Šta je novo?

Automobilska industrija

Žika

Expert
Učlanjen(a)
23.03.2014.
Poruke
6.388
Pohvaljen
8.150
Velike promene se očekuju u auto industriji jer kineski proizvođači sa ogromnim viškom kapitala kreću u kupovinu zapadnih proizvođača. Navodno su od države dobili zeleno svetlo za ovakav vid osvajanja. Prvi je pao MG/Rover , pa zatim Volvo bilo je priča da će krajem 2017. doći do braka između Geely-a i FCA (Fiat Crysler) pa čak i celog preuzimanja. Tramp je osetio veliku opasnost pa je stopirao preuzimanje američkih kompanija i time zatvorio vrata kinezima. Sad su krenuli direkt na glavne igrače i prvi je bio Daimler tj Mervedes Benz koji je odbio ponudu Geely-a pa su ovi krenuli u ofanzivu i u pojedinačnu kupovinu akcija da bi na kraju postali najveći pojedinačni akcionar. Iznenadili i Kuvajćane.
Cela priča krije i veliku potencijalnu opasnost jer ovom kupovinom kinezi preskaču ogroman tehnološki jaz koji postoji između kineskih proizvođača i evropskih. Dobijaju već razvijene tehnologije , procese proizvodnje, dobavljače ..... . Sve to ne bi bilo bez navale kineza na izvore sirovina. Po nekim informacijama sada već imaju kontrolu nad rudnicima litijuma po celom svetu i time lagano utiču na buduće tržište elektro automobila.

Li Shufu novi glavni deoničar Daimlera

image-1256106-860_poster_16x9-dydu-1256106.jpg


Li Shufu posetio je sedište Daimlera.
Jedva je u poslu, već u poseti: novi glavni deoničar Daimler-a, kineski poslovni čovek Li Shufu, danas već pregleda sedište Grupe u Stuttgartu.

Novi glavni deoničar Daimler-a Li Shufu je, prema informacijama iz "Bild am Sonntag", kako bi posetio proizvođača automobila u Stuttgartu. U Daimlerovom sedištu, Li će razgovarati s nekoliko vodećih direktora, uključujući glavnog finansiskog dir. Bodo Uebber-a, navodi se u novinama. U utorak se razgovori nastavljaju u kancelariji u Berlinu.

U subotu je postalo poznato da je šef/vlasnik kineskog proizvođača automobila Geely na slobodnom tržištu nabavio 9,69 % deonica Daimler kroz ciljane kupovine . Li je postao najveći pojedinačni deoničar u grupi. Istaknuo je u saopštenju u subotu, "da prati Daimler na putu da postane jedan od vodećih svetskih pružaoca električne mobilnosti".

Poseta kineskog milijardera je "šarmantna", napisao je "Bild am Samstag", jer je otpor protiv kineskim ulagačima u ovoj zemlji velika. U kancelariji, Li će se sresti s privrednim savetnikom nemačke kancelarke Angele Merkel (CDU), Lars-Hendrick Röller-om. Tokom posete Stuttgartu, u ponedjeljak je moguć razgovor s predsednikom kompanije Daimlerom Dieterom Zetsche-om.

Već početkom februara poznato je da je došlo do razgovora između Li i Zetschea o početku rada. Navodno, Li je tražio posebne uslove u obliku popusta, Daimler je odbio. Ipak, Daimler je pozdravio ulazak u subotu: Li je "dugoročni investitor".
 
Vlasnik Geelya ponudio Agnellijima 22 milijarde za njihov deo FCA.
Odbili su ponudu. Misle postići višu cenu u delovima. Prvo ide Magneti Marelli, onda Jeep i Ram.


c709867740d0a42006519fbf596eafb0.jpg


Kineski Zhejiang Geely Holding zainteresovan za FCA - Razmatranje ponuda po ostvarenju planova za 2018.


Čelnici kompanije Fiat Chrysler Automobiles koji su o mogućem preuzimanju kompanije u Ženevi razgovarali sa predstavnicima kineskog holdinga Zhejiang Geely Holding Group, kažu da će biti spremni da razmotre sve ponude, ali tek pošto ostvare poslovne planove za 2018. godinu.

- Neka tržište samo proceni vrednost naših postignuća u 2018. godini. Tada, svi koji su zainteresovani za preuzmianje Fiat Chrysler Automobiles, mogu da dođu, da ponovo o tome razgovaramo - rekao je na auto sajmu u Ženevi Sergio Marchionne, generalni direktor FCA, a prenosi Bloomberg.

- Sve dok tržište ne bude prepoznalo vrednost onoga što je urađeno, bilo kakvi razgovori o spajanju ili preuzimanju su besmisleni - kaže Marchionne.

Vrednost akcije FCA porasla je za 5%, najviše u toku ovog meseca i njome se trgovalo po ceni od 16,96 EUR. Marchionne je potvrdio da se kineski holding "pojavio" i već razgovarao sa rukovodiocima kompanije i to pre nego što je vlasnik holdinga, Li Shufu postao vlasnik većinskog paketa akcija u nemačkom Daimleru za 7,3 mlrd EUR.

Ta investicija ujedno je i najveća investicija jedne kineske kompanije u međunarodnog proizvođača automobila. Li je sredinom prošle godine kontaktirao rukovodstvo FCA, italijansko-američkog autoproizvođača, istražujući mogućnosti da proširi poslovanje van Kine.

Tada nije izašao sa konkretnom ponudom za preuzimanje, jer su dve strane imale različita gledišta o budućoj vrednosti Fiat Chryslera. Isti kineski holding kupio je za 3 mlrd EUR i udeo u Volvu, u proizvodnji kamiona.

I dok su Kinezi tražili način da se prošire u Evropi i SAD, Marchionne je zagovarao konsolidaciju, uz argument da industrija bespotrebno troši novac na razvoj sličnih verzija iste tehnologije. Međutim, otkako je njegovu ideju o spajanju odbacio general Motors još 2015. godine, Marchionne je sve snage usmerio kao smanjenju dugovanja i poručio da FCA više ne traži partnere.

https://www.ekapija.com/news/2051988/ki ... ju-planova
 
да л' је реално да Кинези толико серу паре да само купују фирме по Европи?
 
Daje im drzava kredu bez kamate za ovakve poslove
 
Dobili od države silni višak para i naredbu da pokupuju sve od čega mogu da imaju tehnološku korist.
 
b_180615025.jpg



Renault-Nissan-Mitsubishi alijansa zabeležila rast prodaje od 14 posto

Nova alijansa je zabeležila rast od 14 posto, odnosno povećanje prometa sa 5 na 5,7 milijardi evra u 2017. Najveći je to automobilski savez na svetu koji ima plan da prometuje preko 10 milijardi eura do 2022. godine.
Poslovanje alijanse Renault–Nissan nakon godinu dana od pridruženja Mitsubishija je u porastu za čak 14 posto. Najveća svetska alijansa izvještava da je zaključno sa 2017. isporučila preko 10,6 miliona putničkih i lakih komercijalnih vozila. Ipak ova profitabilna alijansa se neće zaustaviti na tome.

Delovanje u sinergiji je utecalo na rast prodaje i profita svake marke pojedinačno. Strateško deljenje platformi, tehnologije i pogonskih jedinica, skladišta rezervnih delova u Evropi, Japanu i Australiji, te kombinovana prisutnost na razvijenim, tranzicijskim i novim tržištima ubrzava strateški srednjoročni plan o prometu preko 10 milijardi eura do kraja 2022. godine.

Prema ovom srednjeročnom planu, Renault, Nissan i Mitsubishi planiraju prodati preko 14 miliona vozila, od čega će devet miliona vozila biti izgrađeno na četiri zajedničke platforme uz korištenje do 75% aktuelnih pogonskih jednica. Pored automobila iz B segmenta kao ključnog dela plana, strategija svakako uključuje i električna vozila s kojima Renault-Nissan iz godine u godinu osvajaju svjetsko tržište, često kao etablirani lideri. (FENA)
 
HITAN SASTANAK U TORINU Smenjen Markjone, Majk Menli izabran za izvršnog direktora "Fijat Krajsler automobila"


Englez Majk Menli novi je izvršni direktor "Fijat Krajsler automobila" (FCA) i na toj funkciji će zameniti Serđa Markjonea.

Razlog smene je komplikacija u oporavku Markjonea nakon operacije ramena.

"Zdravstveno stanje Serđa Markjonea, dugogodišnjeg šefa 'Fijat Krajsler automobila' (FCA), pogoršalo se danas i njega je na funkciji zamenio Majk Menli, koji je u kompaniji bio zadužen za 'Džip'. U vezi sa zdravljem Serđa Markjonea, FCA saopštava sa dubokom tugom da su se tokom ove nedelje pojavile neočekivane komplikacije prilikom oporavka gospodina Markjonea od operacije i one su se značajno pogoršale poslednjih sati", navodi se u saopštenju FCA koje prenosi Rojters.

Kako se napominje u saopštenju, "Markjone neće biti u stanju da se vrati na posao".

Torinska "Stampa" navodi da je Menli u okviru FCA bio zadužen za marku vozila "Džip" i od prošlog septembra je bio član Upravnog odbora grupacije.

Navodi se da su odluku o smeni Markjonea na zajedničkom sastanku doneli članovi upravnih odbora FCA, "Ferarija" i "CNH indastrijala".

"Stampa" navodi da je 66-godišnji Markjone, koji je u "Fijat" došao 2004, trebalo da grupaciju napusti u aprilu naredne godine nakon što skupština akcionara potvrdi finansijski izveštaj za 2018, ali da i pored toga ostane na čelu "Ferarija".

Prema izvorima Rojtersa, rukovođenje "Ferarijem" bi, umesto Markjonea, preuzeo Luis Kamileri koji sada sedi u njegovoj upravi.

Sajt "Otomotiv njuz" objavio je prvi mogućnost imenovanja Kamilerija, ali i da bi na čelo proizvodnje luksuznih automobila mogao da umesto Markjonea dođe Džon Elkan, unuk osnivača "Fijata" đanija Anjelija, čija porodica i dalje kontroliše sve tri kompanije čiji su se upravni odbori danas sastali.

AP navodi da su tri upravna odbora sazvala odvojene sastanke u Torinu zbog prolongiranog perioda fizičke rehabilitacije Markjonea.

"Korijere dela sera" je prethodno javio da je Markjone pre tri nedelje operisan u Švajcarskoj, a medijski izveštaji ukazali su da njegov oporavak traje duže nego što je predviđano.

"CNH indastrijal" proizvodi opremu za farme, kamione, autobuse i druga vozila.

Ranije danas, upravni odbori "Fijat Krajslera", "Ferarija" i "CNH indastrijal" sastali su se u Italiji u svetlu operacije ramena kojoj je pre tri nedelje u Švajcarskoj bio podvrgnut izvršni direktor Serđo Markjone, prenosi AP.

Navodi se da su tri upravna odbora sazvala odvojene sastanke u Torinu zbog prolongiranog perioda fizičke rehabilitacije Markjonea.

AP podseća da je 66-godišnji Markjone odavno govorio da će se 2019. povući sa funkcije izvršnog direktora "Fijat Krajsler automobila" i najavio da će njegov naslednik doći iz redova tog proizvođača automobila. Markjone je takođe i direktor "Ferarija".

"CNH indastrijal" proizvodi opremu za farme, kamione, autobuse i druga vozila.

Navodi se da se kasnije tokom današnjeg dana očekuju saopštenja sa sastanaka upravnih odbora.

https://www.blic.rs/biznis/strategija/h ... ra/ykk9ll5
 
Jos koja godina i ostace samo 7-8 automobilskih igraca giganta.
 
Davna predviđanja dva, sad se karte mešaju sa kinezima.
 
Samo konkurencija i samo konkurencija, čim dođe do monopola nastaju problemi.
 
Bojim se da je taj stadijum iza nas i da je globalizacija i koncentracija kapitala odradila svoje.

Sent from my HTC Desire 526G dual sim using Tapatalk
 
Upravo to.
Veliki nameću pravila i mali proizvođači jednostavno nestaju jer nemaju pare da isprate igru.
 
Preminuo bivši predsednik "Fiat-a" Serđo Markjone

3869617_31377263.jpg


Serđo Markjone, bivši šef kompanije "Fiat Krajsler", preminuo je danas, preneo je Rojters.

Markjone je preminuo u 67. godini, posle komplikacija nakon nedavne operacije u bolnici u Cirihu, saopšteno je danas iz ove firme.

Di8STLHXoAASqsv.jpg:large


- Nažalost, desilo se ono čega smo se plašili. Serđo Markijone, čovek i prijatelj, je umro - saopštio je direktor "Ferarija" Džon Elkan, prenosi AP.

Elkan predstavlja porodicu Anjeli, koja je pojedinačno najveći akcionar kompanije.

Markjone se povukao sa čela kompanije "Fijat Krajsler" iz zdravstvenih razloga, a njegovu funkciju preuzeo je generalni direktor kompanije Džip Majk Menli.

Markjone je trebalo da ode sa funkcije 2019. godine, ali je već ranije rekao da će on izabrati svog naslednika. Pre više od deset godina, Markjone spojio "Fijat" sa u to vreme bankrotiranim američkim proizvođačem "Krajslerom". Ovaj savez danas je sedmi po veličini proizvođač automobila u svijetu.

Markjone je operisao je desno rame početkom jula.
 
Samo da je aerodinamično. Isto čeka i motore tih automobila, jer svi elektromotori rade na istom principu. Nema varijanti sa brojevima cilindara i ventila, nema turbina ili superpunjača, V ili R konfiguracija, interkulera itd, svi elektromotori rade na identičan način.
 
nije, postoje indukcioni, sinhroni, i jednosmerni (oni sa cetkicama), al u praksi samo indukcioni i sinhroni se koriste

a sto se tice izgleda automobila, najlepsi su mi oni americki muscle cars iz 70-ik 80-ih, to je pojam lepote, mercedes bmw audi porsche... o tako lepim automobilima mogu da sanjaju
 
Nemoj tako evropljani imaju prave muscle cars. Tj svako u svom momentu istorije.
 
Geely grupacija investira 1.6 milijardi evra u Lotus?

182901-lotus%20suv.jpg


Prošlo je skoro osam godina od kada je britanski Lotus najavio šest nova modela među kojima su Esprit, Elite, Elan i Eterne. Taj plan se nikada nije u potpunosti ostvario, a najveći razlog za to je finansijke prirode (nedostatak reursa). Međutim, to se sada menja. Puno toga se promenilo od Sajma automobila u Parizu 2010. godine kada je Lotus najavio svoj plan, a najveća promena je svakako činjenica da je britanska kompanija sada u vlasništvu kineske Geely grupacije, bar veći deo nje. Naime, Kinezi su potrošili više od 9.5 milijardi evra u projekat oživaljavanja švedske kompanije Volvo, a sada je došao red na Lotus.



Naime, agencija ''Bloomberg'' prenosi da Geely grupacija razmišlja da u britansku kompaniju investira najmanje 1.6 milijardi evra, te da želi da transforimše Lotus u kompaniju koja že proizvoditi luksuzne modele, rivale modelima kompanije Porsche i Ferrari. U izveštaju se navodi i da će taj novac biti uložen u angažovanje 200 novih inženjera, izgradnju novog postrojenja i dizajnerskog i inovativnog centra. Ova investicija bi mogla utabati put za nove i redizajnirane modele, ali još uvek nema informacija o detaljima. U svakom slučaju, predstavnici Geely grupacije su naveli da su ''u potpunosti posvećeni vraćanju Lotusa na prave staze'', te da žele da on postane jedan od vodećih luksuznih brendova na svetu. Nekadašnji izvršni direktor britnaskog proizvođača, Žan-Mark Gejl je jednom prilikom najavio predstavljanje dva nova modela tokom 2020. godine. Naime, jedan od tih modela će u gami kompanije biti pozicioniran iznad modela Evora, a kako je sam Gejl naveo, biće to ''efikasan automobil sa sjajnom aerodinamikom i agilnošću, koje će raditi u savršenom balansu''. Drugi model koji treba da bude predstavljen će imati formu SUV/krosover automobila, i biće konkurent modelima kao što su BMW X4 ili X6. Pored tog krosover modela koji treba da bude predstavljen početkom sledeće decenije, Lotus već razmišlja o konstrukciji još jednog. Agencija ''Bloomberg'' prenosi i da Geely grupacija želi da dobije još veći udeo akcija u brinatskoj kompaniji, te se povodom toga vode pregovori sa kompanijom Etika Automotive, koja ima manjinski udeo u Lotus-u.
 
Avgust mesec, mesec odmora i slabije prodaje automobila u Evropi zabeležio rekordnu prodaju. VW +44,5%, Renault +72,3%, Nissan +48,7%, Dacia +44,5%, Mitsubishi +71%, Jeep +166,1%, Fiat +22,2%, Alfa Romeo +80,3%, Porsche +89,9%, Jaguar +119,6% ?????
BMW skroman +4,5%, Mercedes jedan od redkih u minusu -2,9%. Lancia nije se ni očekivalo drugačije -54,8 %.
Uzrok ludila je uvođenje novih i realnijih normi merenja potrošnje i izduvnih gasova koje stupa na snagu od 01. septembra 2018. godine. Vozila možda neće poskupeti ali davanja hoće pa su krenuli u flotne prodaje i slično i time napumpali prodaju do nebesa.



https://www.b92.net/automobili/aktuelno ... id=1408528

WLTP menja NEDC, šta to znači u praksi?

Od septembra 2018. svi novi automobili koji se prodaju na evropskom tržištu imaće podatke o prosečnoj potrošnji i emisiji ugljen-dioksida izmerene po novom, realističnijem WLTP standardu - jedinstvenom postupku testiranja lakih vozila.


Dosadašnji način testiranja novih automobila, NEDC, koji paradoksalno i dalje u nazivu ima atribut "novi" (Novi evropski vozni ciklus) iako je uveden pre više od dve decenije, postao je prevaziđen pre svega zbog procedure koja nije dovoljno realistična.

Zato su organi Evropske unije odlučili da uvedu WLTP standard, koji je zvanično počeo da se primenjuje 1. septembra 2017. godine. Od tog datuma svi potpuno novi modeli automobila, koji se prvi put pojavljuju na tržištu EU, podatke o potrošnji goriva i CO2 emisiji dobijaju po WLTP ciklusu, dok za ostale nove automobile, koji su se prodavali i pre septembra 2017. ova obaveza stupa na snagu godinu dana kasnije, od 1. septembra 2018.

Tako će od jeseni biti ujednačene procedure i podaci istaknuti u brošurama svih novih automobila koji su dostupni kupcima u zemlajma EU. Izuzetak će predstavljati manji, ograničeni kontigenti modela koji izlaze sa tržišta, ali na lagerima i dalje postoji određeni broj ovih vozila.

Za takve modele dat je rok od godinu dana (1. septembra 2019.) da ih proizvođači rasprodaju koristeći pri tome stare, NEDC test podatke.

WLTP procedura pruža realističniju sliku, pre svega kada je reč o emisiji ugljen-dioksida, pa će ona na papiru biti približnija stvarnoj emisiji novih automobila u svakodnevnoj eksploataciji.

To je veoma važno, kako za proizvođače koji moraju da ispune uslov da prosečna CO2 emisija svih njihovih modela ne prelazi propisanu granicu (prema trenutnoj regulativi EU ona iznosi 95 g/km), tako i za vlasti zemalja koje će moći da preciznije kontrolišu da li količina ugljen-dioksida koju emituju novi automobili odgovara onoj koju su projektovali u svojim planovima o smanjenju efekta staklene bašte na atmosferu.

Da bi WLTP pružio relevantnije podatke, procedura testiranja je pooštrena. Tako, na primer, dok je NEDC imao jednostavan, “ravan” ciklus, WLTP ima dinamičniji koji reprezentuje stvarne uslove vožnje.

Razlika je i u dužini test-procesa, NEDC je trajao 20 minuta, a WLTP traje 30 minuta. Veća je i prosečna brzina automobila, pa u WLTP ciklusu ona iznosi 46,5 km/h, dok je na NEDC bila samo 34 km/h, a porasla je i maksimalna brzina koja se postiže prilikom testiranja, sa 120 km/h na 131 km/h.

Takođe, promenjeni su i temperaturni uslovi prilikom test-ciklusa. Merenja po NEDC proceduri vršena su na temperaturi 20-30 stepeni Celzijusa, dok se podaci o emisiji ugljen-dioksida po WLTP standardnu dobijaju na 14 stepeni.

Ove, i neke druge razlike između dva ciklusa garancija su da će novi automobili imati sertifikate sa realističnijim podacima, kako o CO2 emisiji, tako i o potrošnji. To se naročito odnosi na izmerenu emisiju ugljen-dioksida koja će svakako biti veća nego ranije.

Proizvođači automobila moraće zbog toga da ulože više napora (i novca) prilikom razvoja novih pogonskih sistema kako bi se “uklopili” u propisane norme.

Da li će to postići daljim unapređenjem motora sa unutrašnjim sagorevanjem ili hibridizacijom pogona uvođenjem električne komponente, zavisiće od konkretnog modela automobila i procene kompanije šta im se u datom slučaju više isplati.

U zemljama gde se automobili oporezuju na osnovu CO2 emisije, povećanje izmerenog ugljen-dioksida uticaće i na promene visine poreza i ekoloških taksi, dok bi neki proizvođači mogli da snize cene starijih modela na tržištu da bi ih što pre rasprodali, kako ne bi morali da ih podvrgnu novom test ciklusu.


[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=DIYLiD3wICw[/youtube]
 
Histerija zbog dizelaša: Suludo, "masovni ubica"

Ima mnogo onih koji ne mogu da poveruju kakav se to u Nemačkoj rat vodi protiv automobila, posebno dizelaša.
Izvor: Dojče vele, Henrik Beme petak, 26.10.2018. | 17:39

To je postala prava histerija, smatra Henrik Beme. I da podsetimo: to je ključna grana industrija u Nemačkoj.

Da li će vatrogasci, kad ih pozovemo, da dođu tramvajem? Jer i njihova vozila su isto na dizel, pa će i njima da ude zabranjen saobraćaj u stambenim četvrtima. Ili ćemo možda da imamo sistem kao svojevremeno u DDR-u? Tamo su političke birokrate odlučivale o tome kako će narod da se kreće. Socijalističkom trudbeniku nije potrebno nikakvo individualno sredstvo prevoza. Kolektivni prevoz železnicom ili autobusom – uz odu avangardi radničke klase – sasvim je dovoljan. Automobili se jesu proizvodili – iz Cvikau potiče i jedan „Horch“ ili „Auto Union“ (nakon bekstva u Ingloštat nazvao se „Audi“ – ali u socijalizmu nije bilo mesta za takve tradicijama. Već samo za Trabant.

A danas bi ponovo moglo da dođe do toga, u ovoj našoj Saveznoj Republici Zabrana. Protivnici individualne mobilnosti se mobilišu. Njihov neprijatelj je automobil. Vode se rasprave i diže prašina što se već graniči i sa histerijom: 100.000 mrtvih zbog dizela! Zatrovani centri gradova! Automobil je masovni ubica! Kampanja dostiže svoj vrhunac. Sudovi redom zabranjuju saobraćaj, jer se granične vrednosti premašuju. Zabrane za automobile – ali to je samo početak.

Rasprava se otrgla od apsolutno svake realnosti. Niko više i ne pita da li su merne stanice ispravno postavljene. Ti aparati u svakom gradu stoje drugačije: negde su na zelenoj površini uz ulicu, negde na fasadama zgrada, negde ih prži sunce, a negde ne. To zbunjuje čak i kancelarku. A ona je pak čas heroina automobilske industrije, a čas junakinja pobornika zaštite klime. Mulja, isto kao i automobilska industrija. Najavljuje da će zakoni biti promenjeni tako da nigde neće doći do zabrane saobraćaja. Pa onda, dan kasnije, kaže da se neće manipulisati s graničnim vrednostima jer, na kraju krajeva, to su evropski propisi.

Kakva prašina?

Čitav taj – nazovimo to pristojno – nesporazum, odlično ilustruje da niko više u stvari ne zna kuda vodi taj put. Iako živimo u post-činjeničnim vremenima, možda bi ipak par činjenica mogle da pomognu. Na primer o prašini. Ta nepotrebna materija priča je za sebe. Svakog dana na zemlju padne između pet i 300 tona prašine. Osim toga, prašinu dižu i vetar i sunce. Zato merenje njene količine jeste tako komplikovano.

Ali tu su automobili. I svima bi moralo da bude jasno da su oni krivi za sve.

A u stvari, sitna prašina tek malim delom dolazi iz auspuha, a 85 odsto se stvara trenjem guma i kočnica. Uzgred, pa onda je i bicikl problem.

Automobili – naravno, zbog sve oštrijih propisa – emituju sve manje štetnih gasova. Nikada vazduh u našim gradovima nije bio tako čist kao danas! Pa ipak nesmetano se nastavlja krstaški pohod protiv automobila. Ili, još tačnije, protiv individualne mobilnosti.

Jedno bi moralo da nam bude jasno: dizelaši su samo početak. Kad padne dizel, počeće borba protiv svih motora s unutrašnjim sagorevanjem. Pa onda i protiv pušača. I to „do daske“.

A onda su na redu oni koji imaju kamin u dnevnoj sobi. Takve peći izbacuju ogromnu količinu štetnih gasova, pogotovo ako se drvo koristi za ogrev.

A šta ćemo kad sledeći put vetar preko Mediterana do nas donese pesak iz Sahare? Opšta uzbuna! Da li će nemačka udruženja za zaštitu životne sredine da postave znakove zabrane na nemačku granicu: „Za pustinjsku prašinu – zabranjeno“?

"Čisto" – i "konačno" rešenje

Pa naravno, rešenje je odavno pronađeno: električni automobili. Tihi, čisti, štite okolinu. Doduše samo za bogate, ali svejedno. Glupo je samo to što taj električni čarobnjak ima prilično jadan ekološki bilans. Uzmimo recimo najnoviji, upravo predstavljeni električni automobil „Dajmlera“ – EQC. Ne razumem ko još nema 70.000 evra za prvi potpuno električni Mercedes.

Njegov akumulator težak je zastrašujućih 650 kilograma. Sitan problem je to što se za proizvodnju takve monstruozne baterije potroši 12 do 16 tona ugljen-dioksida. Tome bi trebalo dodati još oko sedam tona koji se ionako potroše prilikom proizvodnje jednog automobila. Svaki vozač automobila sa „običnim“ motorom sada bi mogao da se nasmeje, i to do suza. Pa on mora da prevali oko 200.000 kilometara da bi stvorio istu količinu CO2.

Mora se jasno reći da su automobilski koncerni svojim prevarama sami sebe doveli do današnje situacije. Od miljenika političara, postali su problem. Ali ne radi se tu samo o automobilima, već i o načelu: ko običnim ljudima i šta zabranjuje? Ko to odlučuje o nama i našim životima? Da, na kraju krajeva – o našoj slobodi. O osnovnim pravima demokratskog društva.

To mora biti jasno svakome ko misli da je odlična stvar zabraniti saobraćaj automobila.

https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php? ... id=1461383
 
Kao ljubitelja automobila, i još više autobusa, "električna budućnost " me baš i ne raduje. Neće više ni biti bitno ko je napravio automobil. Razlikovaće se samo po dizajnu, i možda nekim manjim tehničkim detaljima. Dosta toga se može pročitati i čuti od stručnjaka iz oblasti energetike i zaštite životne sredine. Po nekim procenama, električni automobil mora poreći oko 200.000 kilometara da bi se samo anulirala šteta nastala iz proizvodnje baterija samo. Tu je i faktor odakle se dobija električna energija naravno.

Zanimljivo mi je da se baš i ne ulažu tako velika sredstva u razvoj gorivnih ćelija, imajući u vidu da milioni tona vodonika ostanu neiskorišćeni. Dobro, i ti automobili koriste baterije, ali im opet ne treba tako velika akumulacija električne energije. Tu su još i metan (CNG) i biogas na primer. Drugi pomenuti ima skoro pa nultu emisiju štetnih gasova. Metana ima u izobilju, a i prilično je jeftin.

Ne bi me čudilo da se vremenom pokaže, da nam baterije nameće nekoliko magnata iz senke, a zbog što bolje prodaje litijuma. Tesla recimo, predstavlja jedan paradoks sa ekonomskog aspekta. Vrednost kompanije prelazi 50 milijardi dolara, i akcije su bile u porastu godinama, dok Ilon Mask nije smenjen sa mesta predsednika upravnog odbora, čini mi se. Vrednost kompanije raste, iako godinama proizvode nimalo naivne gubitke. Pritom planiraju izgradnju gigantske fabrike litijumskih baterija, čime će dobiti značajan deo tržišnog kolača pomenutog proizvoda, a uz sopstvenu samostalnost, kao veliku prednost u odnosu na konkurenciju. U svakom slučaju, deluje mi da je "elektrifikacija" pomalo isforsirana poslednjih nekoliko godina.

Mazda je dokaz koliko je još ostalo prostora za unapređivanje motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Jedni su od malobrojnih, koji idu suprotno od trenutno aktuelnog "daunsajzinga" motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Skoro su predstavili i benzinski motor po principu rada dizel motora. Predviđena potrošnja za dvolitarski motor od nekih 140 do 150ks ide oko 4 ili 5L benzina na 100 kilometara. BOSCH je takođe predstavio unapređeni sistem ubrizgavanja za dizel motore. Jednostavno, ne mislim da je klasičnim motorima još vreme za penziju, tim pre što imamo više alternativa dizelu i benzinu u vidu, već pomenutog metana i biogasa na prvom mestu.
 
Benzinski motori imaju veliki problem sa temperaturama sagorevanja. Pri malo većem opterećenju da bi se izbeglo detonatno sagorevanje, smanjuje se temperatura u cilindru preko bogate smeše (evaporacija/isparavanje snižava temp.) a time i efikasnost drastično opada. Granica normalnog rada (siromašna smeša) na dijagramu obrtaji/opterećenje (gas) je vrlo nisko kod malolitažnih turbo motora, pa motor često radi u nefikasnom režimu i anulira sve prednosti motora jer mu vrlo brzo preti detonantno sagorevanje. U normiranom merenju potrošnje postižu vrlo dobri rezultati ali u praksi ne... Slično je i kod većih atmosferskih motora sa direktnim ubrizgavanjem.
Siromašna štedljiva smeša drastično diže temperature u komori za sagorevanje, tu dolazi do rasta azotnih oksida. Sami azotni oksidi nisu jedini problem, drugi ozbiljniji problem je visoka temperatura koja može dovesti i do toga da klip izgori. Visoke temperature na čelu klipa i na klipnim prstenovima su jako nezgodne. U cilju smanjenja potrošnje ide se na smanjenje mase pokretnih delova motora samim tim i na smanjenje trenja. Manja masa klipa ima i manju dodirnu površinu klipa time i slabije odvođenje toplote sa klipa. Visoka temperatura dovodi da se ulje (ulje lošijeg kvaliteta je manje otporno) polimerizuje, polimerizovano ulje kreće da se taloži u i na klipnim prstenovima (posebno osetljiv uljni prsten). Onog trenutka kada polimerizovano ulje začepi uljni prsten kreću veliki problemi. Klipni prsten nije više u stanju da skine veću količinu ulja sa zidova cilindara, taj višak ulja kreće da sagoreva, da se taloži na čelu klipa i ponaša se kao izolator. Kada dostigne kritičnu granicu to ulje zapali i usled velike temperature čelo klipa se oštećuje i topi. Velike probleme i reklamacije je imao VW.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=9aO2vC_iMTI[/youtube]


Kroon PolyTech 10W40 na ogromnih 600 C. PAG bazno ulje.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=oUOBcWM05nQ[/youtube]
 
@Kesho potpuno se slažem. :kk:

Svako ko je imao dovoljno dodira sa naukom, inženjerstvom ili uopšte bilo kakvim tehničkim stvarima, zna zlatno pravilo da savršeno rešenje ne postoji I da svaka tehnologija ima svoje prednosti i nedostatke, te da se sve svodi na kompromise i vaganje. Stoga priče da neko rešenje ima samo benefite, a nikakve (ili zanemarljive) nedostatke su najčešće laži ili puste bajke. :wink:

To isto treba imati i u vidu kod te nikad popularnije priče o električnim vozilima. U redu, gledajmo napredak, gledajmo prednosti, gledajmo prilike, gledajmo eliminaciju auspuha... ali ajde da ne ignorišemo i one druge, manje prijatne činjenice i kompromise koji se moraju podneti. A problem je što u zadnje vreme se savršeno ističu mane SUS vozila i tehnologija, a električna se predstavljaju kao Zlatno runo.

To tako ne ide i to tako ne sme. Zato se slažem da ima tu još mnogo stvari koje prvo treba srediti i usavršiti pre nego što se masovno uleti u tu priču sa EV. Zato mi je drago kad god vidim još neko ko upozorava na opasnost od budućeg monopola i kartelisanja proizvođača EV, koji će jednog dana ostati jedini ''na sceni'' te vrlo lako pasti u iskušenje da postanu kao nekadašnji naftaši. I to što kažeš za Teslu, kompanija koja maltene živi od hajpa i obećanja, a u realnosti uspeju sve iz 20. pokušaja.

Tako da i tu treba ići polako i razumno i gledati sve elemente, a ne samo ono što nam se sviđa ili ne sviđa.
 
Pogledao sam klipove Žiko. Poznata mi je jedna od glavnih odlika malolitražnih benzinskih turbomotora, a to je jako rastegljiva prosečna potrošnja goriva. Čitao sam i o problemima stvaranja viška toplote i neefikasnog rada takvih motora na visokom obrtajima. Naime, iz nekog mog okruženja, najviše je onih koji su imali dodira sa Renault-ovim 0.9L Tce motorom od 90ks. Može biti jako ekonomičan, a i poprilično žedan kad se malo "nagari". Jednostavno, predviđeni su za vožnju sa laganom nogom na gasu uz šaltanja na nižim obrtajima. To pre svega podrazumeva korišćenje maksimalnog obrtnog momenta, dostupnog najčešće negde oko 2000 obrtaja u minuti. Mislim, razumem donekle poentu "daunsajzinga", ali se i sa tim preteruje podosta poslednjih godina. Previše snage za male motore oslonjene na turbopunjače, obično znači i kraći radni vek, iako je motor u suštini izložen manjim trenjima, ali su tu i problemi o kojima se govori na prvom snimku, ako se iz motora često želi izvući maksimalna deklarisana snaga. Filozofija Mazde je daleko više po mom ukusu, a mogao bih i reći da sam nekim njihovim inovacijama obuhvaćenim Skyactive tehnologijom, u najmanju ruku fasciniran. Želim im da imaju što više uticaja na dešavanja u automobilskoj industriji.

Bender

Pratim dešavanja u automobilskoj industriji još od malih nogu, i iskreno sam poprilično razočaran pravcem kojim se pomenuta kreće poslednjih nekoliko godina. Do pre možda pet godina, električni automobili su bili tek predmet priča, i viđeni su kao jedno od alternativnih rešenja, ali ne kao nešto što bi trebalo proizvoditi baš toliko masovno. Sad već posljednje dve tri godine, skoro da ih svi uvode u serijsku proizvodnju, maltene kao jedino realno i održivo rešenje, a lično sam ubeđen da oni to nikako ne mogu biti. Razlozi su mnogi, i na njih stručnjaci iz različitih oblasti ukazuju već izvesno vreme, ali kao da nema ko da ih čuje, što me dovodi do zaključka o sve jačem lobiju proizvođača baterija i onog dela "zelenih", koji nisu uzeli sve potencijalne nedostatke električnih automobila u razmatranje. Znači odlaganje dotrajalih baterija i znatno uvećana proizvodnja istih, što opet traži i znatno veću proizvodnju električne energije, a samim tim i računicu o štetnim zagađenjima koja tim procesima nastaju. To je glavno, a problemi sa ograničenom autonomijom i opadanjem kapaciteta baterija njihovim dugogodišnjim korišćenjem, zatim uvećanom masom i na kraju pitanjem šta raditi sa automobilom kad baterije dotraju, tek su sporedna pitanja. One čine najskuplji i najbitniji sklop električnog automobila, i veliko je pitanje da li se uopšte isplati menjati ih kad odsluže svoje, što automatski dovodi u pitanje vrednost i mogućnost prodaje polovnih električnih automobila nakon nekih 7 do deset godina korišćenja. Mislim, automobili na električni pogon i ne predstavljaju baš toliku novost. Bilo ih je čak i u pretprošlom veku. Evolucija baterija ih sad nameće u tolikoj meri, ali me pored svega navedenog, još nisu ubedili da "struja" nema alternativu.

Autobusi su već neka druga priča. Veliki su zagađivači, a i prelaze milione kilometara u urbanim sredinama. Ni njihova "elektrifikacija" me ne raduje preterano, ali ne mogu reći da nije racionalna i logična, ali opet i kod njih CNG predstavlja odličnu alternativu dizelu, a tu je hibridni pogon. Ne treba ni kod autobusa srljati tako naglo, al ajde, definitvno električni pogon kod njih dobija neku novu dimenziju, a tu je i prednost u vidu lakšeg i potencijalno jeftinijeg održavanja, usled nedostatka skupih i glomaznih mehaničkih komponenti.
 
Vrh