Šta je novo?

Nazivi novih saobraćajnica u savskom amfiteatru

Ulice su deo života ljudi koji ih koriste i treba da imaju imena koja, kao i svako zaista dobro ime, služi da ih opiše. Pa ili treba da govore kako ulica izgleda, ili šta se u njoj desilo, ili ko je u njoj živeo, ili evociraju bilo koju drugu asocijativnu vezu koja zaista postoji između ulice i te reči. A ako se ništa od toga ne može naći, onda bar da budu deo logičnog sistema naziva koji omogućuje lakše snalaženje ili mnemoničkog sistema koji omogućuje lakše pamćenje. Dakle nešto korisno i praktično. Treba polako prekidati sa nezrelom praksom da nazivi ulica služe nečijim obrazovnim, ideološkim ili političkim potrebama. Snalaženje u gradu nije zgodna prilika da se nadoknade propušteni časovi u školi ili da neko prema velikom čoveku opere nečistu savest. Grad i njegove ulice su naš dom, a kad funkcioneri svoju dnevnu sobu počnu zvati sobom Vudra Vilsona, onda mogu i ulicu.

Dobri primeri su na Gardošu: Gardoška, Stara, Visoka, Grobljanska i Strma. Dakle kuda vodi, kakva je, šta je u blizini, koliko je stara, itd. Ili recimo abadžijska, čije se radnje tu mogu naći. Ili šta se u blizini desilo. Ili šta je tu od važnosti bilo u prošlosti: gradske kapije, izvori vode, itd. Mogući su i sistemi, po spektru boja, evokativnim nazivima, dominatnom zelenilu. vizurama, itd. Recimo svaki deo grada ima svoj sistem naziva (po drveću, pticama, ribama, arhaičnim rečima, junacima narodnih pesama ...) što onda pomaže i da se odmah zna oblast gde se nepoznata ulica nalazi. Još puno takvih mogućnosti ima. Samo treba upotrebiti maštu.
 
Venac informativnih standova, Maketarska ulica, Neznanog renderasa, Sendvicarska ulica, Prolaz potrosackog mentaliteta, Promenada sunda i sljokica, Trg palih pacova i zmija...
 
Astrodule i aleksandar, veliki :kk: za mastovite i krajnje prikladne dosetke.

Jedino sto mogu da dodam je ulica neznane starlete i arapskog kupler-majstora. :lool:
 
Siguran sam da nam ne manjka humora ali hajde da vidimo neki pravi predlog sto je Goje pomenuo mozda i tematski. Ne zaboravite da su imena ulica promenjiva kategorija tako da dobre ideje mogu docekati svoje pravo vreme.
 
@ Zuma

Fantomska ulica , Trg Novog Starog Savskog mosta , Skver nagradnih stanova , Srušena , 2107 , Betonska ...

@ Igor

Dobre ideje mogu dočekati svoje pravo vreme , ali šta su to zapravo dobre ideje? Oko toga smo , rekao bih , malo više podeljeni. Nakon Vilsona i konstantnog vrtenja u krug sa ukidanjem i vraćanjem komunističkih i imena iz doba Karađorđevića i Obrenovića , teško da ćemo dogurati daleko. Umesto da se bavimo suštinski bitnim stvarima vezano za nazive ulica i omogućimo lakše snalaženje , da ne navodim sad sve manjkavosti , mi se bavimo trivijalnim stvarima ... Poslednja rečenica se odnosi na one koji odlučuju o nazivima ulica. Meni ili nekom drugom je najmanji problem da damo konkretan predlog za naziv neke ulice i obrazložimo zašto smatramo da je dobar ...
 
Davanje imena novim ulicama je po meni slično kao i određivanje lika koji će biti na nekoj novoj novčanici. Najbitniji ljudi su već "zauzeti", pa je teško dati neko dobro "ljudsko" ime novim stvarima.

Mislim da je bolje dati neko opšte ime, a može i lokalno geografski / istorisjki (Savamalska ulica, Savskih brodograditelja, Lučkih radnika...)
 
Железничке станице, Ложачка, Шест топола, Баре Венеције, Мокролушког потока...
 
Zaista ima vrlo dobrih, smislenih ali i lucidnih predloga. Ipak bih sačekala dok se sve ne završi. Ne treba trčati pred rudu. To vam je isto kao kada određujete ime detetu koje treba da se rodi, tu su predlozi uže i šire rodbine, kumova... a koje će biti pa zna se, odlučuje mama. :D
U ovom slučaju mama je Grad.
Svi znamo da je za vreme Tita svaki grad morao imati glavnu ulicu sa njegovim imenom što znači da nije morao da umre i da prođu tri godine već odmah i sada.
U tom smislu moj predlog bi bio, a naročito što neću predložiti ime i prezime: Ul. Zumina, i da se ne zapostavi Beobuild, znači Ulica beobuildovaca.
I kao treći predlog: Mali sokačić. :mrgreen:

P.S. Igore, razumem te ali malo fleksibilnosti nije na odmet. Sve je tako sivo ovog januara da malo humora dođe kao odličan relax.
 
Hvala Ksenija, ali bolje da se malo odmorimo od ulica koje imaju imena ljudi. Mi smo mi, a ulice su ulice, pa neka nose nešto svoje, što će bolje i prirodnije da im legne. Pošto će se ovde odjednom pojaviti mnogo novih ulica neće smetati malo mentalnog razgibavanja u pokušaju da se smisli nešto zaista novo i prigodno.

Da se prisetimo nekih izuzetno lepih i starih Srpskih reči koje bi inače nestale iz svačijeg sećanja? Umesto knjiga, TV-a i Interneta imali smo bogatu usmenu tradiciju i samouke pripovedače kojima se danas po veštini i bogatstvu jezika niko ne može čak ni onako izdaleka približiti, pošto tada nije ni bilo puno drugog što bi se uveče ili zimi moglo raditi sem smišljanja kako da se zanimljivo i lepo ispriča priča. Pa da bar nešto od tog bogatstva jezika vratimo u upotrebu i na ovakav način? Prigodno je. Neke od tih ulice dugo traju, skoro kao i jezik.

Ili, da se setimo nečega iz epskih narodnih pesama? Situacija, opisa, karakterizacija?

Ili, zar "Beograd na vodi" nema drvored u svakoj ulici? Zasadimo drugu vrstu (posebno označenog) drveta bar na početku svake ulice i neka se ona zove po njemu (uz mali dodatak zbog neponovljivosti). Ulica Savske Trešnje, Savske Dunje, Savskog Kestena ... Neka vrsta moderne verzije tradicionalnog "drveta zapisa", samo što se ovde "zapisuje" ulica, što ustvari i jeste cilj imena, a sem toga ulica ionako odgovara nekadašnjoj seoskoj zajednici. Čuvar tradicije i duha ulice? Što da ne? Bolje nego navijački klub koji nam ionako ne gine. Tako dobijamo čitav sistem naziva, sa puno imena, slikovito je, a ljudi će i naučiti koje je koje drvo. Da ne spominjem da će po drvetu ulicu prepoznati i sa druge strane raskrsnice. Tj ako umeju da prepoznaju drveće, što im je i zabavan i koristan motiv da to nauče. Tako se na kraju običnim imenom ulice pokriva čitav prostor simboličkih značenja i praktičnih koristi.

Itd, itd, tako nešto. Samo da se malo bacimo u razmišljanje, jer ime mora biti i praktično, pa će sigurno nešto od toga ispasti.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=510219#p510219:k98v1j23 je napisao(la):
Zuma » January 21st, 2018, 5:26 am[/url]":k98v1j23]Ili, zar "Beograd na vodi" nema drvored u svakoj ulici? Zasadimo drugu vrstu (posebno označenog) drveta bar na početku svake ulice i neka se ona zove po njemu (uz mali dodatak zbog neponovljivosti). Ulica Savske Trešnje, Savske Dunje, Savskog Kestena ... Neka vrsta moderne verzije tradicionalnog "drveta zapisa", samo što se ovde "zapisuje" ulica, što ustvari i jeste cilj imena, a sem toga ulica ionako odgovara nekadašnjoj seoskoj zajednici. Čuvar tradicije i duha ulice? Što da ne? Bolje nego navijački klub koji nam ionako ne gine. Tako dobijamo čitav sistem naziva, sa puno imena, slikovito je, a ljudi će i naučiti koje je koje drvo. Da ne spominjem da će po drvetu ulicu prepoznati i sa druge strane raskrsnice. Tj ako umeju da prepoznaju drveće, što im je i zabavan i koristan motiv da to nauče. Tako se na kraju običnim imenom ulice pokriva čitav prostor simboličkih značenja i praktičnih koristi.

Itd, itd, tako nešto. Samo da se malo bacimo u razmišljanje, jer ime mora biti i praktično, pa će sigurno nešto od toga ispasti.
Već imamo to sa nazivima ulica po drveću na Ceraku.
 
Klintonova, Blerova, Šrederova...
Svih predesnikovih prijatelja...
 
Pa kao je vec na Savskoj vodi , a nema nigde sl. u Bgdu
bilo bi lepo da ima ul: nazive po Savskim RIBAMA

mada bojim se da ce zbog (samo prepoznavanja ) ribljih osobina i karaktera ..... mnogima to zasmetati :lol: :lool: :lol:


Ul: Šaran / a
Ul: Štuka /e
Ul:Crvenperka /e
Ul: Linjak / a
Ul: Som / a
Ul: Babuška /e
itd.

:sesir:
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=510281#p510281:15zo2t04 je napisao(la):
relja » Ned Jan 21, 2018 3:02 pm[/url]":15zo2t04]Klintonova, Blerova, Šrederova...
Svih predesnikovih prijatelja...
:lool: :lool: :lool:
:kk:

U tom kvartu obavezno i ulica milosrdnog andjela.
 
Obavezno i ulica Luke Ćelovića negde na ovom prostoru. Izgradnjom novog savskog mosta, park koji nosi njegovo ime ide u istoriju. Tako da ne bi smetalo da mu se BG oduŽi.
 
Park mora da se zove Esplanada.

Zatim, sve ulice moraju da imaju dvojezicna imena. Recimo plato kod kule bi mogao da se zove Sava square. Znaci, adresa bi bila Kula Belgrade, 1 Sava square.

A jedna od onih poprecnih: Od promenade do esplanade Boulevard.
 
Moгли би и улице по познатим звездама Холивуда и поп културе са све споменицима тих великана, то би била права атракција за туристе из целог света. А што да не направе и авенију звезда, ту би могле и стране а и звезде Гранда да утисну отисак.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=509864#p509864:2ip2oakd je napisao(la):
Bumbarevo brdo » 19 Jan 2018, 19:37[/url]":2ip2oakd]
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=509759#p509759:2ip2oakd je napisao(la):
Zaza Bg » Pet Jan 19, 2018 11:41 am[/url]":2ip2oakd]На предлог председника Вучића...
:blah: :blah: :blah:

Osim tog simbolicnog vijorenja zastave (koje je desilo iskljucivom zaslugom srpske vojnicke hrabrosti), ne secam se bilo kakve konkretne americke pomoci.
Glavna američka pomoć se sastojala u tome što su izdejstvovali da Vojvodina pripadne Srbiji. Nakon poraza Austrougarske prvobitni plan podele Balkana od strane saveznika je bio da Vojvodina pripadne Madjarskoj i Rumuniji. Mihailo Pupin je kod predsednika Vudroa Vilsona izdejstvovao da se Amerika založi za nasu stvar i da utiče na ostale zemlje pobednike da Vojvodina pripadne Srbiji.
 
:kk: za info. Nisam znao da je Pupin zaslužan za pripajanje Vojvodine Srbiji.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=510388#p510388:2aao5cg0 je napisao(la):
Dejan011 » Pon Jan 22, 2018 12:55 am[/url]":2aao5cg0]
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=509864#p509864:2aao5cg0 je napisao(la):
Bumbarevo brdo » 19 Jan 2018, 19:37[/url]":2aao5cg0]
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=509759#p509759:2aao5cg0 je napisao(la):
Zaza Bg » Pet Jan 19, 2018 11:41 am[/url]":2aao5cg0]На предлог председника Вучића...
:blah: :blah: :blah:

Osim tog simbolicnog vijorenja zastave (koje je desilo iskljucivom zaslugom srpske vojnicke hrabrosti), ne secam se bilo kakve konkretne americke pomoci.
Glavna američka pomoć se sastojala u tome što su izdejstvovali da Vojvodina pripadne Srbiji. Nakon poraza Austrougarske prvobitni plan podele Balkana od strane saveznika je bio da Vojvodina pripadne Madjarskoj i Rumuniji. Mihailo Pupin je kod predsednika Vudroa Vilsona izdejstvovao da se Amerika založi za nasu stvar i da utiče na ostale zemlje pobednike da Vojvodina pripadne Srbiji.
Ovo apsolutno nije tacno, amerika ni najmanje veze sa tim nije imala, cela austrougarska je uglavnom rasparcana po vecinski-nacionalnom principu, pa tako i podela banata na koju je pupin samo delimicno uticao u vidu povlacenja granicne linije na nekoliko spornih mesta. Rumunija jeste imala nerealne aspiracije na ceo banat, a vojvodina NI U JEDNOJ varijanti nije planirana da ostane u madjarskoj, pri cemu su se madjari tada daleko vise borili za transilvaniju gde su i danas vecina, koja im je realno oteta kao vid odmazde.

A amerika je tada bila TOTALNO nezainteresovana za ovakva pitanja u evropi.
 
Kako nije imala nikakve veze kad je Vudro Vilson svojom izjavom o nepriznavanju Londonskog Ugovora u stvari ponajviše doprineo okretanju situacije u nasu korist? Za sve to je zaslužan jedan od najvećih velikana Srbije, Mihailo Pupin. Po Londonskom ugovoru Francuska, Engleska i Rusija su tražile od Srbije da se odrekne Vojvodine, a takođe i delova Makedonije, kako bi učinila ustupke Bugarskoj i Rumuniji.
Ti pregovori su inače bili vrlo teški za Srbiju, o čemu se takođe sve da pročitati u bilo kojoj iole ozbiljnijoj knjizi iz istorije
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=510570#p510570:3cj7ck78 je napisao(la):
Dejan011 » Pon Jan 22, 2018 8:05 pm[/url]":3cj7ck78]Kako nije imala nikakve veze kad je Vudro Vilson svojom izjavom o nepriznavanju Londonskog Ugovora u stvari ponajviše doprineo okretanju situacije u nasu korist? Za sve to je zaslužan jedan od najvećih velikana Srbije, Mihailo Pupin. Po Londonskom ugovoru Francuska, Engleska i Rusija su tražile od Srbije da se odrekne Vojvodine, a takođe i delova Makedonije, kako bi učinila ustupke Bugarskoj i Rumuniji.
Ti pregovori su inače bili vrlo teški za Srbiju, o čemu se takođe sve da pročitati u bilo kojoj iole ozbiljnijoj knjizi iz istorije
Nije vudro vilson odbio londonski ugovor vec srpske masonske stetocine pasic i mladi regent, koji su insistirali na nesrecnoj i po srbiju samoubilackoj jugoslaviji.

Inace da si citao o londonskom ugovoru, znao bi da su njime srbiji ponudjene APSOLUTNO SVE teritorije sa etnickom vecinom osim banata koji je ponudjen rumuniji, i nekih zapadnih delova srpske krajine. Oko delova juzne srbije, koju ti pogresno nazivas makedonija, nije bilo nikakve reci, a cak je srbija dobijala i celu sev albaniju do reke drim.

Opste je poznato da je po londonskom ugovoru bila ZAGARANTOVANA tzv velika srbija, a ti ovde pricas o nekakvim 'teskim pregovorima'. Krajnje neozbiljno.
 
Vrh