Šta je novo?

Šume i nacionalni parkovi u Srbiji

solecar

Professional
Učlanjen(a)
06.12.2011.
Poruke
22.473
Pohvaljen
25.630
Lokacija
Prokop
Tema se odnosi na šume i nacionalne parkove koji nemaju svoje teme. Napravljena na sugestiju Igora.
 
Aktivisti žele da zaustave seču hrastove šume, nadležni – neophodna za opstanak

Ekološki aktivisti i građani Bačke Palanke danima pokušavaju da zaustave seču stogodišnje hrastove šume, koja se prostire na devet hektara uz magistralni put ka Novom Sadu. Radnici "Vojvodinašuma" započeli su pre dva dana, kako navode, seču obnove koja je, kažu, neophodna da bi hrastova šuma opstala. Za aktiviste takav argument nije prihvatljiv, jer se plaše da će, umesto hrasta lužnjaka, u takozvanoj Polojskoj šumi, kao i na parcelama oko nje, ubuduće saditi klonska topola.

„Ne damo šumu“.

Danima se sa istom porukom okupljaju u Polojskoj šumi nadomak Bačke Palanke. Najpre da spreče najavljenu seču stabala starih 117 godina, a sada, kada je ona počela, da je zaustave.

Kako rasprava sa predstavnicima Vojvodinašuma nije dala rezultat, pozvana je policija. Tako su svi pozvani i da se legitimišu.

Uprkos tome što su građani ostali, motorne testere ponovo su zabrujale, ali samo na kratko. Na temperaturi u minusu, protivnici seče bili su istrajni.

„Ovo treba da bude upozorenje svim stanovnicima Srbije, kako se uništava jedan grad. Mi smo ogorčeni, oni su nama oteli naš identitet, posekli su parkove prirode prve, druge i treće kategorije, a mi ovde dobijamo neka prazna obećanja i obrazloženja“, kaže Goran Jatić iz Udruženja „Akvila“.

„Mi se pitamo zašto oni ovu šumu ne ostave, a hrast ne posade na parcelama pored, umesto klonske topole. Ova stara hrastova šuma predstavlja stanište brojnih zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta“, rekla je Stanislava Stanković iz Udruženja „Akvila“.

Orao belorepan, mišar, belovrata muharica, zaštićene vrste insekata, neke su od njih. Zato traže da seča stane, a da Pokrajinski zavod za zaštitu prirode na teren izađe i na proleće i utvrdi pravo stanje biodiverziteta. S druge strane, ako ne bude seče, ni hrasta za desetak godina neće biti, poruka je Vojvodinašuma, gde navode da sve rade u skladu sa planom za koji poseduju saglasnost nadležnih inspekcija i institucija.

Da je to oduvek i bio plan, a ne sadnja klonske tople, kao na parceli pored gde je zamenila stabla američkog jasena, navodi izvršni direktor Vojvodinašuma.

„Jedan jedini i osnovni razlog zašto se ova šuma seče jeste da bi se obnovila. I to sad možda zvuči čudno da neko nešto seče da bi ga obnovio, ali jako je važno da razumemo jednu stvar, da je šuma dostigla svoju zrelost i da je sama počela da odumire. Ovo je jedini način da budućim generacijama ostavimo hrastovu šumu na ovom mestu“, objašnjava Marko Marinković iz JP Vojvodinašume.

Od devet hektara šume, nakon seče obnove, ostaće, pojašnjava, svega 36 starih stabala kao biološki minimum. Ekološki aktivisti, s druge strane, traže da se Polojska šuma, kao deo ekološke mreže, proglasi zaštićenim prirodnim dobrom, te da se seča zaustavi dok nadležni takav zahtev ne razmotre.

izvor: N1
 
Jedina prašuma u Srbiji – pravi skiveni biser

Da bajke postoje, a sa njima i začarane prašume neopisive lepote, poverovaćete nakon što upoznate jedinu prašumu u Srbiji. Ispod Kučajskog neba, na 37 hektara, krije se prava oaza netaknutog mira i strogi rezervat prirode I kategorije pod zaštitom države.

Reč je o jedinoj srpskoj prašumi u kojoj vladaju samo pravila koja je priroda propisala. Njih tri veka, a možda i duže, ljudi nisu prekršili. Rezultat je, naravno, očaravajuć.

72862576_534270777148657_4875545808644321027_n.jpg


Zaštitini znak ovog prirodnog blaga istočne Srbije predstavljaju stoletna stabla bukve koja ovde rastu duže od 350 godina. Impresivnom visinom koja dostiže i do 45 metara i raskošnim zelenim krošnjama, ova stabla Vinatovači daju poseban šarm i lepotu, pišu na sajtu serbia.com.

75252625_1413090915536239_1944998274281717316_n.jpg


Pored fascinatnog zelenila koje odmara oči, u jedinoj prašumi u Srbiji naići ćete i na raznoliko biljno rastinje i divljač. Ne smemo da zaboravimo ni umirujuće zvuke leve pritoke reke Resave – potok Vinatovac. Njegovo žuborenje i savršeno čist vazduh odvešće vas u neku drugu dimenziju, onu u kojoj je priroda prepuštena samoj sebi.

87627030_640725790022955_4692125079591579352_n.jpg


Ono što je, takođe, karakteristično za ovaj nestvarni raj na zemlji jeste da ovde ne samo da nije posečeno nijedno stablo već ni odneto ili pomereno. Jednostavno, kad neko drvo padne pod uticajem snega, vetra ili od starosti, ostaje u prašumi, ne dira se. A to znači: potpuno očuvana priroda, bez i najmanje ljudske intervencije.

Specifičan prirodni rezervat mračne bukove šume nalazi se na nadmorskoj visini od 640 do 800 metara i još uvek predstavlja skriveni dragulj koji nije poznat široj javnosti. Zbog toga je jedinstveno iskustvo i neponovljiva avantura šetati područjem netaknute prirode uz veliku napomenu – da ne uništavamo i čuvamo naša prirodna bogatstva!

A ako vas put nanese u te krajeve, obiđite i mesto gde se prepliću bogata istorija, kultura i fascinantna netaknuta priroda Resavskog okruga – Despotovac. Istražite i Resavsku pećinu, čija se starost procenjuje na oko 80 miliona godina i čiji ukrasi važe za najlepše u regionu. Možete i da uživate u lepoti i veličanstvenosti pravog bisera srpske srednjovekovne kulture – manastiru Manasija.

14693974_148462782287120_1156761059340582912_n.jpg


17438660_1748115272166261_3224270453489008640_n.jpg


izvor: Nova S
 
Da šume bude više. Da se lepše diše!

posumljavanje_800x450.jpg


SBB fondacija započinje veliku akciju pošumljavanja

SBB fondacija, u saradnji sa Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, poziva sve zainteresovane lokalne samouprave, upravljače zaštićenih područja, udruženja građana i druga pravna lica koja se bave zaštitom životne sredine, da prijave lokacije za pošumljavanje najmanje 500, pa do nekoliko hiljada stabala, u gradovima i okolini.

Akcija pošumljavanja počinje tokom novembra širom Srbije, u okviru projekta SBB fondacije „Ne prljaj. Nemaš izgovor“.

Zašto je važno da svi zajedno učestvujemo u projektu?

Trenutna pošumljenost naše zemlje je oko 30% i za uspešnu borbu u zaštiti životne sredine do 2030. godine treba nam minimum 40%, koliko iznosi evropski prosek.
Samo zajedno možemo da smanjimo negativne efekte klimatskih promena
Samo zajedno obezbedićemo čistiji vazduh
Samo zajedno možemo da sprečimo nestanak staništa ugroženih vrsta
Samo zajedno sačuvaćemo prirodu za buduće generacije

Potrebno je da kandidati nabave dozvolu za sadnju na lokaciji koju žele da pošumljavaju, mehanizaciju i ljude koji će učestvovati u sađenju, prijave se do 11. oktobra u 16 časova i POPUNE FORMULAR na sajtu SBB fondacije. Jedan kandidat može da prijavi i više lokacija za pošumljavanje.

SBB fondacija će zajedno sa stručnjacima iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, odabrati pobednike, vrste drveća prema terenu i broj sadnica.

Hajde da dišemo punim plućima! Tri, četiri – sadimo!

izvor: SBB
 
Na osnovu dokaza prikuljenih u predistražnom postupku doneta je naredba o sprovođenju istrage protiv Mitrovića zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio više krivičnih dela, zloupotrebljavajući službeni položaj, u vezi sa prodajom drvnih sortimenata mimo zakonskih regulativa, i zbog nelegalne izgradnje vikend kuće za sebe, u zoni nacionalnog parka u kojoj je zabranjena izgradnja vikendica, kao i da je nedozvoljeno uticao na ozakonjenje ovog objekta, navodi se u saopštenju.
Osoba je v.d. direktora Nacionalni park Đerdap

Ova vest je bukvalno slika i prilika naših javnih preduzeća.

 

Traže se imena za pet bizona na Fruškoj gori, glasanje sledeće nedelje


Jedan mužjak i četiri ženke evropskog bizona, poreklom iz Poljske, 29. marta stigli su u Nacionalni park Fruška gora. Nacionalni park je pozvao građane da se na Fejsbuk profilu parka izjasne o predlozima imena za pet bizona.

Kako je naveo direktor Nacionalnog parka Fruška gora Radoslav Krunić, bizoni su sada u četrdesetodnevnom periodu karantina i adaptacije, nakon čega će građani moći da ih vide uživo.

„Ma koliko građani žele što pre da ih vide, prateći uputstva i preporuke svetskih stručnjaka za evropske bizone, kao i propise veterinarske inspekcije, neophodno je ispoštovati period karantina i adaptacije bizona“, napominje Branka Bogavac PR NP Fruška gora, i dodaje – „ako smo čekali 5 godina na njihov dolazak možemo se strpiti još mesec dana pružajući im neophodan mir za upoznavanje sa njihovim novim domom na Fruškoj gori“, navodi se na sajtu parka.

Izbor imena za pet jedinki bizona počinje sledeće nedelje i njih će birati građani Srbije, kao i svi zainteresovani. Uži izbor imena napravila su deca predškolskog uzrasta iz Srbije, Španije i Poljske, navedeno je na Fejsbuku.

 
Barem je ovo lako izabrati..
Đuka 1
Đuka 2
Đuka 3
Đuka 4
Đuka 5
 
Могу да се зову Ђука, али само женке.
 
Vrh