Šta je novo?

Železnička stanica Topčider

trafikant

Beginner
Učlanjen(a)
20.07.2010.
Poruke
77
Pohvaljen
3
Ako pogledate na Google, stanica u Topčideru je prilično velika, a moja ideja je da to postane stanica za međunarodne vozove, kao i domaće poslovne sa rezervisanim sedištima. "gospodska stanica"

Pa bi na Prokop -Novi Beograd - Zemun Gornji Grad stajali domaći vozovi i prigadski.

Bila bi sačuvana pruga od Topčidera pa pored Sajma i starim mostom preko Save do Novog Beograda. Stari most bi se obnovio, mislim da je najrazumnije staru gvoždjuruju skinuti i postaviti potpuno novu konstrukciju, em bezbednije em brže a verovatno i najjeftinije kao rešenje. Pravac ka Pančevu bi bio prespojen preko Dunava u zoni Zemuna ili Batajnice, ima više opcija za premošćenje. Objekat same stanice u Topčuderu bih napravio što manjim mogućim, a da se ispune zahtevi prostora i promet kroz stanicu učini efikasnim. Možda čak i ukopati ponešto od objekata da bi što manje štrčala zgrada. Peroni stanice urasli u park i šumu, a cvrkut ptica prekraćuje putnicima čekanje. A pošto je to medjunarodna stanica valjda bi i nadzor bezbednosti bio veći.

Postojeća glavna stanica bi bila potpuno ukinuta bez ikakva "dva koloseka" i sl. i prostor severno od Sajma bi bio oslobodjen od šina, kao i Karadjordjeva, i Dorćol. Sledeće šine bi bile na Dunav stanici koje bi ostala u funkciji kao pomoćna putnička stanica. Tu staje masa šinobusa iz Banata (bar koliko znam) pa što to ukidati. A tu je i teretna luka Beograd koja treba vezu sa prugom.
 
+1 за укидање 2 колосека до Главне. :kk:

Уколико Прокоп има капацитет да опслужује све возове (а ваљда има), онда чак нема потребе ни за тим да остане пруга преко старог железничког моста. У том случају, Топчидер би (као што сам више пута предлагао) могао да буде полазна станица за музејске возове (Романтика и Плави воз).
 
Prostor oko zeleznicke stanice u Topcideru je znacajna prirodno istorijska celina kojoj treba posvetiti duznu i posebnu paznju.

Davnasnje loviste po kome je i deo Beograda dobio ime Kosutnjak se spusta svojim sumovitim padinama ka tom prostoru stanice, a na kraju tih obronaka Kosutnjaka, preko puta stanicne zgrade su stenovite hridine fjorda Panonskog mora.

Nedaleko se nalazi stari kamenolom kao gnezdo u sumi, iz cijih stena sija odsjaj suncevih zraka sred sumskog sumraka, stene kamenoloma posecuju penjaci, a mesto zovu V 2. Pored tih stena prolazi put koji se spusta ka stanici i tim sumskim putem prolaze jahaci konja do hipodroma.

Sem stare dvorske stanice, postoji niz pratecih kucica i zgrada uz prugu koje i dalje zrace prohujalim vremenom sveta 19. veka, trebalo bi da se sacuvaju u izvornom izgledu i dobiju prigodnu namenu.

Svi koloseci sem dva, za istorijske i turisticke vozice, bi trebalo da se oslobode, a oslobodjeni prostor da se vrtno uredi, jer bi kao deo postojeceg Topciderskog vrta, u podnozju pomenutih stena i padina Kosutnjaka nastala jedna izuzetna prirodno istorijska celina koja se retko moze videti bilo gde u svetu.

Zelena dolina reke sa dvorcima i starom stanicom u sred grada, pa gde to jos ima !
 
Jedna naizgled neprimetna stvar kod priče o rešavanju beogradskog željezničkog čvora je potreba da se postoji deo čvora koji bez problema funkcioniše na lokomotivama dizelkama. Tako da su predugi tuneli ispod grada nepovoljni zbog skupljanja gasova od dizela. A onda treba obezbediti minimalnu funkcionalnu celinu za dizel vozove, teretne i putničke. i svi pravci moraju imati dizel varijantu. Da li je ta potreba za alternativnom vučom ako eto nema struje uopšte realna i strateški prostudirana, ili se to provlači kao prepisano iz prevazidjenih udzbenika "u kriznim vremenima najpouzdanija je kompozicija voza sa jakom zalihom vlastitog goriva" verovatno je to nekada prepisano iz ruskih udzbenika o ratu i kriznim situacijama, kada je voz bio jedino pouzano vozilo za savladavanje Ruskih prostranstava, a pruga dovoljno daleko od linije fronta, ili kad mraz zaustavi auta i kamione pa se samo lokomotiva može pokrenuti.

Možda ovo zvuči ćaknuto, ali zbog čega i zašto Beograd mora imati dva željeznička sistema, pa jedan po standardima XXI veka i skup, što skupllji, kao i "rezervni" na tehničkom nivou XIX veka. "krizna parnjača snabdeva Beograd krompirom sa Cera" ili nešto slično. "cepaju šikaru pored pruge da bi parnjača nastavila put..." Valter, sa Valterom se nije zezati...A parnjača ne može kroz Vukov Spomenik, već mora da ima svoj sistem šina. Samo je problem što taj "rezervni" okupira velik prostor i guši razvoj grada, a novi sistem postaje preskup jer se neprestano mora uklapati sa starim, svaka faza novog čvora mora sa se uštimuje u staro.

Na kraju se decenijska gradnja čvora u Beoradu svela na prigradski liniju Batajnica Pančevo jer je to jedina realna korist u ovom trenutku. A drug Valter ne da parnjače, struja crkne očas posla, a parnjača štekće.
 
То се лако може избећи тиме што постоји железничка обилазница која није у тунелима, па ту могу саобраћати дизел локомотиве. Ако нешто мора да се допреми у град, постоје ободне станице (Нови Београд, Раковица, Јајинци, Дунав итд.) па тако нема потребе да дизелке улазе у тунеле. Уосталом, и црногорски део пруге Београд-Бар је прво постојао од Никшића до Бара, па је касније спојен ка Ужицу, а пруга електрификована. Кроз Созину (преко 6 километара) терале су дизелке, па никоме длака није фалила с главе.
 
Wile E. Coyote":16t42d4u je napisao(la):
Кроз Созину (преко 6 километара) терале су дизелке, па никоме длака није фалила с главе.
Postoje tuneli i tuneli, ako ništa drugo ovde bi problem bio u stanicama Prokop, Vukov spomenik i Karađorđev park, sa dizelom, a da ne pričamo kako bi bilo kad bi prošla parna lokomotiva.
 
Ambassador":2lq3uk9c je napisao(la):
Wile E. Coyote":2lq3uk9c je napisao(la):
Кроз Созину (преко 6 километара) терале су дизелке, па никоме длака није фалила с главе.
Postoje tuneli i tuneli, ako ništa drugo ovde bi problem bio u stanicama Prokop, Vukov spomenik i Karađorđev park, sa dizelom, a da ne pričamo kako bi bilo kad bi prošla parna lokomotiva.
Pa ovaj moj predlog o rekonstrukciji stanice Topčider koja bi imala bitnu svakodnenu ulogu, ali bi upravo pri tom "dizel vuča vanrednom situacijom" dobijala važnu dodatnu namenu i za takve situacije Topčiderka uredjenija nego sada. A ostaje očuvana veza ka Novom Beogradu "za dizel" kao i za svakodnevni protok, ne mora sve kroz tunele. A sa Banatske strane bi ostala Dunav stanica, opet dovoljno sredjena, za "dizel vanredno"
 
Ambassador":qrqd6w9k je napisao(la):
Wile E. Coyote":qrqd6w9k je napisao(la):
Кроз Созину (преко 6 километара) терале су дизелке, па никоме длака није фалила с главе.
Postoje tuneli i tuneli, ako ništa drugo ovde bi problem bio u stanicama Prokop, Vukov spomenik i Karađorđev park, sa dizelom, a da ne pričamo kako bi bilo kad bi prošla parna lokomotiva.
Вероватно. Зато би се у ванредним дизел ситуацијама вожња и завршавала ван тунела. ;) Евентуално ако воз само прође кроз ове станице које си навео без задржавања, можда би пило воду.
 
Wile E. Coyote i Glas Prirode, sviđa mi se vaša ideja :) Ja sam mislio da se sadašnja Glavna stanica Beograd ostavi kao muzejska ali je ova varijanta sa Topčiderom još bolja. Osim toga tamo je i garaža Plavog voza i može se napraviti i garaža za Romantiku odakle bi ti vozovi polazili.
Trafikant, nema potrebe da Topčider bude međunarodna stanica jer će svi vozovi ići u Prokop. Vozovi ka Zapadu i Severu će polaziti iz TPS Kijevo a vozovi za Istok I Jug iz TPS Zemun tako da će putnici moći da uđu u Rakovici i Novom Beogradu što je i bolja varijanta od Topčidera. Topčider bi bio idealan za muzejse vozove.
 
I jos zastititi kafanu Topcider pored stanice kao kulturno dobro i to je to! :laugh:
 
Интересантне су ми ове дискусије, премда никако ни бих могао подржати идеју. Опет се поставља оно питање, да ли железници дати или недати озбољну улогу у саобраћају у Београду и према Београду? Ако да, колсеци Новог железничког чвора имају недовољан капацитет. На југу постоје 4 правца из којих би долазили возови у приградском саобраћају и 3 из којих долазе даљински возови. Евентуално би два колосека Раковица-Прокоп била довољна уколико би тежили проређеном реду вожње возова врло великих капацитета, али онда се губи на учесталости полазака. Конкретно, имали би према југу 3 приградске линије са интервалом сат времена, једну са интервалом пола сата, и на сваком од праваца брзе возове сваких сат времена. Али, ако стварно желимо да јужни делови града уз постојеће пруге постану зона развоја и ширења града, морамо обезбедити већу учесталост полазака. Није поента понабијати све садржаје у центар, а железнички коридор претворити у друмски. Железнички коридор, осим мањег загађења и одузимања простора, има много веће резерве у капацитету продужавањем композиција, и може пружати висок квалитет услуге чак и при јаком оптерећењу. Максимална брзина од 80км/с и средња од 60км/с су врло високе брзине за градске услове.

Узгред, основна коридорска саобраћајница, која је у продужетку новог моста на Ади је булевар паралелан са постојећом пругом. :violina: Ово ће постати брза саобраћајница, која ће у недостатку других брзих градских саобраћајница брзо постати веома оптерећена.

Сама станица Топчидер је остатак некадашњих времена, када је то била ранжирна станица на далекој периферији, и која је некада запошљавала на стотине железничара. Данас је то гробље,као што је и Раковица данас гробље тешке индустрије. На жалост, и сам Топчидер је ван туристичких мапа Београда, а сами Београђани га слабо посећују, и готово да нема јавних дешавања у истом.

Сама саобраћајна повезаност је слаба, тако да то никако не би било добро место за међународну путничку станицу, а евентуално може бити станица за туристичке и агенцијске возове.
 
Kad već spomenu "groblje teške infustrije", blizu je topčiderske stanice pa da priupitam što me interesuje.

Da li su Železnice Srbije ikada ijedan komad čelika prodali za reciklažu ili (bože sačuvaj) sami reciklirali?

Mogli bi da profitiraju od toga. Nije valjda da hoće one mrtve vozove sa Rakovice da refurbishuju ili nešto, pa ih zato čuvaju?
 
Da ti znas kolika je procedura da se jedan vagon otpise izbila zjela afera poslali na sjecenje vagone koje su mogli remontovati .Evo sad prodaju u staro gvozdje 20 teretnih kola i mislm 60tak putnickih od tih putnickih 10 kom u jabuskom ritu su romi vec odradili :violina:
 
Zeleznicku stanicu Topcider bi mogli da iskoriste i da je pretvore u Tehnicku putnicku stanicu umesto sto planiraju novu u Kijevu. Ustedeli bi dosta jer koloseci vec postoje, samo hale za odrzavanje da se naprave.
 
Topcider je ipak park i tamo ne treba biti nikakvo odrzavanje ili proizvodnja.
 
spatiotecte":1yxh8nc9 je napisao(la):
Zeleznicku stanicu Topcider bi mogli da iskoriste i da je pretvore u Tehnicku putnicku stanicu umesto sto planiraju novu u Kijevu. Ustedeli bi dosta jer koloseci vec postoje, samo hale za odrzavanje da se naprave.

Što se tiče pruga u Srbiji, postojeći kolosjeci koji bi se, kao, mogli iskoristiti za nešto, ne postoje nigdje! Gdje god da odeš, pa tako i u Topčider, vidiš samo groblje željeznice. Sa stanovišta novogradnje, bolje bi bilo da je tamo ledina, bar ne bi bilo troškova uklanjanja starog, a neupotrebljivog.
 
Šta raditi sa tim šinama, je l' mogu one da se skidaju i koriste za izgradnju novih, je l' mogu da se tope?
 
Pa naravno imas pravilnik za sine i razne tipove isna UIC 60 itd pa recimo kad se sine skinu sa koridora X onda se stave na lokalnu prugu kad se siknu odatle onda idu na topljenje uz doplatu za nove sine
 
Srdačan pozdrav, jedan sam od onih koji je godinama pasivno pratio aktivnost na forumu te se evo priključih..

Razvoj stanice u Topčideru uslovljen je te...

Visina starog železničkog mosta, čini mi se u značajnoj meri, onemogućava raznim plovilima, pre svega, plovilima sa katarkama da u većoj meri oplemene vodene tokova, marine - naročito uzvodno od ovog savskog mosta..

U meni se bude žalosna osećanja dok posmatram marinu kod Ade te, umesto čamaca sa motorima zamišljam marinu prepunu katarki i jedara...o ekološkom aspektu da ne govorim. .

Na celom potezu, ambijentalne celine i uz kolosek koji bi se od topčiderskog parka preko starog železničkog protezao ka nbg, nalazim potrebu i prostora za oplemenjenim, romanticnijim sadržajem - što bi se verujem odrazilo i na prihode grada od turizma. .
 
Iz Vecernjih Novosti:

KADA se polovinom godine sa Glavne železničke stanice vozovi preusmere na "Prokop", tamo neće odlaziti kompozicije koje saobraćaju u međunarodnom saobraćaju. Vozovi za Bar, Budimpeštu i ostale evropske gradove kretaće iz stanice "Topčider".

- Sređujemo ovu stanicu pošto dosta dugo nije bila u funkciji - priča Jugoslav Jović ("Srbija Voz") - Osposobićemo čekaonice, blagajne i sve što je potrebno.
 
Da li to znaci i da ce da je osposobe za gradski prevoz, ili ce sve da bude kao sto je i sada, da linija 3 ponese sav teret?
 
Šta ćeš više?! Topčider je čak možda bolje povezan nego Prokop (mada su tu negde po nepovezanosti)

Mada kada budu radili nastavak UMP-a ka Rakovici...
 
Vrh