Pitanje:
Zašto je stanica (gradskog prevoza) promenila naziv u stajalište, kada je to nepismeno? Slušaoci promenu naziva povezuju sa "dolaskom" BUSPLUS-a. Ako se 120 godina koristio jedan naziv, zašto sada nije podoban i može li se vratiti na staro?
Odgovor:
Postoji bitna razlika između autobuskih stanica i autobuskih stajališta u saobraćajnoj terminologiji.
Autobusko stajalište je unapred utvrđeno i obleženo mesto ili fizički odvojeno od kolovoza gde se zaustavljaju vozila za ulazak i izlazak putnika. Stajalište ima ulaz i izlaz iz stajališta, predviđeno je isključivo za zaustavljanje autobusa na redovnim autobuskim linijama.
Autobusko stajalište jeste uređen prostor pored kolovoza, odnosno propisno obeležena površina na kolovozu na kojoj se zaustavljaju autobusi radi ulaska i izlaska putnika, odvojeno za svaki smer saobraćaja.
Autobuske stanice ili terminali su površine gde autobusi, počinju, završavaju ili tranzitiraju vožnju, ostvaruju kontakt sa putnicima u smislu zadovoljenja njihovih zahteva.
Oba termina je pravilno koristiti, mada je obično preciznije koristiti termin autobuska stanica , jer su u većini slučajeva stanice prolazne i nemaju završni karakter sa dužim zadržavanjem autobusa kao što je slučaj u terminalima u okviru kojih postoje i parking zone za ostavljanje vozila između dve vožnje.
Bilo je i do sada primedbi naših korisnika koji smatraju da se reč „stajalište“ koristi samo u Hrvatskoj. Jedina reč koja se koristi samo u hrvatkom jeziku je „kolodvor“ dok su reči „stajalište“ i „stanica“ takođe zastupljene kao i kod nas. Za javni gradski prevoz je sada kao i pre nastanka Bus Plus sistema nadležna Direkcija za javni prevoz grada Beograda, pa se tako u Službenom listu grada Beograda broj 24 iz 30.11.2006. pod Odlukom o linijskom prevozu putnika na teritoriji grada Beograda u članu 4. spominje stajalište, odgovara Aljoša Dragaš, Direktor sektora za podršku korisnicima BUSPLUS-a.
