tada popeo baš na ovu tačku, i da je izgovorio: "Hoš hava", što na turskom znači "prijatno vreme". Upravo tako smo prozvali svoj najneprijatniji vetar - "košava".

http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74. ... -ka-Banatu
 
O ovome smo dosta puta pricali u sklopu radova na rekonstrukciji parka

Izvor: Blic.rs

NEMAČKI BUNKER ISPOD LJULJAŠKI I KLACKALICA Podzemno sklonište iz Drugog svetskog rata i u Akademskom parku

ua6ktkqTURBXy9kYjg1ZmU1Njk4NmM3M2QzODY0MDljYWE1NDdkYTE1Yi5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA


Koliko puta ste prošli kroz zelenu oazu na Studentskom trgu, a da niste pomislili šta vam se nalazi pod nogama? Možda ste mislili da nema razloga za tako nešto, ali - grešite.

Na ćošku, pravo ispred Prirodno-matematičkog fakulteta, nalazi se malo igralište za decu. Tu su ljuljaške, klackalice i druge sprave namenjene bezbrižnoj zabavi najmlađih sugrađana. Međutim ono što ne znaju ni oni, a ni njihovi roditelji, jeste da se direktno ispod njihovih nogu nalazi nemački bunker iz Drugog svetskog rata.
Mnogi misle da se radi o kanalizaciji

- Sklonište se nalazi na oko dva i po metara dubine i ima površinu oko 80 kvadrata – kaže za „Blic“, arheolog Rade Milić.

Ova mala utvrda u centru grada sastojala se od tri prostorije u kojima su se Nemci skrivali prilikom oslobađanja Beograda. Možemo pretpostaviti da su se baš tu sakrivale nacističke trupe dok su branili čuveni zatvor Glavnjaču, koji se nalazio na prostoru današnjeg PMF-a.

Ulaz i ventilacioni otvor, koji su jedini vidljivi delovi ove konstrukcije, na prvi pogled izgledaju kao najobičniji otvori za kanalizaciju.

- Vrata samog bunkera zaključana su katancem, a vlasnik ključa je misterija kao i ono šta se krije unutra. Obraćali smo se na razne adrese kako bismo ušli unutra i istražili, ali bezuspešno – dodao je Milić.

RIMSKO KUPATILO OTKRIVENO 1968.

Ispod Akademskog parka ne nalazi se samo nemačko sklonište, već i ostaci rimskog kupatila iz trećeg i četvrtog veka. Rimske terme su sasvim slučajno otkrivene 1968. godine.
 
Ma to sa keramičkim podrumskim pločicama kod Muhara srušili kucu, te se sada i iz autobusa u tom dvorištu vidi se taj ukop


Zemunski pravi laguni ovako izgledaju baš kao ovaj ispod nj. groblja i Milenijumske Kule
:sesir:
 
Sjani novinar Z. Nikolić danas u večernjim novostima doneo nam lepu novu priču sa vrlo lepim fotografijama

Progovorilo zemunsko "podzemlje
... Sada u Novogradskoj ulici ponovo progovaraju zaboravljeni podzemni
objekti. Tim pre što je podloga u ovom delu grada od lesa. To su pradavni nanosi Save koja je nekada tekla bliže ovom delu,
a les je veoma nekvalitetna i nepouzdana podloga....

Izvor, ceo tekst i fotografije
http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74. ... emlje-FOTO

a evo i umanjenih sličica iz vecernjih novosti :sesir:
 
Vrh