Šta je novo?

Srpska ekonomija (strategija, planovi, dešavanja)

nikola011

Advanced
Učlanjen(a)
29.03.2012.
Poruke
2.147
Pohvaljen
12
Dosla je nova Vlada, dolazi kraj godine, ekonomska desavanja su u ovom periodu najburnija.
Ko ce u ovo tesko vreme dobiti novac iz budzeta, kako ce to uticati na infrastrukturu, koliko je dodela novca nekom projektu opravdala ulozeno,...

Uopsteno, za one koji vole da pricaju o novcu :lol:
 
Evo za pocetak da dam neka moja zapazanja.
Kazu da je ekonomiju Evrope zapravo unistio sistem nekontrolisanih socijalnih davanja. Mnogo toga je bilo subvencionisano, i danas je, tako da je velikom delu planete mnogo bolji zivot u Evropi, a da nista ne radi, nego bilo gde u svetu da nesto radi.

Ta socijalna kategorija se uvek koristi za izbore, a ja se pitam da li se zaista pomaze ugrozenima ili se samo izvlaci novac iz budzeta na neke besmislene stvari.

Primeri:

Nekontrolisana izgradnja vrtica u Beogradu

Situacija u Srbiji je takva da je dece iz godine u godinu sve manje. Takva situacija je i u samom Beogradu gde je u skolama sve manje djaka. Ja razumem da treba izgraditi odredjen broj, ali situacija je mogla da se resi i na drugi nacin. Postoje privatni vrtici u Beogradu koji su mnogo bolji od nekih drzavnih, a cena nije vise nego duplo veca od drzavnih koji se subvencionisu. Grad je mogao da daje subvencije za decu koju nije mogao da primi u svoje objekte dokle za tim bude imalo potrebe. Poput privatnog dela gradskog prevoza. Ja verujem da je taj deo sada mnogo isplativiji od odrzavanja katastrofalnog GSP-a. Sada imamo situaciju da postoji nekontrolisan broj vrtica gde deca imaju vanserijske uslove boravka (poput Plave ptice na Cerak Vinogradima). Jos se govori o radu do 22:00, zaposlen je nenormalan broj vaspitacica, odrzavanje sistema je jako skupo, a vrmenom kako narod bude gubio posao, a dece je sve manje bice nepopunjeni. Ja prosto ne mogu da verujem koliko je narod na to subjektivno gledao sistemom: "vrtici nikad ne mogu da skode" i mislim da je na njima Djilas dobio izbore, a oni ce vremenom pokopati budzet Beograda.

Neselektivne subvencije za prevoz

Nigde u svetu ne postoji toliko besplatnih kategorija kao u Beogradu, ne postoji ni u Srbiji. Nije trebalo svim penzionerima dati besplatan prevoz preko 65 godina, vec samo onima kojima penzija ne prelazi odredjenu granicu. To takodje treba uraditi i mladjim penzionerima. Nema razloga da neko ko ima penziju iznad beogradskog proseka plate (recimo preko 40.000, a takvih ima dosta) placa markicu 1.100 dinara, dok zaposleni placa 3.200.
Nije dobra ni odluka o besplatnom prevozu za osnovce. Nemojte na njih da gledate samo kao na decu. Oni i onako ne placaju to nego njihovi roditelji. Cena je bila jako niska, a besplatan prevoz ce imati snazan psiholoski efekat na naviku da je nesto besplatno i da to ne mora da se placa bilo kada. Tako ce taj osnovac kad bude srednjoskolac opet reci: a kad su mogli do sad da subvencionisu, sto ne bi i dalje, jos sam nejak i maloletan, posle toga je sirotan od studenta, i prodje veliki deo zivota, a on uopste nema naviku da je prevoz nesto sto se placa.


Ova dva primera sam dao jer mislim da ce svi biti sokirani kad bude kreiran budzet Beograda za sledecu godinu i kada se sazna koliki deo budzeta ce ici samo na ove dve stvari. Tu smo da dajemo jos primera, kad se setimo.
 
Nakon dolaska Jorgovanke na mesto guvernera u centru Beograda je doslo do neverovatnih pojava. Naime, u Sremskoj, ulici kao i u blizoj okolini, pojavilo se par menjacnica koje imaju neverovatan kurs.
Neverovatno je to sto je razlika izmedju gornjeg i donjeg kursa maksimum 0.30 dinara. Ako je srednji NBS recimo danas 115.63 (brate koliko je dinar pao nisam ni video) kod njih se placa 115.50, a prodaje 115.80. To je ipak poprilicno nerealno, a traje vec duze vreme. Uopste ne znam koja je fora, svi ostali u citavom gradu mogu da se zatvore pored njih, ne znam koliko ih ima, ja sam ih video 4.
 
Vise puta sam rekao da je budzet Beograda mnogo manji nego sto se ovde govori, svi pominju cifru od blizu milijardu evra. Znam da sam procitao ranije na Vikiliksu da se Djilas zalio ambasadoru Amerike da ima velike probleme sa funkcionisanjem grada jer prihodi budzeta iz godine u godinu sve vise padaju, cak i po 30%.

Znam da je negde izasao podatak da je budzet oko 570 miliona evra. Pre neki dan je izasao clanak u Novostima gde Djulas kaze:

Svi ljudi u GSP rade veliki i značajan posao da se Beograđani voze što sigurnije, da što manje čekaju prevoz i da to bude što kvalitetnije, rekao je Đilas.
On je podsetio da je nedavno zamenici gradonačelnika Beča, rekao da budžet Beograda iznosi nešto više od 500 miliona evra, a da se na subvencije za gradski prevoz daje 20 odsto budžeta.
Ona je rekla, kako je rekao Đilas, da je budžet Beča 12 milijardi evra, a da subvencije za prevoz ide pet odsto ili 746 miliona evra.
http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74. ... zacije-GSP


Da ce Beograd u 2013. biti u stravicnoj ekonomskoj situaciji govore i podaci iz Politike:
Новом пореском реформом највише новца од локалних самоуправа изгубиће град Београд. Главном граду је укинуто 11 локалних комуналних такси, због чега ће се у београдску касу до краја године слити 789.584.026 динара мање него што је то ребалансом буџета за 2012. годину било предвиђено. На годишњем нивоу град Београд ће бити „краћи” за 3.158.336.105 динара или више од 30 милиона евра.

Мањак новца у каси посебно ће да се осети следеће године, када Београд због кредита узетих за изградњу саобраћајне инфраструктуре, од којих су најпознатији Мост на Ади и приступне саобраћајнице, као и мост Земун–Борча, морати европским банкама и кинеској Експорт импорт банци да исплати око 58 милиона евра.
http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomij ... 05.sr.html


Znaci od 500 miliona oduzeti tih 30 miliona, pa kredit 58 miliona, vrtici 40 miliona, GSP 90 miliona evra, mislim da ce Beograd da utone u jedan veliki ler sledece godine i da ce biti pravi finansijski podvig odrzati nivo usluga grada na dosadasnjem nivou. O bilo kakvim investicijama ne vidim mogucnosti osim ako se ne realizuje neka velika prodaja imovine. A rate kredita su napravljene tako da su iz godine u godinu sve vece.
 
Ocekivao sam da je mozda sada zaista smislio neku foru da smanji deficit, ali kada videh ovaj naslov, umalo nisam ostao u soku, u prevodu "naje*******ali smo". To je isto izjavio i Dacic pred izbore, pa brzo porekao posle toga.

Ovo je dokaz da se u ekonomiji i dalje nastavlja sa dubiozom i da nista nece uraditi da bar malo smanje ovu ekonomsku katastrofu.


mmf.jpg



http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomij ... -a.sr.html
 
ПЕТРОВИЋ: Буџет за 2013. нереалан, дефицит ће бити већи
Tanjug, 24.11.2012.

Фискални савет је проценио да ће мањак у државној каси бити већи од 3,6 одсто и да ће изнети око 4,2 одсто БДП. "Ту долазе и доцње које држава има и чији би део требало да буде исплаћен следеће године што би додатно повећало мањак", рекао је Петровић

Председник Фискалног савета Павле Петровић изјавио је да је буџет за 2013. нереалан, јер недостаје 25 милијарди динара, односно 0,7 одсто бруто домаћег производа (БДП) да би био остварен циљ за наредну годину да буџетски дефицит буде 3,6 одсто БДП, па ће бити 4,2 одсто.
Петровић, који је и професор Економског факултета Универзитета у Београду је гостујући у Дневнику Радио телевизије Србије (РТС), рекао да се проблем углавном појављује на страни расхода, али да га има и на страни прихода.
"На страни расхода то је велико резање роба и услуга, што поздрављамо, али је проблем што иза тога не постоје одговарајуће мере које би то смањење учиниле кредибилним. Други велики проблем су субвенције које могу да се истргну контроли и да буду веће него што су очекиване", упозорио је Петровић.
Према Петровићу, трећи део су социјална давања која ће можда бити већа пошто ће инфлација бити већа него што је у предлогу буџета предвиђено.
Фискални савет је проценио да ће мањак у државној каси бити већи од 3,6 одсто и да ће изнети око 4,2 одсто БДП.
"Ту долазе и доцње које држава има и чији би део требало да буде исплаћен следеће године што би додатно повећало мањак", рекао је Петровић.
Влада Србије је најавила да успоставити строгу контролу сваког министарства колико ће да троши.
"Уколико је тако, ми предлажемо да квартално буде праћено како ће министарства да троше, да ли ће бити у својим оквирима и да после три месеца можемо да реагујемо", рекао је Петровић.
Предлог Фискалног савета јесте да се ово праћење настави током читаве године и да се влада обавеже на аутоматске мере у случају да расходи буду повећани, рекао је Петровић.
"Фискална консолидација, смањење дефицита јесте потребан и неопходан услов да би се изашло из кризе и покренула економија и мислим да је у правом тренутку предузета, али да је питање његовог остварења", закључио је Петровић, председник Фискалног савета.
 
Budite Guverner NBS :lol:

Društvena igra "Monetura"

Radi upoznavanja prvo stručne, a zatim i šire javnosti s vođenjem monetarne politike, Narodna banka Srbije je osmislila društvenu igru koja na zabavan, maštovit i interesantan način uvodi njene učesnike u svet kreiranja i sprovođenja monetarne politike, u skladu sa izazovima koji se pred nju svakodnevno postavljaju.
Upoznavanje domaće javnosti s načinima vođenja monetarne politike kroz društvenu igru Monetura, a posebno s pojmom inflacije (od čega zavisi, kako se kreće i šta sve utiče na njeno kretanje) predstavlja novi vid finansijske edukacije koji će Narodna banka Srbije sprovoditi u skladu sa svojim društveno odgovornim vrednostima i ciljevima.
Monetura je društvena igra na tabli koja predstavlja funkcionisanje Narodne banke Srbije u uslovima održavanja kontrolisane inflacije putem kreiranja i sprovođenja monetarne politike u odnosu na konkretne situacije i uticaje.
Igranje Moneture ne zahteva prethodno ekonomsko predznanje, već samo dobru volju i želju da se, kroz igru i nadmetanje, učesnici upoznaju sa funkcionisanjem monetarnog sistema.
Igrač se postavlja u ulogu guvernera Narodne banke Srbije koji se suočava s realnim životnim situacijama u kojima naš monetarni sistem može da se nađe i tako, korišćenjem odgovarajućih mera koje primenjuje Narodna banka, utiče na datu situaciju. Primenom odgovarajućih mera igrač osvaja ili smanjuje broj poena i inflaciju održava u granicama željene vrednosti. Poeni koji se osvajaju u igri predstavljaju glavno obeležje uspešnosti: stopu inflacije, vrednost dinara i poverenje građana. Pored toga, moraju da se ispune tri zahteva (stabilnost cena, finansijska stabilnost i nezavisnost Narodne banke) koji omogućavaju članstvo u monetarnom sistemu Evropske unije. Pobednik igre je onaj igrač koji prvi ispuni sve navedene zadatke i u unutrašnjem krugu table dođe do kraja – do prosečne inflacije Evropske unije.
Igra je namenjena učenicima srednjih ekonomskih škola, studentima ekonomskih i drugih fakulteta na kojima se proučavaju predmeti iz bankarstva i finansija, zaposlenima u Narodnoj banci Srbije i svima onima koji bi želeli da se, kroz zabavu i druženje, bliže upoznaju s vođenjem monetarne politike. Igra će takođe biti dostupna i zaposlenima u drugim centralnim bankama, gostima i saradnicima Narodne banke Srbije koji će, zahvaljujući dvojezičnim objašnjenjima, moći da je koriste bez ikakvog ograničenja.

monetura2.jpg


monetura1.jpg
 
Zaboravih da dodam za one koji nece da gledaju dokument, uz svaku stavku su tri cifre koje predstavljaju novcani plan projekta prema godinama 2013, 2014, 2015.

Vidite da je nacrt malo nasminkan, unete su neke stavke koje se nece ni pocinjati, nego se "planiraju" sredstva u sledecim godinama.
Na primer, stavka 10.82 pri kraju, Cvetkova pijaca sa rekonstrukcijom, izdvojice se neke pare, ali tek u 2015 godini, uopste ne znam zasto to sada pominju. Mozda se u 2015 predomisle.
 
A šta se dešava ako Beograd put ne potroši naveden iznos za održavanje? Da li se isti prenosi u narednu godinu?
 
nikola011":aswagev3 je napisao(la):
Zaboravih da dodam za one koji nece da gledaju dokument, uz svaku stavku su tri cifre koje predstavljaju novcani plan projekta prema godinama 2013, 2014, 2015.

Vidite da je nacrt malo nasminkan, unete su neke stavke koje se nece ni pocinjati, nego se "planiraju" sredstva u sledecim godinama.
Na primer, stavka 10.82 pri kraju, Cvetkova pijaca sa rekonstrukcijom, izdvojice se neke pare, ali tek u 2015 godini, uopste ne znam zasto to sada pominju. Mozda se u 2015 predomisle.

Dakle, sve će ovo započeti u 2013. godini? Ja se ponadao da će konačno početi da rade brzinom koju ovaj grad zahteva da počne da liči na nešto on the street level.
 
ne znam samo šta može da se prenese u sledeću godinu. budžet je u deficitu, tako da čak i da se nešto ne obavi što je planirano, to samo znači da je deficit malo manji od planiranog, ali sigurno ne ostaje nešto što bi moglo da se prenese.
 
Pa gde je link do članka?

Послато са GT-N7100 користећи Тапаток 2
 
Ekonomist: Srbija je "najbolesniji čovek" u Evropi
Izvor: Kamatica, 20.12.2012 14:05

Dana 18. decembra, Svetska banka je objavila procenu pada realnog BDP-a Srbije od dva posto u 2012. godini.

timthumbphp.jpg


Loše vesti stalno dolaze iz Srbije, piše londonski Ekonomist i podseća da je Svetska banka poslednja u nizu organizacija koja je revidirala naniže svoju procenu rasta za 2012, na nivo koji predstavlja najgori ekonomski učinak na zapadnom Balkanu.

Nezaposlenost je skočila na 26,2 odsto u oktobru, sa 170.000 radnih mesta izgubljenih tokom 2012. Inflacija je dvocifrena, kao poslednica šokantnog rasta cena hrane, a dinar je pod pritiskom. Priliv stranih investicija je presušio jer su investitori “zbrisali” od ekonomskih nedaća u Srbiji.

Postoji nekoliko razloga zašto je Srbija završila tako loše. Kao i druge zemlje, na nju je negativno uticala recesija u evrozoni.

Srbija je morala i da se suoči sa teškim zimskim vremenskim prilikama početkom 2012, što je imalo negativan uticaj na ekonomsku aktivnost. Širom regiona suša je imala poguban uticaj na poljoprivrednu proizvodnju. Kao i drugi, Srbija je teško pogođena rastom međunarodne cene hrane.
Tu su i neka specifična objašnjenja za Srbiju. Izbori početkom 2012. doveli su do fiskalne relaksacije u 2011. i novu vladu suočili sa velikim budžetskim deficitom.
Stopa nezaposlenosti je među najvećim u regionu, pošto je neumoljivo porasla od niskih 13,3 odsto u martu 2008, i to je zadržalo domaću potrošnju na dno.
Vlada predviđa rast od 2,5 odsto u 2012, polažući nadu u proizvodnju u fabrici Fijata u Kragujevcu. Poljoprivreda se takođe očekuje kao spasilac. To su potencijalne svetle tačke za Srbiju.
Međutim, sumorna perspektiva za evrozonu, koju očekuje još jedna godina ekonomske krize, ne sluti na dobro za rast tražnje na glavnim izvoznim tržištima Srbije.
Ako vlada potpiše i novi aranžman sa MMF-om, biće pod pritiskom da istraje u fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama, što će imati negativan uticaj na zapošljavanje i domaću tražnju.
 
Tesko nama, Dinkic hoce da pokrece Zelezaru koja radi sa gubitkom! :shock:


Srbija | četvrtak 27.12.2012 | 18:53
Plan B za Železaru
Izvor: Tanjug

Beograd -- Ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić izjavio je da se za Železaru sprema "varijanta B" u slučaju da se kompanija "Uralvagonzavod" ne javi na tender.

Takođe, kako kaže, ispituje se i koliki bi bili troškovi da država pokrene proizvodnju.

"Rusi su tražili produženje tendera za dva meseca, međutim, moram da kažem da spremamo varijantu B, ne možemo biti sigurni šta će se dogoditi, jer se ovaj period već produžavao. Ispitujemo koliki su troškovi, ukoliko se Rusi ne bi pojavili, da država ovo pokrene, ako ne bude preskupo", rekao je Dinkić odgovarajući na pitanja posalnika u Skupštini Srbije.
 
Srbija dozivljava potpuni ekonomski slom.

Deficit Srbije povećan za 24,3 odsto
Tanjug | 12. januar 2013. 12:15

Platnobilansni deficit Srbije za deset meseci 2012. iznosio je 2,68 milijardi evra, što je za 24,3 odsto, ili 523,8 miliona, više u odnosu na isti period 2011.

Platnobilansni deficit Srbije za deset meseci 2012. iznosio je 2,68 milijardi evra, što je za 24,3 odsto, ili 523,8 miliona, više u odnosu na isti period 2011, navedeno je u novom broju časopisa "Konjukturni trendovi".

Na rast deficita u posmatranom periodu najviše su uticali rast negativnog bilansa robne razmene od 8,5 odsto i priliv doznaka iseljenika iz Srbije u inostranstvu koji je bio niži za 150,4 miliona evra u odnosu na isti period 2011, kao i povećana otplata kamata.

Deficit tekućeg računa za mesec oktobar dostigao je oko 8,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se procenjuje da će se za čitavu 2012. kretati oko 10,6 odsto BDP.

Dostupni podaci za prvih deset meseci 2012, pokazuju da je za prvih pet meseci zabeležen visok trgovinski deficit usled veće potrošnje države, dok je u periodu jun-oktobar ostvaren manji trgovinski deficit usled ekspanzije izvoza.

Time su potvrđena očekivanja da će investicije u izvozno orijentisane sektore, mere fiskalne konsolidacije i depresijacija dinara uticati na stabilizaciju trgovinskog deficita za 2012. nivou iz prethodne godine, navedeno je u časopisu koji izdaje Privredna komora Srbije.


Banke pojele 500 miliona evra
D. I. KRASIĆ | 12. januar 2013. 20:59 NOVOSTI

Stabilnost našeg bankarskog sistema, kojom se često hvalimo, papreno košta građane. Na spas banaka i depozita država je lane utrošila čak 52 milijarde dinara.


http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ak ... liona-evra


Sto hiljada građana kasni sa otplatom kredita. Da je situacija alarmantna, pokazali su prošlog meseca kada su se, prvi put od početka krize, više razdužili nego zadužili. Jedina pozajmica kojoj ostaju verni je - keš kredit, koji je među najskupljima.

Dodatni trošak za bankarski sistem u ovoj godini sigurno će predstavljati formiranje posebne institucije na koju će biti preneti problematični krediti u vrednosti koja dostiže i pet milijardi evra. Detalji ovog posla još su nepoznanica.


http://www.rts.rs/page/stories/sr/story ... te%3F.html
 
Vrh