Aktivisti žele da zaustave seču hrastove šume, nadležni – neophodna za opstanak
Ekološki aktivisti i građani Bačke Palanke danima pokušavaju da zaustave seču stogodišnje hrastove šume, koja se prostire na devet hektara uz magistralni put ka Novom Sadu. Radnici "Vojvodinašuma" započeli su pre dva dana, kako navode, seču obnove koja je, kažu, neophodna da bi hrastova šuma opstala. Za aktiviste takav argument nije prihvatljiv, jer se plaše da će, umesto hrasta lužnjaka, u takozvanoj Polojskoj šumi, kao i na parcelama oko nje, ubuduće saditi klonska topola.
„Ne damo šumu“.
Danima se sa istom porukom okupljaju u Polojskoj šumi nadomak Bačke Palanke. Najpre da spreče najavljenu seču stabala starih 117 godina, a sada, kada je ona počela, da je zaustave.
Kako rasprava sa predstavnicima Vojvodinašuma nije dala rezultat, pozvana je policija. Tako su svi pozvani i da se legitimišu.
Uprkos tome što su građani ostali, motorne testere ponovo su zabrujale, ali samo na kratko. Na temperaturi u minusu, protivnici seče bili su istrajni.
„Ovo treba da bude upozorenje svim stanovnicima Srbije, kako se uništava jedan grad. Mi smo ogorčeni, oni su nama oteli naš identitet, posekli su parkove prirode prve, druge i treće kategorije, a mi ovde dobijamo neka prazna obećanja i obrazloženja“, kaže Goran Jatić iz Udruženja „Akvila“.
„Mi se pitamo zašto oni ovu šumu ne ostave, a hrast ne posade na parcelama pored, umesto klonske topole. Ova stara hrastova šuma predstavlja stanište brojnih zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta“, rekla je Stanislava Stanković iz Udruženja „Akvila“.
Orao belorepan, mišar, belovrata muharica, zaštićene vrste insekata, neke su od njih. Zato traže da seča stane, a da Pokrajinski zavod za zaštitu prirode na teren izađe i na proleće i utvrdi pravo stanje biodiverziteta. S druge strane, ako ne bude seče, ni hrasta za desetak godina neće biti, poruka je Vojvodinašuma, gde navode da sve rade u skladu sa planom za koji poseduju saglasnost nadležnih inspekcija i institucija.
Da je to oduvek i bio plan, a ne sadnja klonske tople, kao na parceli pored gde je zamenila stabla američkog jasena, navodi izvršni direktor Vojvodinašuma.
„Jedan jedini i osnovni razlog zašto se ova šuma seče jeste da bi se obnovila. I to sad možda zvuči čudno da neko nešto seče da bi ga obnovio, ali jako je važno da razumemo jednu stvar, da je šuma dostigla svoju zrelost i da je sama počela da odumire. Ovo je jedini način da budućim generacijama ostavimo hrastovu šumu na ovom mestu“, objašnjava Marko Marinković iz JP Vojvodinašume.
Od devet hektara šume, nakon seče obnove, ostaće, pojašnjava, svega 36 starih stabala kao biološki minimum. Ekološki aktivisti, s druge strane, traže da se Polojska šuma, kao deo ekološke mreže, proglasi zaštićenim prirodnim dobrom, te da se seča zaustavi dok nadležni takav zahtev ne razmotre.
izvor:
N1