Šta je novo?

Žeželjev Most u Novom Sadu

Ni ne moze da budu pristupne gotove skroz do kraja dok se saobracaj ne prebaci na ovaj Novi i skroz savrsen i zavrsen most, jer se mora ukloniti privremen i na njegovom mestu zavrsiti sve prikljucke. Molim vas ne kritikujte bezveze ako ne znate problematiku. Pozdrav iz Novog Sada

Послато са TA-1032 уз помоћ Тапатока
 
Михаило":1za786ol je napisao(la):
@dejjan, bitno da hejtuješ i troluješ bez potpore. Most ima jedan stub u vodi ostali su na obali, tehnički je daleko napredniji od starog (nosivost, vibracije, itd). Izgradnja je trajala dugo isključivo zbog političkih igara, pogotovo dok su jedni (SNS) bili na vlasti u državi a drugi (DS) u lokalu. Tako da ako ćeš nekog pljuješ, možeš njih, a most je sjajan!

Nisam imao sve informacije i lepo sam se izvinio u vezi toga. Vezano za veličinu mosta mislim da je potpuni skandal u 21. veku graditi most sa jednom saobraćajnom trakom. Takođe je skandal govoriti o naprednom tehničkom rešenju čiji je jedini stub u Dunavu nasleđen od srušenog mosta.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=564448#p564448:2wye9v1n je napisao(la):
Mel » Today, 12:48[/url]":2wye9v1n]Istina je za pristupne, ali su to dva odvojena projekta, nije isti ni investitor, ni finansijer ni izvođač. Žao mi je zato što se u vezu s tim, standardnim domaćim načinom rada dovodi u vezu ovakav savršen projekat. Istina, jeste dugo izvođen, ali mislim da tu nije sama gradnja dugo trajala već da je bilo neobično dugačkih prekida u gradnji.

Da, na te prekide sam i mislio.

A i ne bi bilo loše imati malo veću koordinaciju između povezanih projekata.
 
dejjan":aanoypwk je napisao(la):
Михаило":aanoypwk je napisao(la):
@dejjan, bitno da hejtuješ i troluješ bez potpore. Most ima jedan stub u vodi ostali su na obali, tehnički je daleko napredniji od starog (nosivost, vibracije, itd). Izgradnja je trajala dugo isključivo zbog političkih igara, pogotovo dok su jedni (SNS) bili na vlasti u državi a drugi (DS) u lokalu. Tako da ako ćeš nekog pljuješ, možeš njih, a most je sjajan!

Nisam imao sve informacije i lepo sam se izvinio u vezi toga. Vezano za veličinu mosta mislim da je potpuni skandal u 21. veku graditi most sa jednom saobraćajnom trakom. Takođe je skandal govoriti o naprednom tehničkom rešenju čiji je jedini stub u Dunavu nasleđen od srušenog mosta.
Nije to skandal, nego poznavanje fizike i gomile proracuna, iz tvojih postova mogu da zakljucim da si potpuni laik koji nije pratio izgradnju mosta i samo si dosao sad da hejtujes. Ako bi most imao po dve trake plus ostatak koji poseduje, precnik mosta bi bio daleko veci, trebalo bi daleko vise materijala, lukovi bi bili jos masivniji i veci, i svasta nesto jos, a most je trenutno sa ovom velicinom backog luka svetski rekorder..... razmisli sta pricas i zameras.

Послато са SM-J510FN уз помоћ Тапатока
 
Baš mi je žao. Idi pa se dopisuju sa profesionalcima, nemoj ovako da trošiš svoje vreme...

Elem, "rekord" je mogao da postavi samo stari most čiji se stub koristi. Da ih nije mrzelo da naprave nove stubove u Dunavu i da potroše taj materijal i da naprave most punog profila, nikakvog besmislenog rekorda ne bi bilo.

Sent from my EVA-L09 using Tapatalk
 
Izvini kakvog punog profila gdje pise da most mora imati u svakom smjeru po 2saobracajne trake za cije babe brasno sta zamisljas .Da sta trebali su ispravan temelj da uniste posto nije nato pa da bi se po tebi jurio rekord ...ludost
 
3 trake u svakom smeru...

Sent from my EVA-L09 using Tapatalk
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=564589#p564589:1lm5rs3p je napisao(la):
dejjan » Pon Sep 03, 2018 7:56 pm[/url]":1lm5rs3p]
Da ih nije mrzelo da naprave nove stubove u Dunavu i da potroše taj materijal i da naprave most punog profila, nikakvog besmislenog rekorda ne bi bilo.

Ma da, najbolje jedno 5, 6 stubova pa da zaseru kapacitet plovnog puta, kao sa Pupinovim mostom.
 
Pupinov most ima 3 trake. To je ispravno rešenje za budućnost. Pančevački iz 1965. ima po 2 trake i dupli kolosek.

Ako je u BG već "zasran kapacitet plovnog puta", nema razloga da se čuva u NS jer je ista reka u pitanju...
 
Mel":5rzaw7zu je napisao(la):
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=564589#p564589 je napisao(la):
dejjan » Pon Sep 03, 2018 7:56 pm[/url]":5rzaw7zu]
Da ih nije mrzelo da naprave nove stubove u Dunavu i da potroše taj materijal i da naprave most punog profila, nikakvog besmislenog rekorda ne bi bilo.

Ma da, najbolje jedno 5, 6 stubova pa da zaseru kapacitet plovnog puta, kao sa Pupinovim mostom.
Pre nego sto odvalis ovako nesto o Pupinovom mostu, pogledaj prvo gde je plovni put na Dunavu.

Sent from my HTC Desire 526G dual sim using Tapatalk
 
Most je prelep i to niko ne poriče.
5 godina gradnje i skoro 55 mil. evra je brate previše. Neka mi neko na ovom forumu navede samo jedan kapitalni projekat u Srbiji koji je u roku urađen? Stalno se vadimo na vreme, politiku, najteži tereni u vasioni a ono sve lopurda do lopurde,lažov do lažova i nesposobnjakovici.Eto navedite mi primer i ucutacu odmah...
 
Pre nego sto nastavite besmisleno laicko hejtovanje, procitajte deo Izenjerovog posta sa NS Builda i obavezno pogledajte tabelu. Posebno deo o opterecenjima.

O starom mostu – Žeželjevom mostu

Mediji: Žeželjev most je bio od prednapregnutog betona.
Realnost:
Žeželjev most je bio dominantno armiranobetonska konstrukcija. Samo poprečni nosači kolovozne konstrukcije i vešaljke su bili od prednapregnutog betona, (što je moglo da iznosi samo oko 5% betona mosta).

Mediji: Žeželjev most je bio svetski rekorder u rasponu u svojoj kategoriji mostova.
Realnost:
Žeželjev most nije bio svetski rekorder raspona (veći luk 211 m) u vreme završetka izgradnje 1961.
Među drumskim lučnim betonskim mostovima svetski rekorder u rasponu je bio most Sando, L = 264 m, Švedska, 1943.
Među železničkim lučnim betonskim mostovima svetski rekorder u rasponu je bio most Zaporožje, L = 228 m, SSSR (sada Ukrajina), 1952.
Žeželjev most je 1961. bio 2. po rasponu betonskih lučnih mostova sa železnicom.

Mediji: Žeželjev most je jedva srušen 1999. u 4. pokušaju i bio je čudo solidnosti i otpornosti bombama.
Realnost:
Žeželjev most jeste pretrpeo četiri bombardovanja, međutim oštećenja od prva tri su bila samo na kolovoznoj konstrukciji i to na delovima koje je moguće relativno lako popraviti, ali ne i na glavnom nosećem sistemu (lukovima). Ovim pogocima most je onesposobljen za saobraćaj, ali nije bio životno ugrožen. Da je ostalo samo na ta tri dana most bi bio popravljen npr. za dva meseca, (možda i brže) i funkcionisao bi kao da nije bilo bombardovanja!
(Videti: http://www.nsbuild.rs/forum/projekti-u- ... start=3900)
Srušen je neodbranjivo, kao i preostala 43 naša mosta te tragične 1999. Neprijatelj se koncentrisao na oslonačke delove lukova – veze lukovi/centralni stub i na sam centralni stub. Rušenje mosta u celini je bilo neminovno i neodbranjivo!

Mediji prećutkuju:
Žeželjev most je bio prvi most svetskog ranga raspona u jednoj mostovskoj disciplini u ondašnjoj Jugoslaviji.

Glavni kvalitet je bio rešenje načina izgradnje: centralni stub na potopljenom kesonu, lukovi na skeli od konstrukcije jednog starog mosta, vešaljke i kolovozna konstrukcije delom montažni.

Glavna mana: oslanjanje lukova na tlo – dno Dunava. Uprkos temeljnoj pripremi tla oko svih oslonačkih mesta lukova, 1965. prilikom velike poplave došlo je, zbog ispiranja tla, do pomeranja kesona na desnoj obali, (do čega nikako nije smelo da dođe) što je bila velika pretnja opstanku mosta uopšte!
Osim toga most je temeljno saniran (sve na mostu je sanirano, osim lukova) 1988, po projektu iz 1986, dakle posle samo 25 godina eksploatacije, što je za objekte ove vrste i veličine isuviše kratko vreme.


O novom mostu – Železničko-drumskom mostu preko Dunava u Novom Sadu

Mediji – uporno ponavljano 7 godina:
“Podsetimo, novi Žeželjev most je replika starog, izgrađenog 1961. godine po projektu čuvenog arhitekte Branka Žeželja.
Razlika je jedino u tome što će po dva luka na njegovim obodima, umesto od betona, kako je bilo na starom, sada biti od čelika.”

Realnost:
Poređenje tehničkih karakteristika stari/novi most dato je prloženom tabelom.
Očigledna je potpuna neuporedivost novog - Železničko-drumskog mosta i starog – Žeželjevog mosta. Novi i stari most se razlikuju po svemu po čemu mogu da se razlikuju dva mosta: po statičkom sistemu, materijalima konstrukcije, dimenzijama, opterećenjima, nosivosti i upotrebljivosti.
Novi most je superioran po svim kriterijumima, a kvalifikacija o „novom mostu kao replici starog“ je potpuno neutemeljena i besmislena. Naravno – i uvredljiva!
Novi most je sa 2,5 puta većim saobraćajnim opterećenjem, 5 puta većim stalnim teretima, 4,3 puta većim probnim opterećenjem većeg luka, 3 puta nosivijim vešaljkama!



Mediji - i dalje prećutkuju:

-da je ŽDM-NS čelični i lučni most zato što je to bio urbanistički uslov Novog Sada, 2009.
(I da nije to zahtevano Urbanističkim uslovima, čelični lučni most jeste optimalno rešenje.Videti i faksimil dela Urbanističkih uslova iz 2009.)

- da je zahtev za čelični i lučni most proistekao iz obimnih stručnih analiza, sažetih u Urbanističkom projektu i Urbanističkim uslovima još 2006.
(Videti priloženi faksimile iz Urbanističkog projekta i Urbanističkih uslova JP Urbanizam, Zavoda za urbanizam, Novi Sad, 2006.)

- da se nigde u zvaničnim podlogama za projektovanje ŽDM-NS ni rečju ne pominje bilo kakva tražena sličnost sa starim mostom.
(Temu su nametnuli mediji, potpuno veštački izazvana tema.)

- da je ŽDM-NS trenutno svetski rekorder u svojoj disciplini lučnih mostova – železničkih, sa dijagonalnim vešaljkama i sa dva koloseka.
(Nejasno zašto se ovo prećutkuje, pogotovo zbog naših firmi - projektanata i izvođača mosta)

- da je ŽDM-NS gradilo i mnogo naših firmi.
(Naše firme se uopšte ne pominju. Pominjala se Mostogradnja, ali ne zbog mosta, već zbog svojih svojevremenih finansijskih teškoća. Pominje se jedino inostrani glavni izvođać, (što jeste tačno), ali se ne kaže da je mnoštvo radova izvela naša operativa sa svojim osobljem i opremom.)

- da je ŽDM-NS izuzetno jevtin most, uprkos svojim velikim rasponima, ogromnim opterećenjima i prevashodno nad vodom. Videti i dijagrame u prilogu.
(Ovo je očigledna činjenica, svega oko 29 miliona evra srpski deo finansiranja, odnosno oko 55 miliona evra ukupno).
To nije sve. U cenu je ušla i demontaža starog mosta, kao i sistem za monitoring mosta.
(U pomenutih 55 miliona evra su ušli i verovatni penali za svojevremena neplaćanja računa izvođaču).


1-NoviSad-StariDZM-NoviZDM-Tabelaporedjenja.jpg



IZVOR:http://www.nsbuild.rs/forum/projekti-u-izgradnji/13-novi-zezeljev-most?start=4240#73436
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=564608#p564608:218ydlk9 je napisao(la):
laki72 » Pon Sep 03, 2018 8:20 pm[/url]":218ydlk9]
Pre nego sto odvalis ovako nesto o Pupinovom mostu, pogledaj prvo gde je plovni put na Dunavu.

Sent from my HTC Desire 526G dual sim using Tapatalk

Početak školske, pa zadaješ olako domaći :) ? Pogledaj raspone na svim novijimn mostovima na Dunavu, ne na našim, pa pogledaj za Pupinov, koji pri tom jeste i samo drumski.

Na glavnom toku su samo 95+172+95m, ostali rasponi i manji.

Ima toliko stubova da ćemo u jednom trenutku pozajmljivati opet ledolomac, ako baš tad ne bude trebao isti Mađarima, a verovatnije da nam je potreban jedan koji će tu da dežura. To je bila primedba na broj stubova.

Ali nije to neko uradio zato što ne zna, već zato što smo za to imali (tj toliko imali da pozajmimo) novca. I ne kažem da to nije možda racionalno rešenje u tom trenutku, ali opet nas je više koštao od novog DŽM u NS. A sa gomilom stubova je praktično vijadukt.

Nje bio toliko potreban kako je otaljan.
 
Baš mi je žao što tebi nisu potrebne moderne saobraćajnice...

Sent from my EVA-L09 using Tapatalk
 
Већ сам више пута писао, улице које воде на мост не могу да приме више саобраћаја. Са сремске стране је 1+1, а са бачке 2+1 и тешко да ће се ширити (евентуално на 2+2). Откад је отворен мост, стварају се гужве на скретању из Венизелосове у Темеринску (то је на бачкој страни), чека се на семафору по неколико интервала. Дакле, џаба 2+2, када околне саобраћајнице то не могу да приме.

Притом, градиће се и низводно нови мост који ће повезати пут за Зрењанин и Руму, а уједно ће бити и обилазница око Петроварадина. Тај мост ће преузети транзитнин саобраћај, а друмски део Жежељевог моста ће имати само локални карактер. Треба имати у виду и да насеља која гравитирају Жежељевом мосту нису велика (Петроварадин има око 15 000 становника, Буковац око 4000, а Сремски Карловци мање од 9000 становика).

Било би лепо да се аргументовано напише зашто ту треба две или три траке. И основно је да се познаје ситуација на терену, а не да се лупа напамет.
 
Postoji medjunarodna pravila o sirini plovnog puta na dunavu i srb je potpisnik i svi novi mostovi to postuju.
 
Lakše je proširiti ulice nego mostić...

Sent from my EVA-L09 using Tapatalk
 
На сремској страни нема места за ширење улица. На бачкој страни, чак и да је профила 2+2 та улица треба да прими и саобраћај са Београдског кеја који је профила 2+2, а бар 50% тог саобраћаја се улива у улицу која иде са новог моста. Мост са више друмски трака је потребан јужно од Варадинског моста јер би он водио до делова града са већом густином (Грбавица, Лиман итд.) и зона са значајним активностима (универзитетски кампус, Стари град, Булевар ослобођења итд.). У северном делу града је много мања густина насељености, а нови мост води управо тамо.
 
Него, ја само чекам када ће се неко досетити да помене измештање пруге из НС, јер омета силазак града на Канал Дунав-Тиса-Дунав...
 
Mel":1poz1oga je napisao(la):
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=564608#p564608 je napisao(la):
laki72 » Pon Sep 03, 2018 8:20 pm[/url]":1poz1oga]
Pre nego sto odvalis ovako nesto o Pupinovom mostu, pogledaj prvo gde je plovni put na Dunavu.

Sent from my HTC Desire 526G dual sim using Tapatalk

Početak školske, pa zadaješ olako domaći :) ? Pogledaj raspone na svim novijimn mostovima na Dunavu, ne na našim, pa pogledaj za Pupinov, koji pri tom jeste i samo drumski.

Na glavnom toku su samo 95+172+95m, ostali rasponi i manji.

Ima toliko stubova da ćemo u jednom trenutku pozajmljivati opet ledolomac, ako baš tad ne bude trebao isti Mađarima, a verovatnije da nam je potreban jedan koji će tu da dežura. To je bila primedba na broj stubova.

Ali nije to neko uradio zato što ne zna, već zato što smo za to imali (tj toliko imali da pozajmimo) novca. I ne kažem da to nije možda racionalno rešenje u tom trenutku, ali opet nas je više koštao od novog DŽM u NS. A sa gomilom stubova je praktično vijadukt.

Nje bio toliko potreban kako je otaljan.

Mozda bi bio lepsi sa manje stubova.
Mozda je zbog leda na dunavu bolje da ih je (stubova) manje, mozda ne, ne razumem se.
Potreban jeste bio, jer je koliko toliko rasteretio Pancevca, izmestio tranzitni saobracaj koa pancevu iz centra beograda, a na kraju krajeva - nema mosta koji je suvisan.

No ono sto je interesantno je da ocigledno menjas pricu i od:

Mel":1poz1oga je napisao(la):
Ma da, najbolje jedno 5, 6 stubova pa da zaseru kapacitet plovnog puta, kao sa Pupinovim mostom.

Price o SMANJENOM kapacitetu plovnog puta, prelazis na pricu o ledolomcima i pozajmljivanju jer svoje vise nemamo i slicno.

Skolska godina jeste tekpocela, al pazljivo pracenje je vec prisutno ;)

Da ne ofujemo vise, moram da izrazim zadovoljstvo (a, kao politicar ;) ) sto smo konacno nakon visegodisnjeg kasnjenja dobili ovaj most, bitan i novosadjanima, ali i ostalim gradjanima Srbije.

Sent from my HTC Desire 526G dual sim using Tapatalk
 
Ne menjam priču, tražio si da "pogledam" kuda ide plovni put, ne znam šta si mislio pod tim, da mislim da ide skroz levo ili desno?
nije smanjio kapacitet (samo zato što ni sad nije iskorićen dovoljno), jesam na brzinu sklepao sve što mi smeta kroz pupina (ili kako bi ti rekao, odvalio), ali mislim i dalje da za reku kategorije dunava bi trebalo da je širi od 95|172|95. Možda nam nekad i zatreba, nadam se.
 
Nigdje nije doslo do zagusenja plovnog puta zbog mostova ako su negdje pravili problem to je zbog visine istih ...Takodje da ponobim most je napravljen u skladu sa konvencijom o plovnosti dunava ...
 
Pocela demontaza privremenog mosta.
Steta ako zavrsi u RR ili jos gore u Smederevu.
.
photo preuzet sa NSBUILD autor Blavak

.
 
Vrh