Šta je novo?

Javni prevoz u Srbiji

Истина је да ЈГСП Нови Сад возни парк у последње две године доста редовно обнавља, али сви остали аспекти јавног превоза су у прилично лошем стању.

До пре неколико година плате возача су биле пристојне, а онда је гомила људи запослена у администрацији преко странке па су плате морале бити смањене. Наравно, тај партијски кадар ништа не ради, а неки ни не долазе на посао. Онда су возачи почели масовније да одлазе у иностранство, што је кулминирало овог лета када на десетине полазака (углавном на градским линијама) у току дана није реализовано. Ван шпицева се и није толико примећивало, али у шпицу је било страшно јер би се реализовала два поласка па би се један прескочио и тако редом. Практично није било интервалског реда вожње већ се интервал мењао (10 минута, 10 минута, 20 минута, 10 минута итд.). ЈГСП је упорно обмањивао грађане причом како аутобуси касне због радова на улицама иако смо сви знали у чему је проблем (ЈГСП има око 1200 запослених па се приче брзо шире по граду). Онда је дошао јесењи/зимски ред вожње који је значајно редукован у односу на претходне године и незнато појачан у односу на летњи. Нпр. линија коју свакодневно користим је појачана само једним возилом у шпицу (са 8 на 9 возила), док је ван шпица остао исти интервал као у летњем реду вожње. Наравно, резултат је гужва у свако доба дана и вечери и честа ситуација да људи остају на станицама јер не могу да уђу у возила.

Проблем је и што ЈГСП већ годину-две обавља уговорени превоз за фабрике које имају погоне у индустријским зонама и на те линије шаље најновија возила (зглобне „Икарбусе“ купљене прошле године) па су скоро сваки дан редовни соло аутобуси стари по 20-25 година на линијама које су годинама зглобне (4, 7 и 8 ). И одржвање је све горе, често не раде врата (чак и на новим „Икарбусима“), дисплеји се кваре, аутобуси се недељама на перу споља па се не види задњи диспеј (ако уопште ради),... Знам да ће Београђани рећи да је у Београду много горе стање, али ми смо навикли да се аутобуси добро одржавају.

Систем наплате карата није модернизован ни после 10 година и шест-седам неуспелих тендера, а у последње две године о томе нема ни речи већ се и даље користе застареле машинице за које више није могуће купити резервне делове или обичне штампане карте. Мрежа линија не прати развој града и непрактична је (нпр. да би се дошло из северних до западних делова града мора се проћи кроз центар и губити 30-40 минута иако постоји директна траса којом би се стизало за 15-20 минута). У претходних 15 година увели су само две нове линије од којих једна постоји само због тржног центра, а друга има прилично нелогичну трасу. Толико су лењи да су новоотворни булевари по две-три године били без јавног превоза упркос великом броју нових стамбених зграда.

На крају, од јануара би појединачне и месечне радничке карте у првој зони требало да поскупе 17%, што је сулудо имајући у виду да квалитет превоз никад није био лошији (или барем од санкција деведестих). Новосадски јавни превоз некада је био пример добро организованог превоза. Нажалост, више није.
 
Sve to mi je itekako poznato, sećam se da su ljudi iz naselja recimo znatno bližih Beogradu išli u JGSP u NS da voze jer su bili i bolji uslovi i bolja plata. Takođr, tačno je da recimo u odnosu na pre dve-tri godine nivo održavanja opao, što me i ne čudi obzirom da sam upoznat da je baš kao i u BGu tabak presavijen baš tu kod plate ovih što zarađuju firmi. O partijskim kancerima ne treba trošiti reči, uništavaju i uništiće sve.
Što se organizacije tiče, uopšte mi je totalno suludo koristiti gradski prevoz za taj uži deo grada, pešaka možeš stići mnogo brže i pritom bar meni je veći užitak.
Složiću se sa tobom da nama koji su navikli na Bg to izgleda bolje nego Vama koji to svakodnevno koristite, a BG i nije neki primer po kome bi se trebalo gledati i meriti.
 
Ne samo iz bližih, već su kompletne porodice selili u NS. Razlika u platama je bila velika da bi se u zadnjih par godina skoro pa izjednačila.

Bilo smo gosti par puta JGSP Novi Sad i obilazeći pogon sa direktorom, direktorom održavanja imali smo uvid u kompletno održavanje. Naravno iskoristio sam priliku da popričam i sa samim radnicima, poslovođama i tako video ozbiljnost i kvalitet njihovog održavanja. Naravno to traži i pune magacine tj brzu službu nabavke. Nažalost to je bilo pre desetak godina i puno se stvari promenilo u međuvremenu.

PS , kolenica im je odlična u menzi. :kk:
 
Ne treba čekati da se stanje pogorša, već kod prvog smanjenja plata generalni štrajk (potpuna obustava saobraćaja).


Sent from my iPhone using Tapatalk
 
ГМ је сад први град у Србији у којем јгп обављају искључиво хибридни аутобуси. Прво па мушко :mrgreen:
 
Za sada još nezvanično, ali i u Beograd je stigao jedan Volvo hibrid, novije generacije od ovih :)
 
Nadam se da će ta informacija postati zvanična, pa da nam samo ostane da saznamo kod koga taj bus ide :)
 
Још један светао пример ван Бг-а, овога пута са севера. Потпуно ремонтован ИК161 :sesir:
26654047_2026600970699955_396650398_o.jpg

26655564_2026600660699986_48870176_o.jpg

26613703_2026601360699916_287605490_o.jpg

26610681_2026602527366466_1811064241_o.jpg

26692355_2026602567366462_197156989_o.jpg

26655383_2026602270699825_1655980699_o.jpg

26613971_2026601887366530_1482753482_o.jpg

26613401_2026601907366528_1410038389_o.jpg
Аутор ДушанМан са форума аутобуси.нет
 
Kakva kombinacija felni, prva i treća osovina na trileks 20 a srednja/pogonska na jednodelnoj 22,5. Biće glavobolja u službi nabavke. Mogli su da promene glavčine i stave iste 22,5 felne.
 
Oвај Икар је просто невероватан пример односа према возилу у Србији. Свака част Суботица трансу, надам се да ће их овај аутобус лепо служити и на крају завршити у музеју :)
 
Kakav je 161! :O Zna li se ko je radio remont?
 
Milina gledati ovaj remontovani IK-161,jedino mi utisak malo kvare ove klupe sa nalepljenim jastucima. Mogli su neke bolje klupe da stave, ali razumem da su pare bile u pitanju. Dobro je i ovako.
 
hiavata":1u4l8kbb je napisao(la):
Kakav je 161! :O Zna li se ko je radio remont?
Subotica trans, sami su za sebe radili remont :)

Kesha":1u4l8kbb je napisao(la):
Nadam se da će ta informacija postati zvanična, pa da nam samo ostane da saznamo kod koga taj bus ide :)
Potvrđujem, a nadam se uskoro i prilici za slikanje, poziv sam dobio :) Tada otkrivamo sve detalje :)
 
Šta se to desailo pa su svi osim Beograda prešli sa tramvaja na autobuse?
 
Масовна производња аутобуса у СФРЈ.
 
Kraći radni vek autobusa, koji onda podrazumeva češće obnavljanje voznog parka (i srećne radnike u plavim mantilima jer imaju pta da rade).

Cena nafte? Moda? Imajmo u vidu da su se autobusi (ono što danas smatramo autobusom) pojavili dosta nakon tramvaja. Prvobitni "autobusi" su imali manji kapacitet od tramvaja, Takođe, u tim gradovima su možda bili dotrajali tramvaji, te je neko izračunao da im se ne isplati kupovina novih, i da je tada trenutak da ih ukinu.

Sve u svemu, iše faktora, po mom mišljenju.
 
Širenje mreže linija daleko skuplja investicija dok za buseve se investicija svede na stanični stub.
Drugo fleksibilnost u slučaju rekonstrukcija, havarija ...
 
A što onda mi širimo tramvajsku mrežu? Što jednostavno ne počupamo tramvajske šine i kontaktnu mrežu za trole pa svuda lepo ubacimo autobuse? Ima da budemo fleksiblni , Bog da na vidi. :)
 
Uvek mi je parala uši ta predrasuda da su tramvaji bolji od autobusa samo zato što imaju duži životni vek. Tačno je da tramvaj može da traje i po 50 godina, dok autobus, ma kako bio održavan, posle 20 postaje nepodnošljiv. Ali to je tek delić celokupne priče i računice. Treba gledati širu sliku.

Prvo, tramvaj zahteva mrežu i infrastrukturu. Uz to traži i dosta planiranja jer ne može da se istrasira bilo kuda i svaka promena košta para i vremena. Da ne pričam što za razliku od autobusa je potpuno nefleksibilan i vezan za šine. Kao i struju koja ga napaja, a koja često dolazi iz jednog ili dva izvora. Za razliku od autobusa gde je svako vozilo sam svoja ''elektrana''.
Drugo, iziskuje izgradnju i održavanje trafo stanica i prateće opreme. Što nije samo građevinski i finansijski, nego i birokratski problem. Jer treba naći prostora za trafo stanicu, ne može tek tako da se natrpaju transformatori u nečiji podrum jelte. :D
Treće, u toku rada, on možda čuva sam sebe od zuba vremena, ali zato teško onom asfaltu pored/preko kojeg prolazi. Što nije problem na prostranom NBG gde postoje odvojene zemljane baštice. Ali je muka u starim delovima srpskih gradova koji nemaju prostor za odvojene trase.
Četvrto, tačno je da tramvaj za razliku od autobusa ne zagađuje. Ali zato nije svejedno onome koji živi ili radi blizu njegovih šina. Pa kad prođe grdosija i krenu da trepere sijalice, aparati, a bogami i zidovi... Sve je to takođe jedna vrsta problema i troška koju neko mora da plati. Istina, sad je toga mnogo mnogo manje. Ali nekad je to bio itekako veliki problem. Tramvaj sebe poštedi, al ti zato istroši zgradu i sve u njoj za sve pare.
Peto, autobus kad prelazi preko lošeg kolovoza, može samo da proširi rupu. A tramvaj kad prelazi, ne samo što ga melje, nego ako je izolacija loše urađena a odmah ispod šina postoje instalacije (što je fala bogu slučaj sa 80% ulica širom Srbije), on u zemlju neminovno ispušta tzv. lutajuće struje. Te struje nalaze svoj put do instalacija ispod i u kontaktu sa njima prave elektrohemijsku koroziju. Što dovodi do pucanja cevi odnosno propadanja kablova. Što dalje znači da neko to mora da zakrpi i popravi. Ili da ga intenzivno održava da bi sprečio takve stvari. A sve to traži pare i radne sate.

Tako da ta ideja da su tramvaji isplatljiviji i trajniji je vrlo relativna. Sami po sebi jesu trajniji. Ali zato sve to naplate kroz druge stvari. I mislim da su upravo ti razlozi i doveli do toga da se u posleratnoj SFRJ više favorizuju autobusi. Još jedna stvar, treba pogledati kakvo je bilo stanje na tržištu tih godina. Ako je u Evropi bilo, npr, tek 10 fabrika tramvaja a 30 fabrika autobusa, naravno da je bilo bolje odabrati ovo gde ima više izbora i mogućnosti. Takođe, za vreme rata najviše se radilo upravo na SUS motorima, na drumskim vozilima i tehnologijama namenjenim njima. I verovatno je posle bilo lakše doći do delova a i školovanih kadrova za drumska vozila, nego za tramvaje. Mislim da su to, i činjenica da je akcenat bio na izgradnji i obnovi zemlje (a tu su drumska vozila nezamenljiva) najviše doprineli da se širom SFRJ pređe na autobuse.
 
Vrh