Šta je novo?

Удружење љубитеља железнице у медијима

Karlo del Ponte

Advanced
Učlanjen(a)
20.11.2011.
Poruke
2.804
Pohvaljen
6.681
Lokacija
Svuda po malo
Гостовање председника Удружења љубитеља железнице на ТВ Вујић Ваљево.
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=aODOtIcmMk4[/youtube]
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=cgH52pTTGzs[/youtube]
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=8ucYnNM5Pnk[/youtube]
 
U petak 17.7.2015. u 21:00 i u subotu 18.7.2015. u 16:35 bice prilog emisije Beograd za pocetnike, vezan za nekadasnju prugu Beograd - Obrenovac. Ja cu da govorim o pruzi Beograd - Obrenovac.
 
НЕ ПРЕКИДАТИ ТРАМВАЈСКИ САОБРАЋАЈ У ТОКУ РАДОВА НА СЛАВИЈИ
Posted on 09.44 by vozoljubitelji srbije
Саопштење везано за будуће радове на Славији

После више од годину дана прекида трамвајског саобраћаја на Вождовцу, последично опадања пословне и трговинске активности на истом, још једна година прекида трамвајског саобраћаја би била превише. Искуства великих градова Чешке и Аустрије показују да је могуће радити велике инфраструктурне пројекте без дужих прекида трамвајског саобраћаја. Чак и при великим ископима, као што су они за градњу метро станица, коришћена су привремена премошћавања, како би трамвај функционисао.

У већини градова са трамвајским системима, трамвај је бржи и поузданији од аутобуса. Због застареле технике и организације, у Београду често није тако, па многи путници бирају аутобус на правцима где постоје трамвајске линије. Ипак, и поред одређених недостатака, у непосредној близини трамвајских пруга се налази највећи део пословних и трговинских садржаја. Осим тога, захваљујући дужим возилима трамвајске линије могу превести знатно више путника од аутобуских, комфорније и уз ниже трошкове. Трамвајске линије олакшавају оријентацију и чине део идентитета одређених делова града. Утолико, када се саобраћајне површине морају смањити због инфраструктурних радова, у развијеним друштвима трамвајске линије имају највиши приоритет. Користе се привремени монтажни колосеци, привремене скретнице и краће једноколосечне деонице на којима се возила пропуштају неизменично. Прекид саобраћаја због монтирања и демонтирања монтажних колосека се врше искључиво викендом.

Удружење љубитеља железнице се залаже за продужење трамваја од Трошарине ка Кумодражу уз обод Насеља Степа Степановић. Експерти из Удружења процењују да је то технички изводљиво и високо економски исплативо, а највише кроз развој пословних и трговинских садржаја на самом Вождовцу.
http://vozoljubitelji.blogspot.com/
 
Објавио нас је Магазин Плус Избосне.
Brza veza Sarajevo – Beograd ključ regionalnog razvoja
(Autor: Karlo Polak, diplomirani inženjer saobraćaja predsednik Udruženja ljubitelja železnice, Srbija)

Predstavnici i BiH i Srbije su pred kineskim i evropskim partnerima predstavili razvoj železničke veze Sarajevo – Beograd kao strateški projekat. Nepostojanje jezičkih barijera, porodični odnosi, višedecenijska tradicija poslovnih odnosa i zastupljenosti na tržištu proizvoda i usluga su razlozi više da se obnavljanju ove veze pristupi što više i što ozbiljnije. Kada se zbog magle otkaže većina letova iz Sarajeva, a putari često gube bitku sa obilnim snegovima, čini se kao da je Bosna i Hercegovina odsečena od sveta. Razlozi više zašto pretežno planinske zemlje poput Švajcarske i Austrije železnicama daju najviši prioritet. Šta više, obe zemlje su svetski lideri planinskog turizma, i u obe je prilaz turističkim centrima podržan pre svega železnicom.

Najpovoljnija trasa kroz Srbiju preko Obrenovca i Valjeva

Još početkom 20.veka je dolina Kolubare i desna obala Save između Beograda i Obrenovca prepoznata kao najpovoljnija veza Beograda sa Zapadnom Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom gorom. Ćirina pruga je ukinuta, a mnoga velika naselja ostala bez pruge, iako su pravci tadašnjih pruga pratili najpovoljnije koridore, koje su nasledile od trgovačkih karavana.

Pročitajte više....
 
Гостовање у Лесковцу, поводом 130 година воза за Лесковац.
[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=3SUQ_4XOs68[/youtube]
 
ГРАДОНАЧЕЛНИКУ МАЛОМ У ПАРИЗУ НИСУ ПОКАЗАЛИ МЕТРО

Саопштење Удружења љубитеља железнице поводом избора одговарајућег техничког система за београдски шински систем

Возно средство које је недавно представљено градоначелнику Београда Синишу Малом у градићу Вирофле крај Париза, нипошто не би смело да чини технолошку основу будућег београдског метроа.
translohr.jpg


Градоначелник Мали се провозао линијом 6 париског трамваја са две подземне станице у месту Вирофле. Реч је, заправо, о систему "Транслор" ("Translohr"), друмском превозном средству најприближнијем тролејбусу, вођеном по траси једном шином, првенствено зарад заузимања мање простора на улици. Французи претенциозно то превозно средство називају трамвајем на пнеуматицима, што он у основи није. Напомињемо да "Транслор" не треба мешати са метроом на гуменим точковима, какав постоји у Паризу, Монтреалу, Мексико Ситију и у још неким градовима.
Опширније на блогу Удружења љубитеља железнице.
 
U Valjevu je sredinom decembra premijerno emitovan dokumentarni film ‚‚Sto godina iščekivanja".
Tematika filma je stogodišnja izgradnja pruge Valjevo - Loznica. :(
Autor filma je Ivana Pavlović :kk:

evo vesti sa konferencije za stampu sa nekoliko interesantnih detalja:


[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=8IZ2l-KYJRY[/youtube]

https://www.youtube.com/watch?v=8IZ2l-KYJRY
 
Дана 5.2.2018. у дневном листу Данас.

ЛИНК
Udruženje ljubitelja železnice kritikuje najavljeno ukidanje Železničke stanice Beograd

Glavnoj železničkoj stanici je mesto u centru grada

Donosioci odluka o ukidanju železničke stanice u istorijskom, administrativnom, kulturnom, obrazovnom i turističkom centru Beograda pravdaju prljavštinom, zmijama, pacovima, mračnim i nebezbednim mestima.
1605foto-Stefana-Savic-678x382.jpg

Odnosno, problemima koji proističu iz lošeg rada komunalnih službi, a koji postoje i u mnogim drugim delovima Beograda. Pominje se više kao trač, bez proverenih izvora, kako „Arapski investitor ne želi putničku železnicu, zato što je izjavio kako su železnice prljave“. Ovo sigurno ne može biti tačno, jer svetska praksa projekata preuređenja zona starih velikih stanica pokazuju suprotno. Tu su uvek zadržavane putničke železničke stanice na istom mestu, najčešće sa postavljanjem koloseka u plitak tunel. Primeri su Milano, Lisabon, London, Beč… Za investitora koji to zaista jeste, ukidanje železničke stanice bi bilo poslovno samoubistvo. Razlog je što je železnica jedini transportni sistem koji ima tehničkih mogućnosti da brzo, ekonomično i direktno preveze veliki broj ljudi sa velikih razdaljina, a da pritom zauzima minimalnu površinu. Nakon uklanjanja nekorišćenih magacina, baraka, autobuskih parkirališta, betonske baze, potpuno je jasno vidljivo koliko malo prostora zauzima putnička železnica u Savskom amfiteatru.

Sada kada je Vlada Srbije kupila moderne vozove proizvođača Stedler, i kada se troši ogroman novac iz kredita za modernizacije pruga u pravcu Bara i Budimpešte, koliko su stvarno železnice prljave? I kako pravdati odvajanje takvog sistema od centra Beograda, kao najvećeg generatora kretanja?

Prokop treba da bude dogradnja, ne zamena

U odnosu na Železničku stanicu na Savskom trgu se više od jednog veka razvijale ulična i tramvajska mreža, zanatske i trgovačke četvrti, hoteli, najprestižnije srednje škole (Nikola Tesla, Matematička i Filološka gimnazija), centralne zgrade institucija državnog značaja, čvorišta javnog prevoza, većina ambasada, odnosno sve od čega je Prokop predaleko. Preseljenje glavnine železničkog saobraćaja na nedovršenu i javnim gradskim saobraćajem izuzetno skromno povezanu stanicu „Beograd-centar“ u Prokopu, već je pokazalo velike slabosti i otežalo korišćenje železnice, svakako utičući i na smanjenje broja putnika.

Ekonomski razumne vlade sveta, kada ulažu u nove velike železničke stanice poput Prokopa, to čine radi povećanja kapaciteta i formiranja novih razvojnih zona. Nikada kako bi prekinule razvoj važan za lokacije starih železničkih stanica, i radi privatne gradnje na nekoliko hektara, koliko funkcionalne putničke stanice koriste u centru grada.

U svim planovima od 1970-ih do 2014. je planirano zadržavanje putničke železničke stanice u Savskom amfiteatru. Tokom 1970-ih su planirana dva centralna koridora regionalnog metroa, istok-zapad i sever-jug koji bi se ukrštali upravo na mestu sadašnje stanice na Savskom trgu. To je sistem koji u centru velikog grada ima dvokolosečan tunel i podzemne stanice kao metro, a ka periferiji se grana i deli glavne železničke pruge sa ostalim vozovima. Predviđeno je da taj sistem obuhvata Rumu, Novi Sad, Pančevo, Smederevo, Mladenovac, Obrenovac. Kasnije su usvajani mnogo skromniji planovi, po kojima je železnička stanica u centru Beograda predviđana kao početna za većinu prigradskih i regionalnih vozova.

Železnička stanica bez metroa?

Metro sam po sebi nije sistem za prevoz od vrata do vrata, već visokokapacitivna i pouzdana veza među najvažnijim sadržajima velikog grada i saobraćajnih čvorišta. Njime se povezuju univerzitetski kvartovi, bolnički kompleksi, veliki sportski centri, glavne trgovinske i poslovne zone, važne autobuske i železničke stanice, sa velikim autobuskim terminusima i parkinzima na periferiji. Do 2017. u svim metro planovima je predviđano da i Prokop i Železnička stanica Novi Beograd budu ukučeni u metro mrežu. Plan iz 2017. je prvi u istoriji planiranja koji nema vezu ni sa jednom od velikih železničkih stanica. Dok su se decenijama stručnjaci prepirali oko toga da li da se prve dve metro linije ukrštaju na Trgu Republike ili Terazijama, sada odjedanput se to prebacuje kod Ekonomskog fakulteta, a odakle se po istom planu ukidaju i železnička i autobuska stanica.

Povezivanje bar jedne od najvažnijih putničkih železničkih stanica predstavlja prioritet pri planiranju i gradnji metro mreže. Svi evropski gradovi bez izuzetka su to uradili pri gradnji svoje prve metro linije!

U rangu sa Albanijom

Izuzev Albanije, sve kopnene zemlje Evrope su zadržale i unapredile svoje železničke stanice u centru prestonice. Dok Albanija nikada u istoriji nije imala međunarodni putnički saobraćaj, za Srbiju bi ovakav korak značio opadanje.

Autor je dip. ing. saobraćaja i stručnjaci Udruženja ljubitelja železnica

oprema teksta: redakcija Danasa
 
као што сам ти рекао и на Фејсу, са овим си закаснио најмање годину дана
 
Чланак у Данасу. Коме смета веза центра и предграђа?

Kome smeta veza centra i predgrađa?

Čak i oni „veliki Beograđani“ koji na provinciju i predgrađa gledaju sa prezirom, osetiće posledice izmeštanja železničkih i autobuskih linija kroz veće gužve u pretrpanim gradskim autobusima.

Takođe i kroz veće zastoje na ulicama, i još gori manjak parking mesta, jer će ukidanje prevoza direktno do centra Beograda dodatno stimulisati dolazak automobilom u centar, kaže za Danas inženjer saobraćaja Karlo Polak, na temu aktuelnih planova o izmeštanju železničke i „Lastine“ autobuske stanice.

Činjenica je, navodi Polak, da je upravo u zoni „kruga dvojke“ najveća koncentracija fakulteta, srednjih škola, ogromnog broja radnih mesta u administraciji, turizmu, ugostiteljstvu, školstvu, kulturi, novinarstvu, čitavom nizu uslužnih delatnosti.
.....
2108foto-stefana-savic-678x382.jpg
 
Vrh