Šta je novo?

Nauka i kritičko mišljenje

Status
Zatvorena za pisanje odgovora.

Zuma

Expert
Učlanjen(a)
19.05.2009.
Poruke
9.910
Pohvaljen
24.019
"Ali postoji i drugi razlog. Nauka je više od fonda znanja, to je način razmišljanja. Ja slutim Ameriku u doba moje djece ili unuka - kada su Sjedinjene Države uslužna i informatička ekonomija; kada su gotovo sve proizvodne industrije otklizale u druge zemlje; kada su sjajne tehnološke moći u rukama nekolicine, a niko ko zastupa javni interes nije u stanju čak ni shvatiti probleme; kada ljudi izgube sposobnost da sami biraju svoje prioritete ili sa znanjem ispituju one koji su na vlasti; kada, hvatajući se za svoje kristalne kugle i nervozno konsultujući horoskope, naše kritičke sposobnosti propadaju, nesposobne da razlikuju između onoga što se oseća dobro, i onoga što je istina, klizimo, gotovo ne primećujući, natrag u praznovjerje i tamu ...
Zaglupljivanje Amerike je najvidljivije u postepenoj degradaciji kvalitetnog sadržaja u izuzetno uticajnim medijima, u kratkim 30 sekundnim zvučnim blokovima (sada i do 10 sekundi ili manje), u programima u kojima je ostao samo najmanji zajednički sadržaoc, u lakovernim prezentacijama pseudonauke i praznovjerja, ali naročito u jednoj vrsti slavljenja neznanja”
Ove zaista proročke reči je Karl Sagan napisao još 1995. godine, u knjizi "Svijet progonjen demonima, Nauka kao sveća u tami". One se danas ne samo sasvim bukvalno ostvaruju, nego se nažalost više ne odnose samo na Ameriku.

Nadam se da ljudima kojima će ova tema biti zanimljiva ne treba puno objašnjavati zašto je potrebna. Duh vremena se već odavno toliko pomerio u smeru glorifikacije neznanja i iracionalnog da to počinje ozbiljno da ugrožva ne samo ove generacije nego i buduće. Mi smo u situaciji u kojoj su odjednom počeli da se gomilaju izrazito teško rešivi civilizacijski problemi kao što su klimatske promene, globlno zagađenja, potreba brzog prelaska na obnovljivu energiju, politička nepismenost, nezadrživo napredovanje ka Orvelovskom društvu totalne kontrole, postupna zamena radnika veštačkom inteligencijom i još dugačak niz sličnih, ne manje opasnih, ali bitno manje poznatih i vidljivih. Njihova zajednička tema je da od odluka koje SADA donesemo možda zavisi sve. Postoji ne mala verovatnoća da za većinu nabrojanih imamo samo JEDNU, poslednju priliku da odlučimo šta treba raditi. Nažalost, u situaciji smo u kojoj toliki milioni ne razumeju jasno čak ni o čemu se tu uopšte radi, tačno kao što je Karl Sagan predvideo, a kamoli da predstavljaju aktivnu snagu koja treba sama da smisli i progura ona prava, nimalo laka rešenja.

Zbog toga mislim da nam treba jedna sasvim uopštena tema koja se ne bi toliko bavila bilo kojim konkretnim problemom, već pre svega promocijom kritičkog mišljenja i nauke uopšte. To ustvari znači popularizacijom upravo takve vrste sveobuhvatnog, objektivnog i pre svega JASNOG razmišljanja. Postoje čitavi svetovi izuzetne lepote koja se samo tako može videti, pa što veći broj ljudi uspe da bar baci pogled na ono što tu može naći, utoliko bolje po sve nas.

“Science is more than a body of knowledge; it is a way of thinking. I have a foreboding of an America in my children's or grandchildren's time -- when the United States is a service and information economy; when nearly all the manufacturing industries have slipped away to other countries; when awesome technological powers are in the hands of a very few, and no one representing the public interest can even grasp the issues; when the people have lost the ability to set their own agendas or knowledgeably question those in authority; when, clutching our crystals and nervously consulting our horoscopes, our critical faculties in decline, unable to distinguish between what feels good and what's true, we slide, almost without noticing, back into superstition and darkness...

The dumbing down of American is most evident in the slow decay of substantive content in the enormously influential media, the 30 second sound bites (now down to 10 seconds or less), lowest common denominator programming, credulous presentations on pseudoscience and superstition, but especially a kind of celebration of ignorance”

― Carl Sagan, The Demon-Haunted World: Science as a Candle in the Dark
 
Za početak, jedan zaista očaravajući uvod. Čuveni fizičar Ričard Fajnman u neobaveznoj priči o tome šta je "zabavno zamišljati" :)

HD Feynman: FUN TO IMAGINE complete 1080p

New HD upload of all six episodes of the BBC series FUN TO IMAGINE with physicist and Nobel laureate Richard Feynman enjoying himself talking about science. This was originally shot on 16mm film at Feynman's house in Altadena, California, and first broadcast on BBC2 in July 1983

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=nYg6jzotiAc[/youtube]
 
Problem je što ovakve stvari ne dopiru do onih kojima je to potrebno.

Ne postoji način da antivakcinaša, ravnozemljaša i slične ubediš da greše. Njihov mozak je zatrovan i u startu odbijaju svaku naučnu činjenicu, istraživanje, sa prostim objašnjenjem da je to svetska zavera.

Ne bih da previše uplićem religiju u ovo, ali slično je i sa verskim fanaticima koji sve objašnjavaju Božjom voljom ili delom.

Mislim da je najveći problem nedostatak obrazovanja i to opšteg. Video sadržaji su "upropastili" sve jer mnogi traže prečice i zato prihvataju video klipove gde se ukratko "objasni" nešto za gomilom logičkih grešaka i slatkorečivih "činjenica" koje se uklapaju u slušaočevo "znanje". Čak i kada kreneš stavku po stavku da razbijaš te "činjenice", slušaoci se hvataju za neke druge stvari gde samo oni vide logičku vezu, koja ne postoji.

Ja uvek tražim da neki "zaverenik" pokaže bilo kakvo pisano istraživanje na neku temu. Niko ne brani ovom malom procentu lekara koji kritikuju maske, distancu da napišu naučni rad i objave na svom sajtu ili tamo gde već gostuju.

Takvih radova nema, a ako ih ima, ne ispunjavaju kriterijume da bi nešto bilo proglašeno za naučni rad.

Ali, ne, lakše je pričati na TV, YT ili gde već i onda mnogi veruju njima jer "čim su na TV to je onda tačno".

Jednostavno ne vredi - mišljenje im se neće promeniti (dok ne završe na respiratoru ili na samrti jer su odlučili da se leče na svoj način od neke bolesti, a možda ni tada)
 
Dotakao bih se i "zaglupljivanja" koje je Sagan pomenuo.

Kolika je razlika između pročitane knjige, odgledanog filma snimljenog po toj knjizi i "dajdžesta" u par desetina rečenica?

I sad ti kreneš da diskutuješ o knjizi koju si pročitao sa nekim ko je odgledao film i sa nekim ko je odgledao i pročitao prepričanu knjigu.

Da barem ovi što nisu pročitali knjigu priznaju da ne znaju sve iz knjige, ali ne, oni su uvereni da znaju dovoljno da bi razumeli sve šta je pisac hteo da kaže!?
 
Nažalost tako je. Postoji veoma malo nade za one koji su ozbiljno ušli u te vode. Previše su sebe, svojih emocija, objašnjenja i očekivanja investirali u tu vrstu drastično pojednostavljenog pogleda na svet. Ta objašnjenja njima uvek izgledaju tako jasna, potpuna i sveobuhvatna (upravo zato što ne zahtevaju puno drugog znanja niti u njima ima mesta za uobičajene sive zone, nijanse i nepoznate elemente). Previše je ta prividna jasnoća i razumljivost zavodljiva za previše mnogo ljudi. Segan i o tome ima lepo zapažanje, u istoj toj knjizi.

“One of the saddest lessons of history is this: If we’ve been bamboozled long enough, we tend to reject any evidence of the bamboozle. We’re no longer interested in finding out the truth. The bamboozle has captured us. It’s simply too painful to acknowledge, even to ourselves, that we’ve been taken. Once you give a charlatan power over you, you almost never get it back.”

― Carl Sagan, The Demon-Haunted World
 
Ceo problem je u konceptu kapitalističkog načina razmišljanja u odnosu na socijalistički. Socijalistički forsira osnovno i naknadna obrazovanja za celu populaciju, zarad napretka i boljitka svakog pojedinačnog člana društva. Kako se taj sistem urušio pre tridesetak godina, sada se sve više suočavamo sa opštim neobrazovanjem u populaciji.
Ukoliko se ne dogode drastične promene u odnosu prema obrazovanju globalne populacije suočićemo se sa već viđenim ekskluzivitetom obrazovanja i neukim masama (srednji vek).
 
To i jeste čitava ideja. Elite širom sveta ne žele da zavise samo od manipulacija medijima pošto delovi medijskog prostora mogu i da se otmu kontroli. Oni žele da narod NIJE U STANJE DA RAZUME svet u kome živi, a ne samo da nema dovoljno informacija u obliku činjenica. A to se postiže samo drastičnim razlikama u kvalitetu školovanja i kasnijim održavanjem tog nivoa neznanja izbacivanjem svih kvalitetnih sadržaja iz medija. Ništa od toga nije slučajno. Pogledajte kako se u Americi drastično i uporno širi jaz između prihoda i cene školovanja. Nekom neobičnom "magijom" regulaciona uloga tržište baš ovde uopšte ne funkcioniše.

o-COLLEGE-COSTS-570.jpg


[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=t9e7gC3XpBs[/youtube]
 
Za početak ove teme, verovatno je najbolje poći od samih osnova. Kako znamo da je nešto istina? Šta znači da je nešto dokazano?

Najbolja ilustracija tog problema je analizirati kako se to radi u nauci jer skoro iste metode mi koristimo svaki dan u običnom životu. Manje rigorozno, ali osnovni principi su slični. To znači da je za sve nas od najveće važnosti zaista razumeti ono što se tamo naziva "naučni metod", budući da nas to shvatanje spašava niza grešaka u mišljenju koje obično pravimo.

U samoj osnovi naučni metod se sastoji iz sledećeg redosleda koraka: Formulacija pitanja, Hipoteza, Predikcija, Provera, Analiza.

  1. Dakle prvo dovoljno precizno definišemo problem i pitanje.
  2. Zatim pretpostavimo šta bi mogao biti odgovor. To je hipoteza.
  3. Zatim gledamo kakve bi sve bile posledice hipoteze.
  4. Zatim kroz eksperimente i iskustvo poredimo posledice hipoteze sa onim što već znamo o svetu.
  5. Na kraju analiziramo da li postoji nepomirljiva suprotnost između jednog i drugog.
Hipoteza pre svega mora biti precizno formulisana da bi se izbegle neodređenosti, a zatim mora imati PROVERLJIVE posledice. Ako ne postoji praktična mogućnost da se dokaže da je pogrešna, hipoteza je neupotrebljiva jer je nemoguće znati da li je istina ili nije (Naprimer religije, teorije globalnih zavera gde bukvalno SVI važni ljudi na svetu oduvek sinhronizovano lažu, itd).

Nikada nije moguće dokazati da je nešto tačno, samo da je pogrešno. Može se izneti ogroman niz primera iz kojih je jasno da se posledice hipoteze slažu sa svim što znamo. Međutim to i dalje ne garantuje da se već sutra neko neće setiti posledice koja je u suprotnosti sa onim kako svet zaista funkcioniše i time je oboriti. Nasuprot tome, ako znamo da se hipoteza sa time ne slaže, to je već sada obara, pa je nebitno šta će se desiti sutra. Ona VEĆ nije dobra pa se mora ili odbaciti ili doraditi. To je dovoljno.

Zbog toga, NIGDE ne postoje sigurnosti i apsolutno dokazane istine u nekom matematičkom smislu. Ono što mi i u nauci i u običnom životu zovemo naučnom ili običnom istinom, je UVEK samo manje ili više verovatno. Istina, bilo kakva, je ono što i posle obimnih napora još nije dokazano da je pogrešno.

Sve vladajuće istine dakle nisu "dokazano tačne" u nekom krajnje apstraktnom matematičko-logičkom smislu, one samo JOŠ nisu dokazano pogrešne. Ovo sledeće je apsolutno ključno razumeti jer je najvažnije od svega. Upravo tu delimičnu i uslovnu istinu mi nazivamo PRAVOM ISTINOM. To nije degradacija i relativizacija znanja kao što izgleda. To je sasvim bukvalno tačno, to jeste prava Istina, jer drugačija i "bolja" istina NE POSTOJI. Ta potencijalno bolja "univerzalna i apsolutna istina" ima više veze sa idejom Boga jer je samo još jedna od niza apstraktnih mentalnih koncepata koji su samo to i ništa više od toga. To se donekle može i bukvalno pokazati na kvantnom nivou. Hajzenbergov princip neodređenosti, potencijalno postojanje "čestica" na više mesta istovremeno, neodređenost njihovog preciznog stanja i egzistencije, trenutna povezanost i prenos uticaja na daljinu, čuvena mačka koja je istovremeno i živa i mrtva ... dok su pri svemu tome ipak i poznate i čvrsto fiksirane verovatnoće za sve to. Čak je i u fizici, kao i u životu, nešto moguće znati, a nešto nije. Nešto je veoma čvrsto fiksirano i nepromenljivo, a nešto nije, itd. Međutim sada nije potrebno ići tako daleko budući da je to ionako samo ilustracija, ili bolje reći sugestija, kako zaista izgleda fundamentalna stvarnost i kako se prema tome i o našem znanju može razmišljati. Znanje i istine su samo niz ozbiljno, dugo i masovno proučenih verovatnoća, bitno većih od nekih drugih.

Još jedna, za obični život i ispravno razmišljanje isto tako važna teza, je da formiranje novih hipoteza o tome kako "STVARNO stoje stvari" nije baš tako jednostavno. Ne možete prosto početi da mislite da je istina bilo šta što vam tek tako padne na pamet, samo zato što vam u početku IZGLEDA da ima NEKU verovatnoću. Nije teško smisliti mnoge nove mogućnosti. Teško je što te nove mogućnosti istovremeno moraju da objašnjavaju svet BOLJE nego one već poznate. Kako vašu novu hipotezu uskladiti sa milionima već poznatih činjenica je zaista teško (sem ako o svetu ne znate skoro ništa, kao ogromna većina na Internetu, jer je onda lako).

Osnovni elementi naučnog metoda su lepo objašnjeni u sledećem starom, ali po njegovom običaju duhovitom insertu iz predavanja čuvenog teorijskog fizičara Ričarda Fajnmana

Feynman on Scientific Method.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=EYPapE-3FRw[/youtube]

https://sr.wikipedia.org/sr-ec/Nau%C4%8Dna_metoda
 
Управо о овој теми доказивости хипотеза се бави логика и то пре свега математичка логика. На том пољу се највише истакао аустријски математичај Курт Гедел својим чувеним теоремама о непотпуности.

Геделова прва теорема о непотпуности је вероватно најславнији резултат у математичкој логици. Она тврди да:

За било коју формалну теорију која потврђује основне аритметичке истине, може се конструисати аритметичко тврђење које је истинито али није и доказиво унутар саме те теорије. То значи, да било која теорија која је способна да изрази елементарну аритметику не може бити у исто време и конзистентна и потпуна.

Гедел се бавио теоремама о природним бројевима, али се ово преноси и на целокупну науку.

Узмимо на пример Њутнове законе који су "доказани" низом мерења. Важили су за неприкосновене све док их теорија релативности није оспорила. Међутим без обзира што је показано да постоје одступања од ових закона, они се у готово целокупној практичној физици сматрају неприкосновеним јер су у скоро свим условима који се у екпереиментима могу постићи (са изузетком CERN-a и еветнуалних сличних лабораторија) одступања толико мала да их наши инструменти не могу измерити. Тако да се ови закони и закони који из њих проистичу (Кеплерови и слично) могу применити на пример у ауто индусрији, авио саобраћају па чак и прорачунима свемирских летова.
 
Што се тиче религије, сматрам да треба бити јако опрезан приликом уплитања у ову тему. Сматрам да су свере интересовања религије и науке прилично раздвојене по питању метода, али не и супростављене. И ако и једно и друто се баве темом Истине приступ је потпуно различит. Религија је много више лична и субјективна и са разлогом се зове "Вера". Пошто је прва ставка симбола наше вере вера у Бога "творца свега видљивог и не видљивог", дакле и физког и духовног света она не може бити у супротности на исправно доказаним научним ставовима. Дакле, сматрам да ако нешто није у складу између научних доказа и верских тумачења, или је неко промашио у доказивању или у тумачењу вере. Треба имати у виду да је Свето писмо у великој мери симболичко и да многи греше буквалним схватањем његових чланова, па тако на пример неки сматрају да је наша планета стара свега 5000 година.

Зато сматрам да не треба овде доказивати како постојање тако и не постојање Бога, јер је то у суштини ствар личне вере, и много већи умови су рекли да је немогуће доказати ни једно ни друго научним методама. Постоји доста теолошких истраживања који са баве показивањем да поједине научне теорије нису у супротностима са неким верским тумачењима, али реко бих да то је управо у сврху показивања да ове две гране нису супротне једна другој и ако су раздвојене.

Свакако мислим да никако не треба у исти кош стаљати питање религије, или боље речено вере у исти кош са теоријама завера, али нека иде свако по своме....
 
Ja sam vrlo svesno ubacio religiju, ali sm mislio na "proste" ljude koji ne umeju da razmišljaju i najlakše je reći "to je Božja volja". Teoretičari zavere su slični u svojoj nemogućnosti da shvate nešto pa odmah to odbacuju jer imaju svoje objašnjenje.

Kao što si rekao u pitanju je VERA i ta reč baš dobro objašnjava neke stvari (veruju u nešto).
 
Nauka je nerazumna, ne zato sto su naucnici glupi, vec zato sto su ljudi.

Naucnici ne razumeju dijalektiku. Nauka tezi da stvari posmatra izolovano, to je naizgled racionalno, iskljucivanje nepotrebnih faktora deluje korisno u istrazivanju. Ako zelite da stancujete radove, onda vam je najbolje da se usresredite na detalj koji niko jos nije primetio i da ga iskoristite.

Ali, sta je dijalektika. Recimo to da svaka stvar ili princip u sebi krije konraprincip. Recimo raketa koja snazno uzlece trosi gorivo i posmatranje prvih nekoliko sekundi leta stvara utisak da ce ona leteti vecno. Danasnji naucnik lici na posmatraca koji posmatra raketu, istrazuje kinetiku leta, ali ne poznaje princip rada raketnog motora.

Ljudsko shvatanje racionalnog ograniceno je

-neshvatanjem razlike izmedju masovnog i pojedinacnog (recimo, izgleda sasvim racionalno upaliti kola i odvesti se u Tempo, napuniti prtljaznik, ali sta ako je jos 10000 kljudi donelo takvu odluku? Ljudski razum ne razume masovna ponasanja.

-nerazumevanjem nelinearnih pojava, recimo postoje limiti za stetne hemikalije, smatra se da su velike koncentracije ovih hemikalija stetne, medjutim, pokazuje se da su male koncentracije jos stetnije na dugu rijjer ih organizmi ne prepoznaju.

-neshvatanjem kompleksnosti veza unutar sistema. Nauka je jako dobra sa detaljima i sistematizacijama. Medjutim kada je delova mnogo, veza izmedju njih je moguce jos i vise. Nauka koja deluje parcijalno po oblastima, gubi iz vida veze i time gubi celovitu sliku.
 
I pored svih mana i koliko god da je nauka neracionalna, nerazumna, neocigledna itd, ljudski rod nije smislio nista ni priblizno efikasno i konzistentno kao sto je naucni princip.
Drugi pristupi kao religija, astrologija, teorije zavere nisu joj ni do malog nokta.
Amin.
 
Nauka koja deluje parcijalno po oblastima, gubi iz vida veze i time gubi celovitu sliku.

Ovo je ključna stvar, jer se NAUKA vrlo često, i to iz raznoraznih razloga (prvenstveno onih manipulativne prirode) - pretvara u svoju direktnu suprotnost, odnosno PSEUDONAUKU.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=773480#p773480:13len7p3 je napisao(la):
MC_ » 10 Sep 2020 09:53 am[/url]":13len7p3]Nauka je nerazumna, ne zato sto su naucnici glupi, vec zato sto su ljudi.

Naucnici ne razumeju dijalektiku. Nauka tezi da stvari posmatra izolovano, to je naizgled racionalno, iskljucivanje nepotrebnih faktora deluje korisno u istrazivanju. Ako zelite da stancujete radove, onda vam je najbolje da se usresredite na detalj koji niko jos nije primetio i da ga iskoristite.

Ali, sta je dijalektika. Recimo to da svaka stvar ili princip u sebi krije konraprincip. Recimo raketa koja snazno uzlece trosi gorivo i posmatranje prvih nekoliko sekundi leta stvara utisak da ce ona leteti vecno. Danasnji naucnik lici na posmatraca koji posmatra raketu, istrazuje kinetiku leta, ali ne poznaje princip rada raketnog motora.

Ljudsko shvatanje racionalnog ograniceno je ...
Ovo što si napisao je prevelika i neopravdana generalizacija koja je posle dopunjena sasvim arbitrarnim tvrdnjama (neko to radi => svi to rade), a ta greška se spominje i u predavanju Ričarda Fajnmana (neprecizna hipoteza). Mada bi se moglo raspravljati o pojedinim stavovima, hipoteza nije dovoljno precizno formulisana da bi odmah bilo moguće reći: "ovo je tačno", ili "ovo nije tačno". Pitanje je u kome cilju istražujemo, šta želimo da postignemo sa nekom "istinom", kao i šta tačno neko podrazumeva kad kaže "istina" (lični postulati od kojih počinjemo svako razmišljanje? lični sistem vrednosti? teologija? fizički zakon? logička tvrdnja?) Zbog toga bi dublja rasprava o ovako slobodno fomulisanoj primedbi verovatno bila jalova. Doduše, pitanje redukcionizma nauke jeste validna i veoma zanimljiva tema za raspravu, mada je to sasvim druga oblast. Time se dosta bave neke grane filozofije, ali ne verujem da je baš za ovu temu jer bi preterano filozofiranje bez praktične primene bilo štetno za dobijanje boljeg osećaja o tome čime se tačno nauka bavi (to nije ni magiski ritual ni izbor kome "verovati"), a zatim kako jasno i precizno razmišljati. Kad god bacim pogled na naslovne strane časopisa Alo i Informer, fizički me pogodi osećaj da je u ovoj našoj intelektualnoj močvari to postalo pitanje elementarnog opstanka. Čak, pitanje meseca, ili tek poneke godine, ali ne puno njih. Dok su još živi i mentalno sveži ovi stariji ljudi koji su išli u druge škole i gledali drugačiji TV program. Posle će za izgubljene generacije "tranzicije" biti kasno. Prvo da narod shvati čime se nauka uopšte bavi i kako da nauče da misle, pa ONDA možemo o tome koja su namerno uvedena ograničenja nauke i zašto je to urađeno. Sve ima svoja ograničenja, ali prvo do toga treba doći.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=773490#p773490:3kr9h4vf je napisao(la):
Vladivoje » 10 Sep 2020 10:42 am[/url]":3kr9h4vf]
Nauka koja deluje parcijalno po oblastima, gubi iz vida veze i time gubi celovitu sliku.
Ovo je ključna stvar, jer se NAUKA vrlo često, i to iz raznoraznih razloga (prvenstveno onih manipulativne prirode) - pretvara u svoju direktnu suprotnost, odnosno PSEUDONAUKU.
Šteta što ne znaš engleski jer bih te odmah uputio na video koji sam postavio. Ima tu njegova jedna duhovita pričica o tome kako neki kibicer gleda majstora koji pokušava da otvori sef kome je izgubljena šifra. Pa mu odjednom kaže: "A što ne probaš 10-20-30?" Itd ...To je na samom kraju, deveti minut (9:00)

Vrlo slična situacija.
 
Vera svakako nije, niti će ikada biti prevaziđena, ali gotovo sve religije jesu. Osim što su fundamentalno suprotstavljene nauci, ogromna većina religija propagira gomilu trivijalnih sujeverja, materijalističkih običaja i čitavu papazjaniju nekakvih "svetih spisa", koji mogu samo biti dokaz ograničenosti. Zato se sve religije "vade" na veru - bez te vere su svi sramotno ogoljeni.

Istovremeno, onaj ko veruje, iz meni nepoznatih razloga (a najčešće prenošenjem roditeljskih tradicija), vezuje se za neku od postojećih religija. Taj čin mi je jako težak za razumevanje.
 
To je nametnuto vjerovanje savremenog doba. Čini se da je baš taj stav ograničen. No, tvoja riječ protiv moje, sve dok se ne bismo uhvatili u konkretne primjere i argumente...
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=773486#p773486:2erpg42f je napisao(la):
chiko » Čet Sep 10, 2020 10:35 am[/url]":2erpg42f]I pored svih mana i koliko god da je nauka neracionalna, nerazumna, neocigledna itd, ljudski rod nije smislio nista ni priblizno efikasno i konzistentno kao sto je naucni princip.
Drugi pristupi kao religija, astrologija, teorije zavere nisu joj ni do malog nokta.
Amin.

Religijski princip predstavlja drugu krajnost, to je shvatanje o a-priori poznavanju znanja iz koga sve proistice.
U oba slucaja radi se o egu, o ideji o posedovanju Znanja.
Jedni ga sticu uceci Bibliju napamet, drugi ga sticu uceci druge stvari napamet.
Jedni tvrde da poznaju ljubav boziju, drugi da poznaju konstrukciju univerzuma.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=773551#p773551:htsbincw je napisao(la):
GOJE » Čet Sep 10, 2020 1:06 pm[/url]":htsbincw]Vera svakako nije, niti će ikada biti prevaziđena, ali gotovo sve religije jesu. Osim što su fundamentalno suprotstavljene nauci, ogromna većina religija propagira gomilu trivijalnih sujeverja, materijalističkih običaja i čitavu papazjaniju nekakvih "svetih spisa", koji mogu samo biti dokaz ograničenosti. Zato se sve religije "vade" na veru - bez te vere su svi sramotno ogoljeni.

Istovremeno, onaj ko veruje, iz meni nepoznatih razloga (a najčešće prenošenjem roditeljskih tradicija), vezuje se za neku od postojećih religija. Taj čin mi je jako težak za razumevanje.

Nauka je propovedala do skoro da treba izbegavati svinjsku mast zbog holesterola.
Sada kazu da je ista zdrava i da opasnost dolazi od biljnih ulja.

Da li raymisljate o teoriji struna ili knjiyi postanka, tesko da ce to uspeti da vas nauci nesto o resavanju yaista bitnih problema.


Nije problem u nauci, problem je u racionalizmu. Homo Sapiens ima defekt misljenja, pa su stoga defektne i nauka i religija i pseudonauka i psudoreligija.

Ispravljanje ovog defekta misljenja jeste cilj nekih filozofija i nacina raymisljanja, npr Zen.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=773664#p773664:1ozympna je napisao(la):
MC_ » Čet Sep 10, 2020 9:40 pm[/url]":1ozympna]Da li raymisljate o teoriji struna ili knjiyi postanka, tesko da ce to uspeti da vas nauci nesto o resavanju yaista bitnih problema.
Da li razmisljas o kvantnoj mehanici i teoriji relativnosti svaki dan ?
Da li si svestan da to sto kuckas na ovom forumu NE BI NIKADA MOGAO BEZ KVANTNE MEHANIKE ?
Da li si svestan da ti GPS ne bi tacno radio bez teorije relativnosti ?

Kada ovako apstraktne teorije sa granica nauke imaju i te kakve primene u svakodnevnom zivotu zamisli koje sve primene imaju prizemnije teorije kao sto su klasicna mehanika, hemija itd.

Nauka ima sjajnu osobinu da se stalno KORIGUJE, priznaje svoje greske i zablude i zamenjuje teorije sa novijim, boljim, za razliku od religije, astorologije, teorija zavere, koje su dogmatske discipline.

Pa i Ricard Fajnman stalno koristi rec SUMNJAJTE, kao osnovnu stvar u nauci, za razliku od religije i ostalih navedenih disciplina, gde se trazi da VERUJETE, i da ne sumnjate u VECNE ISTINE, tj dogme.

I onda pametnjakvici na ovom forumu kazu da su nauka i astrologija/religija/teorije_zavere jedno te isto.
Dodje mi da se prekrstim i levom i desnom :) , ljudski rod sve dublje tone u neznanje, dolaze nam jahaci apokalipse u liku teoreticara zavere :)
 
E sad, treba tačno definisati šta su to teoretičari zavere.

Kako definisati taj pojam, s obzirom na to da jedni zovu druge teoretičarima zavera. :mrgreen:
 
Gresis sine, ovaj silno gresis, jedni su teoreticari zavere a drugi po recima ovih prvih "teoreticari zvanicne verzije".
 
Status
Zatvorena za pisanje odgovora.
Vrh