Šta je novo?

Društveni sistem vrednosti u Srbiji

[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=449205#p449205:27rcbmjt je napisao(la):
mekbejn » 02 May 2017 10:24 pm[/url]":27rcbmjt]Odlican tekst
Hvala, objavljujemo nastavak čim dobijemo podatak o pravoj prosečnoj plati.

Socijalna pomoć iznosi 8.000 dinara, a radiš za nju celi mesec.
 
Posle celog radnog vremena na poslu gde radite kao magarac, a za platu koja je nedovoljna za normalan zivot jednog radnog čoveka, a sa kojom se teško stvara i stiče, pošto se sa istom jedva prezivi...I na sve to svi drugi problemi koji uglavnom iz toga proizilaze, ako nemate kuci u osobi sa kojom zivite, vernog druga sa kojim sve delite i sa kim nemate kalkulaciju u odnosu (kao sto 90% ljudi ima, ciji zivot tesko da bi mogao da zivim), tesko cete naci iskreno zadovoljstvo u zivotu.

Jedan od razloga sto su brakovi ranije manje pucali je bilo baš to. Sto je standard bio bolji. A kada nema novca, onda mnogi stvarni problemi isplivaju, koje isti inače zamaskira. I tada se vidi koliko je brak stabilan, bas tada kada ima problema, finansijskih ili nekih drugih.

Uvek treba imati na umu da je brak istitucija, koja mora da funkcionise, bez obzira sta se okoliko dešava i mora da se čuva, od strane oba supruznika. Mada objektivno žena je ta koja koja je stub kuce i braka, pa je i njena uloga u tome veca. Ne zato sto sam ja tako rekao, nego zato sto je jednostavno tako prirodno.

Vreme je tesko, ljudima je vise muka od svega i potrebna je ta kucna dobra atmosfera, kako bi se bar tu napunile baterije za sledeci dan. Znate moj stav da muskarac i zena nikad ne mogu biti isto, ali to ne znaci da ne bi trebao da postoji dogovor, saradnja, kao i OGROMNO međusobno razumevanje i poštovanje. Bez toga nema braka. A sujeta i inat su umne bolesti koje su za brak smrt.

Kriza naiđe, Boze moj, nema para. Bili su ovog meseca neki neplanirani troskovi. Za 5, 10 dana kada bude plata ce biti, to je zivot. Bitno da nismo gladni, a sto nema za drugo, jbg nema. Da valja - ne valja, ali ako je danas teško, uvek postoji sutra. Džabe nekome sve njegove pare kada je sam ili ima pored sebe osobu sa kojom nije istinski zadovoljan.
 
Vučko hvala.
Blade ja sam u krizi još od Milke ŠarPlaninc. Večito krize, stabilizacije i uvek teže.
 
:D :D :D
Šalu na stranu, po neka varnica bude kod svih, ne može da bude ,,pod libelom,, sve. Ali onim ljudima koje boli glava i kuci i na poslu, skidam kapu, takav zivot treba ziveti. Za mene su to veliki sampioni.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=449361#p449361:3lcabxk9 je napisao(la):
Žika » 03 May 2017 14:22[/url]":3lcabxk9]Vučko hvala.
Blade ja sam u krizi još od Milke ŠarPlaninc...
Da upravo je ona uvela poguban princip da se budjet oslanja na dranje kože sa ledja gradjana, a ne na proizvodnju, izvoz i usluge
Naknadnim kojekakvim unutrašnjim i spoljnjim razaranjima
a taj ludački samoubilački princip postao je pravilo za funkcionisanje
sa koim se decenijama još uvek vozamo ....
 
A čiji je to pseudonim, nisam obavešten? Kazite mi da budem skuplji za tu informaciju.
 
Gospodja premjerka sfrj ili ti kapo di tuti kapi siva svojevremeno milka planinc bjese orginalno ime tako nesto
 
Anketa o radnoj snazi: Prosečna plata u Srbiji 35.399 dinara

Radnik.rs > Priče

plata-1.jpg


Republički zavod za statistiku je na zahtev portala Radnik.rs dostavio podatak da je prema Anketi o radnoj snazi procena prosečne neto zarade zaposlenih radnika u 2016. godini iznosila 35.399 dinara.

To je za deset hiljada dinara niža zarada od one koju Zavod ističe kao prosečnu platu tokom 2016, a koja iznosi oko 46.086 dinara.

“Radnici smanjuju visinu svoje zarade”

Iz Zavoda za statistiku su u odgovoru na zahtev portala Radnik naveli da prosečna plata u iznosu od 35.399 dinara ili oko 290 evra „predstavlja procenu, a ne tačan podatak“.

Ovaj podatak je samo „procena“, kako navode, jer se taj podatak dobija anketiranjem građana i građanki, a oni nisu u obavezi da daju tačan podatak o svojoj zaradi i većina daje odgovor u intervalima (odnosno, odlučuje se za jedan od ponuđenih intervala, na primer, od 17.001-25.000 RSD).

„Podaci se baziraju na subjektivnim odgovorima ispitanika, tako da postoji tendencija da su zarade potcenjene”, navode u odgovoru.

Pitali smo na osnovu čega je Republički zavod za statistiku zaključio da su ispitanici u anketi navodili da je njihova zarada niža nego što jeste.

„Na osnovu poređenja sa podacima iz Poreske uprave, kao i razgovora sa anketarima, došli smo do zaključka da ispitanici najčešće prijavljuju samo osnovnu zaradu (bez dodatnih nadoknada za prekovremeni rad, bonusa, itd.)”, navodi se u odgovoru.

Na ovaj način Zavod za statistiku podatak o prosečnoj plati ne tretira kao verodostojan podatak i ne objavljuje ga, između ostalog, jer sumnja u tačnost odgovora ispitanika. Međutim, drugi podaci koje daju ispitanici u okviru Ankete o radnoj snazi Zavod smatra tačnim i objavljuje ih, kao na primer podatak da u Srbiji ima 13% nezaposlenih.

Ko odgovara na pitanje o prosečnoj plati?

Anketari Zavoda za statistiku ne ispituju sve zaposlene o njihovoj prosečnoj zaradi u prethodnom mesecu. Na ovo pitanje ne odgovaraju pomažući članovi domaćinstva, odnosno građani koji pomažu članovima porodice u porodičnom poslu i ne dobijaju naknadu za tu pomoć, iako ih Zavod smatra zaposlenima.

Na pitanje o prosečnoj zaradi ne odgovaraju ni vlasnici i suvlasnici firmi, preduzetnici i ortaci u preduzetničkoj radnji, samostalni umetnici, sportisti, poljoprivrednici i drugi radnici koji samostalno obavljaju delatnost.

Zanimljivo je da na ovo pitanje ne odgovaraju ni radnici koji rade po ugovoru o delu ili imaju autorski ugovor jer se smatra da ovi radnici rade samostalno za naknadu koju primaju po završenom poslu. Realnost je, međutim, da poslodavci često sklapaju ovakve ugovore sa radnicima kako bi umanjili njihova prava koja im pripadaju kao zaposlenima i o toj činjenici bi predstavnici Zavoda trebalo da vode računa.

Iz Zavoda su na naše pitanje zbog čega ovi zaposleni ne odgovaraju na pitanje o prosečnoj zaradi naveli da je to u skladu sa „metodologijom EU LFS istraživanja”.

Pitanje „Koliko je iznosila Vaša neto zarada u prošlom mesecu?“ postavlja se, kako navode iz Zavoda, svim radnicima koji „rade za poslodavca“. Tu, prema upitniku, spadaju i radnici koji rade sezonski ili povremeno.

„U zaposlene radnike spadaju sva lica koja rade za poslodavca (kako u formalnom, tako i u neformalnom sektoru – „na crno“), bez obzira na vrstu ugovora”, navode u odgovoru.

Ovim pitanjem o prosečnoj zaradi u svakom slučaju obuhvaćeno je više radnika nego istraživanjem koje objavljuje Zavod za statistiku i na osnovu koga je prosečna neto zarada u Srbiji viša od 45 hiljada dinara. To istraživanje, kao što smo već objavili, obuhvata samo radnike koji rade po ugovoru o radu.

http://radnik.rs/2017/05/anketa-o-radnoj-snazi-prosecna-plata-u-srbiji-35-399-dinara/
 
Објављено је 12.05.2017.

Radnici kompanije Falc East u četvrtak, 11. maja, obustavili su rad, zahtevajući povećanje zarada, mogućnost da se sindikalno organizuju i humaniji odnos poslodavaca prema zaposlenima. Knjaževacinfu nije bilo dozvoljeno da sa zaposlenima razgovara u krugu fabrike, tako da smo to učinili preko ograde.
[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=u_HYHHOwG-Y[/youtube]
 
Konacno da se neko pobunio za robovski odnos poslodavca
 
Dok 'gospoda' sindikalni rukovodioci sede u svojim foteljama i goje svoje guzicetine, nema nade za ove nesrecne radnike niti bilo koje druge... :(

Sent from my LG-D320 using Tapatalk
 
U ovom privatnom preduzeću nema ni mogućnosti osnivanja sindiakta jer poslodavac to ne dopušta. Ako mene pitate bolje je da sami osnuju svoji sindikat bez upliva vodećih sindikata koji se nisu ni pokazali baš najbolje u zaštiti prava radnika, a pogotovu u privatnom sektoru.
 
Kakav sindikat duvaci u istu tikvu
sa pljackaroskom radnom politikom koja se ne menja
Njih boli dupe i za postovanje elemetarne zakonske osnove
kao sto je uplata u PIO
Pa bezbroj ljudi ostali bez placenog staza
Te kao dobri i vredni radnici postaju u starosti socijalni slucajevi bez penzije i prinudjeni da cekaju socijalnu starosnu granicu kako bi uopste bili na lebu i vodi
 
vucko":10upjknd je napisao(la):
U ovom privatnom preduzeću nema ni mogućnosti osnivanja sindiakta jer poslodavac to ne dopušta. Ako mene pitate bolje je da sami osnuju svoji sindikat bez upliva vodećih sindikata koji se nisu ni pokazali baš najbolje u zaštiti prava radnika, a pogotovu u privatnom sektoru.
Sindikalna 'Elita' iz Beograda je mogla (MORALA) da iskoristi ovaj opravdani bunt nezadovoljnih radnika i mobilise clanstvo, kao i pruzi podrsku, nacelnu i konkretnu.

Ovako, sami radnici
Ili mali i slabasni sindikat jednog preduzeca ce se raspasti pod verbalnim pritiscima, pretnjama i ucenama.
One najupornije "ubedice" slucajna prekoracenja nadleznosti nekog od FTO koje je angazovao poslodavac - vlasnik firme...
Vec vidjeno u proslosti.

Sent from my LG-D320 using Tapatalk
 
Ukolilo se ne organizuju dobro pa se spreme za svojom fto robovlasnicki status radnika u toku
Da u knjazevcu radi IMT drugacija bi se pjesma pjevala
 
Sindikat u Top Shop-u bez članova sindikata

2ajwfes.jpg


Radnik.rs > Priče > Sindikat u Top Shop-u bez članova sindikata

Author: Ekipa sajta Radnik 16/05/2017

Bivši radnik Top Shop-a (Studio Moderna) Vladimir Mladenović osnovao je u januaru ove godine „Sindikat Sloga Studio Moderna”, ali je dobio otkaz pre nego što je sindikat zvanično formiran.

Predsednik „Udruženih sindikata Srbije Sloga“ Željko Veselinović kaže da nije bilo moguće da se otkaz spreči jer je sindikat formiran kasno.

Pokušaj osnivanja sindikata

Nedavno su bivši prodavci u Top Shop radnjama Vladimir Mladenović i Marko Marković bili teme medijskih napisa jer su tužili ovu kompaniju zbog mobinga. Prema njihovim rečima, menadžerka je vikala na radnike zbog sitnih grešaka i primoravala ih da rade prekovremeno. Marko kaže da nije vredelo to što je pokušao da problem reši u okviru firme.

„Kada sam se požalio direktoru, rečeno mi je da je žena koja vrši mobing nad nama tu šest godina i da se njoj veruje“, kaže on.

Dvojica radnika koji su radili u Top Shop radnjama podigli su tužbu za mobing i, prema njihovim rečima, poslodavac je na to odgovorio tako što im je ponudio anekse ugovora.

„Tim aneksima se premeštamo u kol centar sa 30% manjom platom i mnogo gorim uslovima rada“, navodi Vladimir.

Budući da nisu želeli da potpišu aneks ugovora, Marko je ubrzo dobio otkaz, ali su planirali da osnuju sindikat i da na taj način pokušaju da spreče da poslodavac otpusti i Vladimira, koji je bio na bolovanju. Kažu da su odlučili da se obrate Željku Veselinoviću, predsedniku „USS Sloga“.

„Otišli smo kod predsednika ,Sloge’ Veselinovića i ispričali sve. Mi smo tada već poslali tužbe. To je bilo tog dana kada sam dobio otkaz“, kaže Marko.

Organizovali su skupštinu i osnovali sindikat u okviru „Udruženih sindikata Srbije Sloga“ i čekali da im stigne rešenje Ministarstva za rad da je sindikat zvanično formiran. Sindikat je imao samo jednog člana – Vladimira Mladenovića koji je još uvek bio zaposlen u Top Shop-u.

„Čekali smo to rešenje iz Ministarstva, a gledali smo da Vladimir bude što duže na bolovanju jer smo znali da ga čeka otkaz kad se vrati. Nikada nismo dobili to rešenje“, navodi Marko.

Prema Vladimirovim rečima, Željko Veselinović je obavestio njihovog poslodavca da se osniva sindikat i nakon toga stupio u kontakt sa predstavnicima Top Shop-a.

„Predsednik sindikata se našao sa menadžerom Top Shop-a i posle toga nas je dočekala druga priča. Veselinović nam je posle toga rekao da je to lični rat i da se on ne bi mešao u to jer smo dobili ponudu od Top Shop-a koja je više nego korektna“, kaže on.

Prema Markovim i Vladimirovim rečima, bivši poslodavac im je (svakom pojedinačno) ponudio otpreminu od po oko pola miliona dinara ili oko četiri hiljade evra, ali su oni to odbili jer, kako kažu, žele da se u toj kompaniji nešto promeni.

20170514_193527.jpg


Top Shop: Nema rešenja Ministarstva da je sindikat formiran

Predstavnici Top Shop-a su na tužbe dvojice radnika uzvratili isto tužbom.

„Kao odgovoran poslodavac smo preduzeli neophodne radnje – odnosno podneli tužbe u cilju zaštite kako kompanije i brendova, tako i ugleda naših zaposlenih i naravno naših kupaca, koji su konstantno i višemesečno izloženi uvredama, neistinama, ismevanju i drugim načinima maltretiranja od strane nekoliko lica”, navodi se u odgovoru na pitanja portala Radnik.rs.

Na pitanje da li su radnici njihove kompanije osnovali sindikat, odgovorili su da “Studio Moderna nije dobila rešenje Ministarstva za rad na osnovu kojeg je bilo kakav sindikat registrovan”.

Pitali smo predstavnike Top Shop-a i da li su dobili dopis predsednika “Sloge” Željka Veselinovića da je sindikat osnovan, da li su predstavnici “Sloge” sa njima pregovarali i da li su nešto ponudili u toku pregovora. Nikakav odgovor nismo dobili.
Ministarstvo: Sindikat je formiran

U odgovoru na pitanja portala Radnik.rs Ministarstvo je navelo da je “Sindikat Sloga Studio Moderna doo Novi Sad” osnovan rešenjem Ministarstva 16. januara 2017.

U odgovoru navode da su rešenje ekspeditovali sindikatu “USS Sloga” 27. januara.

Prema njihovim rečima, sindikat je upisan u registar i nije brisan do dan-danas.

Inače, inspekcija rada je tokom inspekcijskog nadzora u kompaniji “Studio Moderna” (“Top Shop”) utvrdila nepravilnosti koje se odnose na prekovremeni rad i nedeljni odmor, o čemu su mediji pisali.

Željko Veselinović: Sindikat je formiran kasno

Predsednik “Sloge” Željko Veselinović kaže da su bivši radnici Top Shop-a osnovali sindikat u trenutku kada su ih već čekali otkazi.

„Nije sindikat mogao da ih zaštiti nikako jer je Marko dobio otkaz pre nego što je došao kod nas. Što se tiče Vladimira, mi smo probali da u skladu sa zakonom formiramo sindikat. S obzirom na to da je on dobio aneks za promenu radnog mesta pre nego što je uopšte došao u Slogu, nije ga potpisao i dobio je otkaz čim se vratio sa bolovanja“, navodi on.

Veselinović kaže da često napominje da radnici treba da osnuju sindikat “pre nego što upadnu u problem”.

Na pitanje da li je pregovarao sa predstavnicima Top Shop-a, on kaže da je tu bilo “nekih mejlova, neke komunikacije”.

„Ja sam se čuo telefonom, ali nisam učestvovao u tome jer jednostavno nemam pravo da učestvujem. Nemam ingerencije i nemam institucionalnu mogućnost zato što sindikat zvanično nije formiran. Postojala je neka mejl komunikacija u kojoj su oni meni odgovorili verovatno isto što i vama, da firma posluje u skladu sa zakonom“, kaže on.

Pitali smo i da li bi sindikat mogao da zaštiti Vladimira od otkaza, da je formiran ranije.

„U prvom mahu ne bi, novi Zakon o radu ne štiti predsednike sindikata u smislu da imaju imunitet od otkaza ili da ne mogu da budu proglašeni za tehnološki višak. Ali, koliko-toliko predsednik sindikata je zaštićen. Druga priča je na sudu jer vi možete da dokazujete da ste stavljeni u nepovoljan položaj kao član sindikata“, odgovara Veselinović.

Izvor fotografije: Avivpark.com

http://radnik.rs/2017/05/sindikat-u-top ... sindikata/
 
Nacrt zakona: Srednjoškolci da rade za pola „minimalca“

fotografija-1-1.jpg


Radnik.rs > Priče >

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja objavilo je nacrt Zakona o dualnom obrazovanju kojim se definiše da će đaci srednjih stručnih škola, umesto nastave u školi, raditi za poslodavce do osam sati dnevno i biti plaćeni minimum 65 dinara po satu za produktivan rad.

Zakon o dualnom obrazovanju donosi se, kako piše u obrazloženju ovog nacrta, da bi đaci stekli praktično znanje u kompanijama u „realnom radnom okruženju“ jer školski program ne može da prati promene koje se dešavaju na tržištu. Dosadašnji sistem obrazovanja u srednjim stručnim školama, kako se navodi, nije usklađen sa potrebama privrede u Srbiji.

„Za posledicu imamo visoku nezaposlenost mladih koja se ubraja u jednu od najviših u Evropi“, navodi se u ovom obrazloženju.

Portal Radnik.rs analizirao je ovaj nacrt Zakona o dualnom obrazovanju i uočio više problematičnih odredbi:

Stručnost u skladu sa potrebama tržišta

Prvi cilj dualnog obrazovanja, kako piše u nacrtu, je „obezbeđivanje uslova za sticanje, usavršavanje i razvoj kompetencija u skladu sa potrebama tržišta rada“. Takođe, plan upisa učenika utvrđuje se, pre svega, u skladu sa potrebama privrede.

Iako se već dugo govori o zastarelosti školskih programa i potrebi da se oni usklade sa potrebama privrede, ograničiti stručnost đaka na ono što tržište rada u ovom trenutku nudi može biti veoma pogubno. U prilog tome govori činjenica da takozvani strani investitori u Srbiji često traže jeftinu manuelnu radnu snagu. Đacima bi trebalo pružiti šansu da postanu stručni i da steknu iskustvo na osnovu koga mogu da pokrenu svoj posao umesto da se upodobljavaju zahtevima „velikih poslodavaca“.

Izvor: http://www.mpn.gov.rs

Do osam sati dnevno za pola „minimalca“

Đaci će kod poslodavca provoditi najduže osam sati dnevno odnosno najviše 35 sati nedeljno. Nacrtom je propisano da učenik koji obavlja učenje kroz rad (praktičan rad kod poslodavca) ima pravo na naknadu za „produktivan“ rad.

„Naknada za produktivan rad se plaća po svakom satu produktivnog rada u visini od najmanje 50% minimalne cene rada“, piše u nacrtu.

U nacrtu nigde nije definisano šta znači „produktivan rad“ što ostavlja prostor poslodavcima da umanjuju ili ne isplaćuju učenicima adekvatnu naknadu sa obrazloženjem da nisu dovoljno „produktivni“. Ako je „produktivan rad“ đaka jednak radnom učinku zaposlenih, onda je nejasno zašto bi đaci za isti rad bili plaćeni duplo manje, odnosno samo 65 dinara po satu (minimalna cena radnog sata je 130 dinara).

Učeniku se ne isplaćuju doprinosi, već samo spomenuta naknada. U nacrtu se spominje da se učeniku obezbeđuje ishrana, prevoz i osiguranje kod poslodavca.

Ono što takođe zabrinjava je da se pri izboru poslodavaca kod kojih će učenici „učiti kroz rad“ ne vodi računa o tome da li je taj poslodavac bio kažnjen zbog prekršaja iz oblasti radnih odnosa, već samo da li je osuđen za krivično delo. To znači da đaci mogu raditi kod poslodavca koji je, na primer, kažnjen zbog neplaćanja prekovremenih sati, neisplaćivanja zarada itd.

Izvor: http://www.pks.rs

Privredna komora proverava poslodavce

Nacrtom zakona definisano je da Privredna komora Srbije proverava da li su poslodavci ispunili uslove za izvođenje učenja kroz rad, odnosno da li raspolažu određenim kapacitetom (prostorom, opremom, sredstvima) da učenici mogu da pohađaju ovaj vid nastave.

Iako u radu komisije koja prati ispunjenost ovih uslova učestvuje i prosvetni inspektor, nejasno je zbog čega bi Privredna komora Srbije, koja nije državna institucija već nevladina asocijacija, brinula o ispunjavanju kriterijuma iz Zakona o dualnom obrazovanju.

I ne samo to, Privredna komora Srbije, prema ovom propisu, vodi i ažurira registar poslodavaca koji su dobili potvrdu da mogu da sprovode učenje kroz rad i licencira instruktore koji brinu o učenicima tokom rada kod poslodavca.
Dualno obrazovanje je počelo da se sprovodi iako još uvek nije donet Zakon o dualnom obrazovanju. Neki od poslodavaca koji su već primili đake na „praktičnu nastavu“ su, prema pisanju medija, Delez Srbija, IDEA, Univereksport, DM drogerija, VIP, Merkator. Učenici koji rade u Maxi radnjama dobijaju naknadu u iznosu od 5.000 dinara, pišu mediji.

http://radnik.rs/2017/05/nacrt-zakona-srednjoskolci-da-rade-za-pola-minimalca/
 
Prigovori na nacrt: Srednjoškolci rade, ali nisu radnici

u%C4%8Dionica.jpg


Ekipa portala Radnik.rs podnela je Ministarstvu prosvete deset prigovora na Nacrt zakona o dualnom obrazovanju jer se ovim nacrtom omogućava da učenici rade za simboličnu naknadu do 35 sati nedeljno kod poslodavca i da se na njih ne primenjuje Zakon o radu.

Osnovni problem u vezi sa nacrtom je taj što se rad učenika kod poslodavca ne smatra radom, već „učenjem kroz rad“, što je otvorilo prostor da rad srednjoškolaca bude neadekvatno plaćen (učenici bi radili za pola minimalne zarade, odnosno 65 dinara po „produktivnom“ satu) i to bez doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. „Produktivan rad“ srednjoškolaca bi trebalo definisati kao standardni učinak radnika i tada ne bi bilo opravdanja da se rad učenika potceni i plati manje. Na sličan način, nacrt ne predviđa učešće inspektora rada u komisiji koja ispituje da li je poslodavac ispunio uslove za učešće u izvođenju “učenja kroz rad”, iako bi komisija trebalo da proveri da li su primenjene mere bezednosti i zdravlja na radu.

Takođe, kreatori ovog nacrta smatraju poslodavca podobnim za realizaciju dualnog obrazovanja iako je kažnjen zbog kršenja prava radnika (u nacrtu je samo definisano da odgovorno lice nije osuđeno za krivično delo), a roditelji i škola ne mogu raskinuti ugovor sa poslodavcem zbog toga što je napravio prekršaj iz oblasti radnog prava (na primer, prekovremeni rad koji nije u skladu sa zakonom, neisplaćivanje zarada itd.).

Ako učenici kod poslodavca mogu da rade do 35 sati nedeljno, kako piše u nacrtu, to bi značilo hipotetički da školski program može biti napravljen tako da učenici samo rade i da ne provode ni sat vremena u školi. Zakonom je neophodno definisati da učenici moraju da imaju određeni fond opšteobrazovnih predmeta, kao i teorijsku nastavu iz stručnih predmeta, kako se škola ne bi pretvorila u fabrički pogon i kako bi đaci imali šansu da se dalje školuju.

Ovim nacrtom su data velika ovlašćenja Privrednoj komori Srbije koja čak proverava ispunjenost uslova da poslodavci učestvuju u sistemu dualnog obrazovanja i vode registar tih poslodavaca. Ostaje pitanje zbog čega država taj posao poverava Privrednoj komori, koja je interesna organizacija, umesto Ministarstvu prosvete.

U ovom nacrtu čak piše da Privredna komora sastavlja predlog opisa rada kod poslodavca, a državni organi na osnovu toga propisuju ciljeve i ishode učenja i plan i program nastave u dualnom obrazovanju. To bi značilo da država ciljeve nastave prilagođava planu rada koji im daju predstavnici privrede, umesto da država propiše šta je cilj ovakve nastave, pa da poslodavci na osnovu toga napišu plan koji su u mogućnosti da ispune. U ovoj odredbi sadržana je sva bezidejnost dualnog obrazovanja jer, primera radi, ako bi poslodavac naveo da je plan rada da učenici čiste fabriku, prema ovom nacrtu, državni organi bi na osnovu ovog plana napisali ciljeve i program koji će se sprovoditi, bez obzira na to što učenici ne stiču nikakvo znanje nakon tri ili četiri godine čišćenja poslovnih prostorija poslodavca.

O Nacrtu zakona o dualnom obrazovanju razgovaraće se na javnoj raspravi u zgradi opštine Vračar 8. juna od 14-16h.

http://radnik.rs/2017/06/srednjoskolci-rade-ali-nisu-radnici/
 
U vezi sinoćnjeg divljanja navijača Kelna na utakmici Crvena Zvezda - Keln...To su Nemci, koji važe za vrlo disciplinovan narod, ali ne zato što su tako stvoreni, nego što njihova država ima strog zakon, koji se primenjuje i tako ih drži pod kontrolom. A kada dodju kod nas, počnu da divljaju, jer im se može, pošto kod nas nema takvog zakona...Da nasi navijači to urade u Nemačkoj, bili bi smo nazvani primitivnim divljacima koji nisu dorasli da žive u Evropi. A o njima reč ne sme da se kaže, prst na njih ne sme da se digne,...Jedino je to razlika između nas i njih. A oni, Englezi, Španci, Fancuzi,...su kao narodi mnogo veći divljaci nego mi Srbi.
 
Naravno da su divljaci, posebno u vremenima kada se "nemacko pitanje" ponovo aktuelizuje.
I posebno u vremenima kada bi za privodjenje jednog nemackog navijaca, nasi ministri morali na "ribanje" u nemacku ambasadu...

I naravno kada za provokaciju sa dronom i zastavom velike albanije kazna stigne nas, a ne aktere tog incidenta...

Gospodo, mi smo izgubili rat krajem proteklog veka, i pomirimo se sa posledicama toga.
A posledica ce biti i biti...
Sve dok ekonimski, vojno i politicki ne ojacamo.
Ako ikad...

Sent from my LG-D320 using Tapatalk
 
Zao mi je u ovom trenutku dve stvari:
1. Što je istina ono što si napisao.
2. Što ja kao pojedinac ništa ne mogu da promenim u tom smislu.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=499163#p499163:2ogmn4l8 je napisao(la):
laki72 » 08 Dec 2017 04:08 pm[/url]":2ogmn4l8]
I posebno u vremenima kada bi za privodjenje jednog nemackog navijaca, nasi ministri morali na "ribanje" u nemacku ambasadu...

Не би морали, то је којешта.
Синоћ се немачки новинар на конференцији за штампу извињавао због понашања навијача Келна.
 
A šta ima novinar da se izvinjava u njihovo ime kao da mu je posao da štiti imidž nemaca koji su divljali u Bgdu.
 
Vrh