Šta je novo?

Jezera, potoci, kanali i ostale vode Beograda

lynx

Intermediate
Učlanjen(a)
15.02.2012.
Poruke
114
Pohvaljen
27
Trenutno postoji tema za reke i priobalja (a tu se uglavnom misli na Dunav i Savu), ali mislim da ostale manje poznate vode Beograda zaslužuju svoju temu. U brdovitim delovima Beograda postoji dosta potoka, na nekima od njih postoje i mala akumulaciona jezera, imamo i neka prirodna jezera, na levoj obali Dunava imamo kanale i močvarna područja, a imamo i dosta podzemnih voda i izvora. Vode su nam uglavnom u dosta lošem stanju i ne koristimo njihove potencijale.
Beogradski potoci uglavnom nisu uređeni kao mesta gde bi ljudi dolazili da provode vreme, mnogi su zagađeni, a dosta potoka kao npr. Bulbulderski, sada i veliki deo Mirijevskog su sprovedeni kroz podzemne kolektore. U Srbiji potok i reka su tradicionalno mesto za bacanje đubreta ("voda će to da odnese"). Ako postoji potok, to je idealno mesto za izlivanje kanalizacije iz nelegalno izgrađenih kuća i umesto da se oni koji to rade kažnjavaju, potok se tretira kao kanalizacioni kolektor. Podzemne i površinske vode se zagađuju nepropisnim septičkim jamama, a imamo i industrijsko zagađenje pa smo mogli da "uživamo" u plavoj Topčiderki i "Čukaričkoj plavoj laguni". Neki potoci bi mogli da se urede, npr. Kaljavi (znam da je to bilo planirano, ne znam da li će i da se radi), mislim da bi i potok Paripovac mogao malo da se sredi (sad je uz potok nehigijensko naselje). Jedini potok koji je zaista uređen je u Banjičkoj šumi, njemu je sad napravljeno veštačko korito, a ne znam da li su za to postojali dobri razlozi. U Mirijevu je nekad bilo planirano i jezero na potoku, a sada je Mirijevo ostalo bez ijednog dela potoka, čak i tamo gde nije pravljen bulevar, i potok se smatra za nešto što smeta i smrdi. U mirijevskom parku bi bar deo vode potoka mogao biti izveden na površinu.
Na ovom sajtu se može naći nešto više o nekim jezerima Beograda: http://www.beogradskajezera.com/. Na periferiji grada imamo veštačka jezera kao što su Pariguz i Bela reka koja su pravljena kao zaštita od bujica, ali i Rakinu baru u Sremčici koja je prirodno kraško jezero (u dosta lošem stanju). U daljoj okolini grada imamo jezera kao što je Markovačko, a na Kosmaju je bilo planirano stvaranje više akumulacija. Mnoga od ovih jezera nisu mnogo uređena i na njih uglavnom dolaze ribolovci, uglavnom se ne održavaju (npr. na jezeru Bela reka ono što je bilo uređeno je zapušteno i ribokrađa je masovna). Neka jezera imaju potencijala za komercijalne sadržaje, evo sad čitam da je je 2005. italijanski investitor hteo da gradi akva park na Pariguzu, ali od toga ništa nije bilo (ne znam da li bi to bilo baš dobro, ali jezero u svakom slučaju treba da se više iskoristi). Nekim jezerima treba urediti prilaz i učiniti ih poznatijim i podstaknuti razvoj raznih sadržaja, ali uz brigu o očuvanju sredine. Ne mora Ada da bude jedino izletište Beograda vezano za vodu.
Na prostoru Novog Beograda nekad smo imali močvaru i teren je nasipan tako da nije ostala nijedna vodena površina dalje od Save i Dunava i NBG nije naročito vezan za vodu, ali u "trećem Beogradu" (za koji ne mislim da treba da postane visoko urbanizovana sredina i neki novi gradski centar, ali mora da se malo urbanistički uredi) pitanje je budućnosti vodenih površina. Forland leve obale Dunava je veliko vlažno područje i ima značajan ekosistem, kao i Veliko ratno ostrvo (ali je i leglo komaraca). Ovo područje je i značajno za vodosnabdevanje u budućnosti. Kanali kao što su Sebeš, Kalovita, Vizelj i Sibnica treba da se održavaju i da se njihove obale malo urede.
Centralni delovi Beograda imaju dosta podzemnih voda, npr. podzemni vodotok na Vračaru i jezero ispod Terazija. Znam da je bilo pominjano da će se podzemne vode koristiti za zalivanje platoa kod Hrama, ne znam da li je to zaista i realizovano. Voda koja inače stvara probleme i nekad mora da se ispumpava iz nekih podruma može se koristiti u razne tehničke svrhe, a čini mi se da su nekada postojali planovi i za izvođenje te vode na Vračaru na površinu kao dekorativni potok. Mnoge podzemne vode su zagađene i na većini prirodnih izvora voda nije za piće, ali miljakovački izvor koji je ranije bio zaštićen i ima kvalitetnu vodu za piće je sada ugrožen planiranom gradnjom.

Za početak, malo slika:

Ada Safari:


Topčider:


Pariguz:


Bela reka:


Rakina bara:


Potok u Banjičkoj šumi:


Mirijevski potok: :(


Jaruga potoka Paripovac:


Sebeš:


Forland na levoj obali Dunava:


Evo jedne dobre vesti:

Субота, 22. септембар 2012.

Прва фаза уређења језера Трешња и његове околине

На падинама Авале, на само 30 километара од центра града, са леве стране пута од Београда ка Крагујевцу, налази се познато излетиште Трешња, са истоименим језерцем. Град Београд помоћи ће уређење околине овог језера, како би се постигли бољи услови животне средине, а само језеро постало још атрактивније за посетиоце и љубитеље природе.

– Језеро Трешња је вештачко језеро, окружено шумом и налази се на граници општина Вождовац и Сопот. Дугачко је око 150 метара, а ширина му је око 20 метара. Делимично је озидано бетоном и налази се у средишту листопадно-четинарске шуме, која је довољно пространа и сасвим приступачна, а у близини се налазе и два извора хладне воде. Трешња у ствари обухвата лепезасто извориште потока Савушница и својим странама пада на југоисток у овај поток, а који је притока реке Мали Луг. На овом потоку је почетком шездесетих година направљено мало вештачко језеро, односно микроакумулација „Трешња”. Ово језеро створено је изградњом преграде, то јест бране од ломљеног камена у цементном малтеру, а микроакумулација пуни се водама потока Савушница који никада не пресушује. Град финансира поправку зида око језера од ломљеног камена, вађење и одвоз муља у зони радова, као и реконструкцију колско-пешачке стазе. Ово је прва фаза радова, која има за циљ побољшање услова животне средине на овом језеру – рекла је Наташа Ђокић, начелница у овом секретаријату.

Излетиште има укупну површину од 194,8 хектара и око 180 хектара је под шумом. Становници Београда углавном знају за своје омиљено излетиште – Савско језеро и веома мало се зна о другим језерима у главном граду. Отуда је циљ града да се уређују и промовишу и други ресурси, посебно они атрактивни у излетничко-туристичком смислу.

Посао је поверен Јавном водопривредном предузећу „Београдводе”, јер како наводе у секретаријату, потреба да се старају о ресурсу вода, између осталог, ове две институције преклапа на теми београдских језера – ово јавно предузеће са аспекта старања о језерима, а секретаријат са аспекта потребе да промовише и заштити овај ресурс.
Izvor: Grad Beograd
 
Ko će da spreči uništavanje centra Grocke

Na poziv gradjana,da zabeležimo kako se uništava centar Grocke, poslali smo reportera na lice mesta gde “Beogradvode” izvode radove na koritu Gročice i zatekli smo neverovatan prizor.Drveće koje je zasadjeno pre više desetina godina u zanatskom centru, koji je i ovako zapušten,sada je prepolovljeno jer na jednoj strani do trotoara grana i lišća nema sve je ogoljeno do stabla da bi tuda prolazili kamioni teški 40 tona,koji su takodje napravili štetu jer od njihove težine trotoar je pukao i jedan šaht je zato popustio i sada je tamo jedna velika rupa.Zato molimo gradjane koji tuda prolaze u večernjim satima da obrate pažnju na rupu da se neko ne bi povredio.Na ulasku u zanatski centar od pijace,preko puta prodavnice auto delova bila je zasadjena živa ograda koje više nema,pogažena je i isečena.Svoje kamiončiće bez imalo sramote parkiraju na sred zelene površine parka u zanatskom centru.
Pokušali smo da razgovaramo sa nadzornim organima “Beogradvoda” koji nadgledaju radove,ali nisu bili raspoloženi za priču jedino nam je rečeno da je to moralo da se uradi zbog prilaska njihovih kamiona i da se to drveće nalazi na zemljištu koje pripada vodoprivredi. /Лични коментар: :bash: /
Zato smo se obratili komunalnoj inspekciji da izadje na teren i napravi zapisnik zatečenog stanja,gde nam je rečeno da su pre dva dana inspektori bili na terenu i napravili zapisnik. Dok je još uvek naš reporter bio na licu mesta u centru Grocke,došla su tri komunalna inspektora opštine Grocka,fotografisali zatečeno stanje i napravili zapisnik. A mi ćemo se obratiti i nadležnima u opštini Grocka,jer neko mora da zaštiti interese gradjana,”Beogradvode” će za dva meseca završiti radove i otići iz Grocke,a nama će ostaviti sredjenu Gročicu i opustošenu i razrušenu okolinu oko nje.
Apelujemo na opštinsko rukovodstvo da se u što kraćem roku pozabavi ovim problemom i pronadje adekvatno rešenje dok šteta nije postala nemerljiva.Sečenjem grana samo sa jedne strane drveća ugrožen je prirodni balans i sada će tokom vremena pod težinom grana sa druge strane drveća početi da se savija i krivi prema Gročici.
Nadamo se da će rešenje biti pronadjeno i da će se ta okolina srediti, da Gročica i park u zanatskom centru zablistaju novim sjajem,a ne da “po starom dobrom Srpskom običaju”samo okrenemo glavu na drugu stranu kao da nas to ne dotiče.

izvor: Grocka informer
http://www.grocka-informer.com/nove_ves ... tra-grocke
 
Očišćeni beogradski potoci

Beta | 03. 10. 2013. - 20:16h | Komentara: 8
Uprava za vode Sekretarijata za komunalne i stambene poslove Beograda očistila je potoke u glavnom gradu, saopšteno je danas iz beogradske uprave.
385213_20130909100100_f.jpg

Kako se navodi u saopštenju, potoci su pre svega bili "mini deponije i potencijalni zagađivači velikih reka".

- Njihovim redovnim održavanjem i čišćenjem, preventivno se deluje i obezbeđuje zaštita od poplava naselja kroz koja protiču. Takođe se poboljšava kvalitet života Beogradjana i uvodi komunalni red - navodi se u saopštenju.

Na Gročici, pored redovnog održavanja uređenog dela reke, betonirano je dno u centru i sređena obloga, a na potoku Bolečica svake godine radi se redovno održavanje na pojedinim delovima regulisanog korita. Bolečica je očišćena u dužini od oko 700 metara kod mosta na Smederevskom putu.
385215_20130911090406_f.jpg

Svi potoci na teritoriji Grada se održavaju u skladu sa obezbeđenim sredstvima, navodi se u saopštenju.

Za poslednje dve godine uloženo je 23 miliona dinara za uređenje i čišćenje beogradskih potoka.

385216_20130917075626_f.jpg


I pored svih aktivnosti "Beogradvoda", zbog neodgovornog ponašanja pojedinaca, gradski vodotokovi se pretvaraju u mini deponije i koriste se kao otvorena kanalizacija.

Stoga iz Uprave za vode apeluju na odgovorno ponašanje sugrađana prema potocima i rekama Beograda, koji bi trebalo da budu mesta uživanja i turističkog potencijala Grada, navodi se u saopštenju.

http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/410008 ... ski-potoci
 
img201309241447520.jpg

img201309241448090.jpg

img201309241447580.jpg


Визељ, канал Борча. Свега 1,5 километар од окретнице 95,96 и 500 од првих насеља.
Непроцењиво је, имати ово близу зграда.
 
Bulevarac":2j6rzfa7 je napisao(la):
^nema labudova na tvojoj fotki :kafa:


А што га подбадаш? Сад имаш лабудова за пар сати загледања :D

Како да замерим Џони, твоје фотке лече. :kk:

Овде можете да видите колико близу је насељима и који је спас од бетона. Нека стотина метара јужније на истом каналу је и очишћени део за веслаче, као и фудбалски клуб са ресторанима и неким као кејом. Зна да буде лепо увече али и током дана за шетњу.
1.jpg

Колико места у граду има ову срећу! Да ли ће бити сачувано? Чисто сумњам, јер плана за ово градско слепо црево још нема, а дивља градња не чека никога. Фекалије и отпад ће претворити ово у сећање, стотине, ако не и цела хиљада кућа већ окружују тај простор. Немам ништа против развоја, и град га је најављивао, само без неког реда и основне инфраструктуре, неће дуго трајати. Овај потез је од Борче ка саобраћајницама ка новом мосту, зато мислим да је и приоритетан. Више пута сам писао о томе, а сада сам надам се успео да дочарам мало.
 
@dzonihsv E to je vec nesto :wink: Fantasticno je kada imas tako mesto u naselju, gde je sama priroda dovoljna da uzivas. Steta sto malo sugradjan zna da na samo par kilomeara od centra grada ima i ovakvih mesta. Nadam se da ce stanovnci Borce, uspeti da sacuvaju taj kutak i narednih godina, a labudovi ce to znati da cene, tako sto ce svake godine tu dolaziti. Verujem da su deca najsrecnija kada mogu izbliza da gledaju tako velike pice, odmah pored kuce. :gobb:
 
Generalno, šteta je što malo ljudi zna za to - njihova šteta naravno. :) Sa druge strane, ovakvi kadrovi se stvaraju kad ljudi zapravo saznaju za nešto lepo (fotkano odma' pored navedenog mostića). Inače, ovi ''moji'' labudovi su fotkani pored BSK-a (bili su atrakcija u Borči prošle zime, čak je i Studio B/Đ došao da napravi reportažu).

A ovako izgleda kanal pored BSK-a tokom godine. Ima i šetalište, čisto da se ispruže noge. :)


Vizelj by dzonihsv, on Flickr


Vizelj 2 by dzonihsv, on Flickr


Vizelj 3 by dzonihsv, on Flickr


Vizelj 4 by dzonihsv, on Flickr


Vizelj 7 by dzonihsv, on Flickr


Vizelj 5 by dzonihsv, on Flickr


Vizelj 6 by dzonihsv, on Flickr

Pogled ka gradu pored tog kanala.


Pogled na grad by dzonihsv, on Flickr
 
Има лабудова и на Сави, савски кеј у висини блока 70/70а :) , али има и разноразних "чамчића"
 
Ovo gore nisu labudovi, to su guske, domace :)
Da ima pameti, pa da vikendom, zimi organizuju neki autobus za decu i roditelje koji bi zeleli da posmatraju i hrane labudove, patke, guske...polazak npr subotom u 11, povratak posle 2 sata. Kukuruz je jeftin, kao i autobuska karta. Za 50-100 dinara bi mogli nekom detetu da ulepsate dan, a to bi doprinelo i da imamo bolju omladinu.
 

imgupload

upload jpg

image hosting free

screenshot program

upload image

Мањи и већи канали Банатског дела града, нису више сроз функционални, нису одржавани, тешко им се прилази, али имају своје чари. Будућност им се не зна, али још служе пољопривреди...

Сакупили су вишак воде са поплављених поља и данас та поља дају слику довољну за трачак оптимизма после великог националног шока.

Пшеница са ПКБ поља која делује здраво, јако, обећавајуће и охрабрујуће...

adult image

free image uploading
 
Izvori, bunari i podzemne vode u Beogradu.

"Tako je istraživač Vojislav Dučić svojevremeno vrlo temeljno skupio podatke o prirodnim izvorima vode, pogotovo beležeći one koji su bili poznati u 19. veku, kao i za vreme prve dve decenije 20. stoleća.

- U Ulici kneza Miloša kod broja 35 postojao je izvor, kao i kod „Beograđanke“ i zgradama koje je okružuju - beleži Dučić. - Kada su počeli radovi kod Vaznesenske crkve 1861. godine odmah se videlo da je zemljište bogato podzemnim vodama.

Istraživač dalje beleži kako „od svih bunara iskopanih u Beogradu, najbolja voda za piće bila je u M. Mitića na Vračaru, koji je kopao do kamena, probio ga, i došao do prave planinske vode. Ovo potvrđuje i bunar u staroj zgradi Vojne akademije (srušena 1941. godine), na uglu Miloševe i Nemanjine ulice, gde su se pojili konji tokom cele godine. S druge strane, na uglu Birčaninove i Kneza Miloša, u kući državnika Stevče Mihajlovića, takođe se nalazio bunar sa dobrom pitkom vodom, koja je po opštem mišljenju bila od iste žice“.

Zatim Dučić nastavlja da iznosi podatke, i pominje da se bunar pitke vode nalazio u dvorištu nekadašnjeg Hotela „London“, kao i u blizini gornjeg dela Miloševe ulice, pored Ambasade Republike Turske. Takođe, podzemne vode su česte na platou kod Svetosavskog hrama, gde je u Karađorđevom parku bio pominjan jak izvor pijaće vode, ali i dalje prema Slaviji, kao i u Ulici Svetog Save. Čak i na samoj Slaviji, a uz nju i u Ulici prote Mateje, bilo je bunara, pa je Matejina ulica dugo nosila ime Bunarska.

Teško je danas nabrojati sve izvore starog Beograda, ali hroničari pamte i bunare u Kosovskoj, Kolarčevoj, Nušićevoj, Vlajkovićevoj, Kondinoj, Uzun Mirkovoj, Siminoj, Vuka Karadžića, Brankovoj, Zmaja od Noćaja, Studentskom trgu, Dečanskoj, Kraljice Natalije...

Od Takovske do Cvijićeve...

Vodama je posebno bogat ugao Takovske i Cvijićeve. Nekada se i u Ulici kraljice Marije nalazilo mnogo izvora. U Takovskoj, kod nekadašnjeg broja 51 postojao je bunar dubok 26 metara, na imanju dr Vladislava Bogdanovića. Drugi bunar se nalazio na mestu gde se ova ulica završava kod Bulevara despota Stefana, a još jedan na uglu Despota Stefana i Vojvode Dobrnjca. Odatle, beleži Dučić, pa do Bajlonijeve pijace bilo je još sedam jakih izvora hladne vode."

http://gradjevinarstvo.rs/TekstDetaljiU ... kstid=4820
 
Zuma":1lik53jz je napisao(la):
Izvori, bunari i podzemne vode u Beogradu....

+1 :) Svaka čast
ovo ce sigurno u buducnosti da bude polazna tačka za projektovanje mnogih Bg fontana
sa besplatnom (tehničkom) vodom koja se sada uludo gubi
 
Na južnim padinama Dedinja, prema Miljakovcu, u neposrednoj blizini ulice Velisava Vulovića, nalazi se izvor poznat kao Lisičiji potok. Izvor je uređen 1936. godine u prisustvu državnih i crkvenih velikodostojnika. Tada je nazvan izvor "Kralja Aleksandra". Sastoji se od lepih crvenih granitnih blokova a voda ističe iz masivne lavlje glave. Na ploči koja je iznad lavlje glave urezani su stihovi. Postojala je i figura žene.
Posle rata komunisti su naravno zabranili naziv "Kraljev izvor" ali je ostao naziv Lisičiji potok, kako se sada naziva izvor i šira okolina. Izvor je danas teško oštećen, odnosno skoro uništen. Kanalić kojim je izvorska voda oticala je još pre više godina zapušen a pošto voda i dalje ističe stvorena je ogromna bara i izvoru se nemože prići. Slike slede.
 
Zanimljivo, baš vih voleo da vidim slike.
Kada je, kog meseca otprilike u 1936, uređen izvor? Na internetu nema ni jedne fotografije tog izvora.
Možda može da se nađe članak u staroj Politici?
 
Koliko i da li to veze ima sa polulegalnim naseljem lisiciji potok?
 
Od kad su slike cesme kralja aleksandra stavi slike i u temu o cesmama i fontanama
 
dedinje":68f5duj3 je napisao(la):
Skoro me rasplaka... :(
Naviru secanja na neke lepe trenutke prrovedene pored ove cesme.
A onda je dosla st***...
Prvo ona sto je otvorila piceriju nizvodno od izvora, koja je 'stidljivo' krisom nasipala deo radi parkinga...
A onda su sa devedesetim stigli oni koji su bez trukne srama i straha nasipali stotine kubika otpadnog zemljista...
:(
Nekada je tu bilo i par drvenih klupa i stolova...
Po letnjim vrucinama, sjajna oaza svezine i hlada.
 
Vrh